- Mehanizmi povezani s funkcioniranjem emocionalne memorije
- Emocionalno pamćenje: kako emocije utječu na pamćenje?
- Emocionalno pamćenje ovisi o spolu i dobi
- Emocionalno pamćenje: koja je njegova uloga u ljudskom životu?
Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Možemo pamtiti različite datume i događaje, kao i emocije. Takozvani emocionalno pamćenje. Ova specifična vrsta pamćenja može pomoći u nekim aspektima ljudskog života, a u nekima čak i štetiti. Emocionalno pamćenje još nije dobro shvaćeno, ali su neki njegovi aspekti već poznati, kao što su razlike u emocionalnom pamćenju kod muškaraca i žena, kao i razlike u njegovom funkcioniranju povezane s ljudskom dobi.
Postoji nekoliko vrsta memorije, kao što su kratkoročna i dugotrajna memorija ili radna memorija. Neki autori dodaju i tzv emocionalno pamćenje. Odnos između emocija i procesa pamćenja nije sasvim jasan, ali neke je veze prilično lako uspostaviti.
Kao primjer, dovoljno je navesti mogućnost npr. značajne tuge ili ljutnje dok se prisjećamo detalja već okončane veze. Također postoji šansa da će se određena osoba jako dobro sjećati emocija koje je doživjela u prošlosti – ovdje, kao primjer, možete navesti osjećaje vezane uz tugovanje zbog gubitka vrlo bliske osobe i sjećanja na nevjerojatnu tugu koja je povezana s tim.
Aspektima emocionalnog pamćenja još se bave mnogi psiholozi i znanstvenici - iako je znanje o ovoj vrsti pamćenja još uvijek nedovoljno, već postoje neke hipoteze o funkcioniranju emocionalne memorije.
Mehanizmi povezani s funkcioniranjem emocionalne memorije
Glavna struktura mozga, koja se smatra superiornim centrom za pamćenje emocionalnih podražaja, je amigdala. Kao rezultat doživljavanja vrlo jakih emocija dolazi do pojačanog oslobađanja jednog od neurotransmitera – noradrenalina – unutar struktura središnjeg živčanog sustava. Norepinefrin stimulira amigdalu, a ova struktura zauzvrat stimulira druge moždane centre u kojima se čuvaju sjećanja - na primjer, govorimo o hipokampusu.
Amigdala je glavna struktura povezana semocionalnom memorijom , ali sigurno nije jedina. Pojedini istraživači spominju dijelove mozga kao što je prefrontalni korteks ili čak mali mozak uključeni u pamćenje emocija. Vlč.No, na te procese mogu utjecati i hormoni – ovdje možemo navesti primjer glukokortikosteroida čije se lučenje povećava kao posljedica doživljavanja značajnih emocija. Učinak steroida na mozak može biti jačanje sjećanja na ona emocionalna stanja koja su dovela do povećanog oslobađanja ovih hormona.
Prilično zanimljiv mehanizam vezan za emocionalno pamćenje je odnos između prisjetih emocionalnih stanja i trenutnog raspoloženja. Ispada da se pozitivne emocije mnogo lakše prisjećaju kada je osoba dobro raspoložena. Slično je i u slučaju lošeg raspoloženja, npr. povezanog s depresijom – tijekom svog tijeka, pacijentove misli mogu se usredotočiti na neugodne i negativne emocije doživljene u prošlosti.
Emocionalno pamćenje: kako emocije utječu na pamćenje?
Emocionalna stanja ne mogu se samo zapamtiti, već i njihovo doživljavanje može utjecati na to kako se pamte sve vrste drugih informacija. Ovdje se može navesti vrlo jednostavan primjer: osoba koja je jako emocionalno uznemirena može razgovarati s drugom osobom o nekim važnim aspektima (npr. o datumima planiranih putovanja), međutim - zbog proživljenih emocija - može doći u situaciju u kojima se ova informacija uopće neće pamtiti. Međutim, tada se u memoriju mogu pohraniti sjećanja na snažne emocije doživljene u danoj situaciji.
Koliko će dugo informacije o doživljenim emocijama biti pohranjene u memoriji može ovisiti o vrsti doživljenih osjećaja. Ponekad se primijeti da se pozitivne emocije obično dulje pamte, dok negativni osjećaji brže nestaju iz sjećanja.
Emocionalno pamćenje ovisi o spolu i dobi
Nije neuobičajeno otkriti da su žene emotivnije. To može biti povezano s fenomenima vezanim za emocionalno pamćenje – ono je bogatije upravo unutar ovog spola. Žene pamte više emocionalnih podražaja, a osim toga, u slučaju predstavnica ovog spola, uočljivija je prednost u pamćenju emocija u odnosu na ostale informacije koje se mogu zapamtiti.
Emocionalno pamćenje prolazi kroz neke promjene kako starimo. Postoji stajalište da stariji ljudi bolje pamte pozitivne emocije, a da se negativne emocije relativno brzo gube iz pamćenja. Može biti povezano s promjenama u reaktivnosti amigdale. Kod mladih ljudi može biti više potaknuto negativnim emocijama,a ono manje pozitivno. U slučaju starijih ljudi, reaktivnost amigdale na razne, čak i potpuno ekstremne emocije, može biti ista.
Emocionalno pamćenje: koja je njegova uloga u ljudskom životu?
Emocije koje osoba pamti igraju svojevrsnu zaštitnu ulogu, ali također mogu jednostavno otežati život. Emocionalno pamćenje uključuje, na primjer, sjećanja na osjećaje koje je određena osoba doživjela nakon završetka veze. Oni mogu pomoći u funkcioniranju, makar samo zato što će osoba izbjegavati ulazak u odnose s ljudima sličnim onima u koje je već bila razočarana. S druge strane, emocionalno pamćenje također može biti štetno, jer zapamćeni emocionalni podražaji mogu biti toliko neugodni za osobu da se možda neće željeti upuštati u daljnje međuljudske odnose.