Skuša je masna riba, stoga je dobar izvor korisnih omega-3 kiselina i vitamina D. Uz to, skuša sadrži veliku količinu selena. Međutim, unatoč korisnim nutritivnim vrijednostima, zbog sklonosti nakupljanju živinih spojeva, skuša se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Skušaje riba popularna u Poljskoj, često se koristi kao dodatak sendvičima, salatama, namazima ili kao sastojak u jelima za večeru. Najčešće kupujemo dimljenu skušu, rjeđe u konzervi. Teže je nabaviti svježu skušu - a ova ima najvećunutritivnu vrijednostizdravstvena svojstva . Skuša živi u vodama od Sjevernog mora pa sve do Sredozemnog mora. Meso ove ribe je krem ​​boje s tamnim izraslinama mišića. Skuša je masna riba, bogata omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, ali ima sklonost nakupljanju štetne metil žive, stoga se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Skuša kao izvor proteina

Skuša je izvor zdravih proteina (18,6 g / 100 g). Vrijedno je zamijeniti crveno meso i perad njime. Skuša sadrži egzogene aminokiseline (uključujući leucin, izoleucin, lizin) koje se moraju u organizam unijeti hranom.

Skuša i masne kiseline

Skuša je masna riba, sadrži 14 g masti u 100 g mesa. Ova riba sadrži puno omega-3 polinezasićenih masnih kiselina, što određuje zdravstvene prednosti skuše. Omega-3 masne kiseline normaliziraju razinu triglicerida u krvi, imaju zaštitni učinak na srce i krvne žile. Ugrađujući se u crvena krvna zrnca, poboljšavaju njihovu elastičnost te tako povećavaju opskrbu tijela krvlju. Također potiču proizvodnju dušikovog oksida, koji ima vazodilatacijski učinak, koji poboljšava protok krvi, pridonoseći smanjenju krvnog tlaka.

Skuša je bogata selenom i vitaminom D

Skuša je bogata mineralima. Meso ove ribe posebno je cijenjeno zbog visokog udjela selena, 100 g sadrži 44,1 µg selena, što pokriva 80% dnevnih potreba odrasle osobe za ovim elementom. Selen poboljšava imunitet tijela i štiti crvena krvna zrnca od slobodnih radikala.

Štovišeskuša je izvor fosfora i kalija te vitamina D i vitamina A koji povoljno djeluje na kožu. Fosfor i vitamin D povoljno utječu na kosti i zube pa ih djeca trebaju konzumirati. Vitamin D sudjeluje u apsorpciji kalcija i fosfora u tijelu i mineralizaciji kostiju. Olakšava apsorpciju kalcija i transport do kostiju, čime pridonosi njihovom pravilnom funkcioniranju, zbog čega je posebno važan za žene koje imaju povećan rizik od gubitka koštane mase.

Dodatno, vitamin D ima imunomodulatorni učinak. Gasi proupalne procese u tijelu, sprječava nastanak kroničnih upala i autoimunih bolesti, poput reumatoidnog artritisa ili upalne bolesti crijeva. Vitamin D također smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i metaboličkog sindroma.

Nutritivna vrijednost svježe, dimljene i konzervirane skuše (na 100 g proizvoda)

svježa skušavruće dimljena skušahladno dimljena skušakonzervirana skuša
Energetska vrijednost (kcal)205,0295242156,0
Proteini (g)18,619,518,2
masti (g)13,924,118,86,3
Zasićene masti (g)3,264,93,81,86
mononezasićene masne kiseline (g)5,469,47,32,22
Višestruko nezasićene masne kiseline (g)3,356,85,41,65
Uključujući omega-3 (g)2,51 (DHA 1,4 g)6,3 (DHA 2,66 g)4,96 (DHA 2,0 g)1,32 (DHA 0,80 g)
Kolesterol (mg)70,063,050,079,0
Kalij (mg)314,0 (7% RDA za odraslu osobu)265 (6%)103 (2%)194,0 (4%)
Natrij (mg)90,0 (6%)807 (54%)2125 (142%)379,0 (25%)
Fosfor (mg)217,0 (31%)226,0 (32%)161 (23%)301,0 (43%
Selen (µg)44,1 (80%)35 (64%)28,0 (51%)37,7 (69%)
magnezij (mg)76,0 (19%)28,0 (7%)19,0 (5%)37,0 (9%)
Vitamin B3 (niacin,mg)9,1 (57%)8,5 (53%)4,7 (29%)6,2 (39%)
Vitamin B6 (mg)0,4 (31%)0,28 (22%)0,28 (22%)0,2 (15%)
Vitamin B12 (µg)8,7 (363%)11,9 (496%)8,8 (367%)6,9 (288%)
Vitamin D3 (µg)16,1 (107%)4,5 (30%)4,0 (27%)7,3 (49%)
Vitamin A (µg)50,0 (6%)13,0 (1%)20 (2%)130,3 (14%)

Izvori: USDA National Nutrient Database for Standard Reference, www.matvaretabellen.no, Norme prehrane, IŻŻ Amandman, 2012.

Riba - koju vrijedi jesti i izbjegavati

Skuša nije za trudnice i dojilje

Skuša je jedna od riba koja se ne preporučuje trudnicama i dojiljama zbog velike sklonosti nakupljanju spojeva žive. 1 g svježe mase ove ribe sadrži 0,072 µg metil žive, koja lako prolazi krvno-placentnu barijeru i u majčino mlijeko. Metil živa uzrokuje oštećenje središnjeg živčanog sustava nakupljajući se u krvnim stanicama i mozgu fetusa. Postojao je 30% veći sadržaj metil žive u krvnim stanicama fetusa u usporedbi s krvnim stanicama majke. Stoga su 2004. godine Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Uprava za hranu i lijekove (FDA) preporučile da trudnice i dojilje potpuno eliminiraju skušu iz prehrane.

Sadržaj skuše i histamina

Osim hranjivih tvari koje su vrijedne za zdravlje, skuša također sadrži spojeve koji mogu biti opasni za vaše zdravlje. Histamin sadržan u skuši može uzrokovati alergije koje se očituju nedostatkom daha, mučninom i edemom. Posebno visoka razina histamina nalazi se u dimljenoj skuši, jer proces dimljenja značajno povećava njezinu koncentraciju. Iz tog razloga se dimljena skuša ne preporučuje osobama s intolerancijom na histamin. Osim toga, skuša je izvor purina, koji kada se jedu u prekomjernoj količini mogu uzrokovati artritis.

Preporučujemo

Autor: Time S.A

Uravnotežena prehrana ključ je zdravlja i boljeg blagostanja. Koristite JeszCoLubisz, inovativni online sustav prehrane Zdravstvenog vodiča. Birajte između tisuća recepata za zdrava i ukusna jela koristeći blagodati prirode. Uživajte u individualno odabranom jelovniku, stalnom kontaktu s dijetetičarom i mnogim drugim funkcionalnostima već danas!

Saznaj višeVrijedi znati

Skuša iz europskog ribarstva ne prijeti izumiranje. Veličina dionice, unatoč brojnim ulovima,održava stabilnu razinu i ne degradira morski okoliš. Stoga bez straha kupujte skuše iz ovog izvora.

Svježa ili dimljena skuša?

Skuša se najčešće jede dimljena. Međutim, ova metoda liječenja nije ravnodušna prema zdravlju. Proces pušenja proizvodi spojeve koji su opasni za tijelo: PAH (policiklički aromatski ugljikovodici), koji imaju kancerogena svojstva. Dodatno, dimljena skuša se ne preporučuje osobama s arterijskom hipertenzijom zbog visokog sadržaja natrija. Štoviše, tijekom dimljenja riba gubi vitamine B, što smanjuje njezinu nutritivnu vrijednost.

U dimljenoj skuši je veći sadržaj omega-3 masnih kiselina, međutim, treba imati na umu da su te količine dane u odnosu na težinu gotovog proizvoda. Od 100 g svježe skuše nije pripremljeno 100 g dimljene skuše, pa je stoga znatno veći sadržaj omega-3 kiselina. Dodatno, sadržaj omega-3 masnih kiselina ovisi o tehnici dimljenja - hladno dimljena skuša ne gubi te kiseline.

Unatoč potencijalno većem sadržaju omega-3 kiselina u dimljenoj skuši, zbog značajnog dodatka soli i opasnih spojeva koji nastaju tijekom dimljenja, bolje je odabrati svježu skušu i pripremiti je u obliku pečenom u aluminiju foliju ili kuhano na pari.

Konzervirana skuša

U trgovinama možete pronaći i skuše iz konzerve - u umaku od rajčice, u ulju, u vlastitom umaku ili salate sa skušom. Nutritivna vrijednost će varirati ovisno o vrsti dodatka. Međutim, nutritivna vrijednost same ocijeđene ribe usporediva je u svim oblicima. Konzervirana skuša ima smanjenu nutritivnu vrijednost u odnosu na svježu skušu zbog obrade kojoj je podvrgnuta prije konzerviranja, uglavnom toplinom. Dolazi do gubitka nezasićenih masnih kiselina, vitamina i minerala. Konzervirana skuša je manje kalorična od svježe ili dimljene skuše, sadrži manje masti, ali istovremeno praktički upola manje vrijednih DHA kiselina (svježa skuša naspram skuše iz konzerve: 1,4 g vs 0,8 g). Slična je tendencija uočljiva i u sadržaju minerala, samo konzervirana riba sadrži više natrija i fosfora u odnosu na svježu ribu.

Također ima značajno manje vitamina u konzerviranoj skuši - sadržaj vitamina D ili vitamina B6 smanjen je za otprilike polovicu u odnosu na svježu skušu. Osim toga, postoji opasnost da tvar koja se koristi za zaštitu metalnog lima od korozije - bisfenol A, može prodrijeti u ribu. Istraživanja pokazuju da bisfenol A nije ravnodušan premazdravlja, može doprinijeti razvoju pretilosti, kardiovaskularnih bolesti ili pobačaja. Stoga vrijedi birati svježu skušu i konzerviranu skušu (slično kao i ostali konzervirani proizvodi) povremeno uključiti u svoju prehranu.

Ovo će vam biti od koristi

Skuša - kulinarske primjene

Skuša je riba koja odlično funkcionira kao dodatak salatama, sendvičima, namazima, ali i kao glavno jelo za večeru. Možete pripremiti paste na bazi dimljene skuše s tvrdo kuhanim jajima, ukiseljenim krastavcima i lukom, svježim sirom ili prirodnim tofuom. Upalit će i najjednostavnija verzija paste s dodatkom rajčice. Kod pripreme salata s dimljenom skušom možete koristiti i razne proizvode - savršeno se slaže s paprom, rajčicom, zelenim krastavcem, miješanom salatom i jajetom. Zanimljiva kombinacija je skuša, jaje, rikula i kuhana cikla. Možete pripremiti i salate s dimljenom skušom s rižom ili tjesteninom.

Svježa skuša savršena je kao glavno jelo, možete je poslužiti u marinadi od češnjaka i limuna, uz sušene rajčice ili uz pirjano povrće.

Recept za skuše pečene u aluminijskoj foliji s marinadom

  • svježa skuša (1 komad)
  • 1 češanj češnjaka
  • 1 žlica maslinovog ulja
  • limunov sok
  • peršin

Pripremite marinadu od češnjaka, maslinovog ulja i nasjeckanog peršina. Od ribe odrežite glavu, očistite, operite, napravite rezove s obje strane udaljene nekoliko centimetara, posolite iznutra i izvana. Ribu stavite na aluminijsku foliju, izvana utrljajte marinadom i njome napunite rezove, zamotajte u foliju i stavite u hladnjak na nekoliko sati. Pecite na 180 stupnjeva C 30 minuta. Prije posluživanja poprskajte limunovim sokom. Poslužite uz bilo koju vrstu krupice ili rižu i salatu.

Kategorija:

Što jedete