Mržnja - kada razmišljamo o tome, imamo kombinaciju intenzivno osjećanih negativnih emocija koje se javljaju u kontekstu druge osobe ili grupe ljudi. Mržnja je često praćena osjećajem povrede, povrijeđenosti, bola, zbog čega se javlja snažno neprijateljstvo, odbojnost i želja da omražena osoba dočeka nešto loše, bude kažnjena, osveta ili neka vrsta odmazde. Pročitajte što biste trebali znati o emociji mržnje i naučite kako se nositi s mržnjom.

Sadržaj:

  1. Mržnja: koja je to emocija?
  2. Mržnja: zašto nije vrijedno njegovati?
  3. Mržnja: kako se boriti protiv nje?

Mržnjanije jedna od naših omiljenih emocija - ne volimo je doživljavati sami, također se bojimo biti osoba koju netko mrzi. Pa kako se nositi s mržnjom i što ona zapravo jest?

Mržnja: koja je to emocija?

Mržnjaje prirodno stanje i gotovo ga svako ljudsko biće doživljava u nekom trenutku svog života. To je reakcija na ozljedu ili naišla na nepravdu. Ako se ipak pojavi, vrijedi ga svjesno doživjeti. Čuti o kojim potrebama govore i na koje nas odnose upozoravaju može biti vrlo razvojno.

Analiziranje onoga što uzrokuje mržnju, što nas dovodi u situaciju da je nečije ponašanje izazvalo tako snažan osjećaj povrijeđenosti, može dati mnogo vrijednih informacija. Ako, kao rezultat generalizacije, skupina ljudi postane njezin objekt, vrijedi pogledati mehanizme koji to uzrokuju radi vlastite udobnosti. Generalizacije koje se tiču ​​određenog dijela društva, npr. profesionalne grupe, sljedbenika određene religije, stanovnika određene regije zemlje, itd., mogu puno reći o našim strahovima, strahovima i misaonim obrascima.

Potičem vas da pogledate temelji li se način na koji razmišljamo o ovoj grupi na vašem osobnom iskustvu ili informacijama iz okoline. Znati jesu li snažne emocije povezane s mržnjom izvedene iz našeg znanja ili uvjerenja drugih može pokazati kako uopće donosimo odluke. Koliko smo podložni utjecaju okoline i preferiramo li povjerenje u mišljenja drugih ljudi nego povjerenje u vlastita iskustva i zaključke.

Mrzim: zaštozar se ne isplati brinuti o njemu?

Uzimanje mržnje kao lekcije o sebi može imati mnoge prednosti, ali njegovanje ove emocije, koja s vremenom može postati opsjednuta, ne vodi ničemu dobrom. Zamagljivanje cijelog svijeta osvete, koji počinje dominirati ili se hraniti negativnim emocijama koje netko hrani, s vremenom truje sva područja života, negativno utječući na psihofizičko stanje. Opsesivna mržnja je poput ponovnog stvaranja štete i gubitka koje je prouzročila.

Zato se sposobnost otpuštanja i drugih i sebe pokazuje tako vrijednom. Poanta nije u pretvaranju da niste doživjeli nikakvu štetu, jer će poricanje samo pogoršati vaše psihičko stanje, već u tome da svjesno radite kroz ovo iskustvo kako vam ono ne bi postalo teret u sljedećim danima života.

Zapamtite da je otpuštanje ili opraštanje proces i zahtijeva vrijeme. Svaki korak poduzet da se oslobodite tereta pretrpljenih nepravdi vrijedan je truda. Čak i ako se osoba koja je meta mržnje ne osjeća odgovornom, vrijedi ne čekati ispriku ili pokajanje i usredotočiti se na osiguranje potreba koje je šteta izložila riziku od štete. Obično se preusmjeravanjem pažnje na njegovanje mržnje zanemaruje sve što je povezano s brigom o sebi i svom interijeru.

Stoga je važno zapamtiti da oprost nije pretvaranje da je sve u redu čak i ako nije. Opraštanje je odluka da svoju energiju ne posvetim mržnji, već da se brinem o svom osjećaju sigurnosti, samopoštovanja, samopouzdanja, osjećaju za posredovanje ili njegovanju dobrih, sigurnih i razvojnih odnosa.

Mržnja: kako se boriti protiv nje?

Vrijedi se pokušati distancirati od mržnje koju osjećate. Jednostavne tehnike koje pomažu u tome uključuju, na primjer, preuzimanje izazova provjere vaših uvjerenja mržnje.

Zamislite osobu koja vam se ne sviđa može biti vrlo kritična teta, manipulativni šef ili dečko koji vam je jednom slomio srce. Zatim pokušajte sebi postaviti sljedeća pitanja:

  • Jesu li osjećana mržnja i moja uvjerenja o ovoj osobi zasnovani na očiglednim činjenicama?
  • Dopuštaju li mi osjećaj mržnje i uvjerenja o ovoj osobi da brinem o svojoj dobrobiti (dobrobit, zdravlje, život)?
  • Pomažu li vam uočena mržnja i uvjerenja o ovoj osobi u postizanju dugoročnih i kratkoročnih ciljeva?
  • Dopuštaju li mi osjećaj mržnje i uvjerenja o ovoj osobi da doživim osjećaje koje želim iskusiti?

Ako primijetite da osjećaj mržnje ne nestaje, počinje dominirati sljedećim područjima života, a samopokušaji da se nosite s njim ne donose očekivane rezultate, razmislite o konzultaciji s psihologom. Često je izvor ovih emocija dublji, a doživljeni osjećaj štete vezan je uz događaj koji se dogodio u prošlosti. U takvoj situaciji, korisno je riješiti ove poteškoće uz podršku psihoterapeuta.

Razumijevanje uzroka i mehanizama doživljavanja mržnje prvi je korak ka ponovnom balansiranju. Bez toga će biti teško ići naprijed, gledati trezvenim okom na trenutne događaje i odnose, ali će se vratiti poznati osjećaj povrijeđenosti i mržnje.

Kategorija:

Psihologija