Plazma je tekući, nestanični dio krvi koji čini približno 55% njenog ukupnog volumena. Stanične komponente suspendirane u plazmi čine preostalih 45%. Od čega se sastoji plazma i koje funkcije obavlja?

Plazma , budući da je sastavni dio krvi, pomaže joj da ispuni niz osnovnih funkcija za postojanje organizma.Funkcije krvne plazmeuključuju distribuciju kisika, hranjivih tvari i uklanjanje metaboličkih produkata, što omogućuje učinkovit rad ove složene tvornice, a to je naše tijelo. Osim toga, plazma, a posebno proteini otopljeni u njoj, odgovorni su za održavanje odgovarajućeg osmotskog tlaka u tijelu.

Održavanje kiselinsko-bazne ravnoteže bilo bi nemoguće bez aniona, kationa i pufera kojima je glavni nosač plazma. Čimbenici zgrušavanja u plazmi su stup procesa hemostaze – procesa zaustavljanja krvarenja u slučaju da se posječemo ili na neki drugi način prekinemo kontinuitet naših krvnih žila.

Od čega se sastoji plazma?

Plazma čini čak 5% naše tjelesne težine, što će u slučaju prosječne odrasle osobe težine oko 70 kg biti gotovo 3,5 litara tekućine (prosječna gustoća plazme je oko 1025 kg/m23 ).

Analizirajući sastav plazme, nalazimo da čak 90% čini voda, dok samo 10% čine tvari otopljene u njoj. Uključujemo organske spojeve kao što su proteini: albumin, imunoglobulini ili neki faktori koagulacije. Ostali su šećeri, vitamini i enzimi.

Oko 1% plazme se sastoji od anorganskih spojeva, uklj. metalni ioni (Na +, Cl, K +, Ca2 +, Mg2 +), fosfatni i bikarbonatni ioni (održavaju kiselo-baznu ravnotežu sustava) kao i dušikovi spojevi (urea i kreatinin).

Kao što sam već spomenuo, stanične komponente naše krvi su suspendirane u plazmi. Stanični elementi uključuju eritrocite (popularno poznate kao crvene krvne stanice), leukocite (bijele krvne stanice) i trombocite (trombocite). Zbog činjenice da eritrociti čine najbrojniju skupinu stanica, njihov se volumni postotak određuje i naziva hematokrit (ime dolazi od hema, tj. željeza koje daje crvene krvne stanice eritrocitima).

Kako nastaje plazma i čemu služikorišteno?

Nakon preuzimanja tzv darovana puna krv se centrifugira. Na taj način dobivamo cca 200 ml plazme. U tu svrhu koristi se i automatska metoda plazmafereze, uz pomoć nje, pomoću specijaliziranih separatora, količina dobivene plazme je veća. Zatim se dobivena plazma podvrgava virološkom pregledu, kako bi se bez straha dala pacijentu.

Zanimljivo, kada se brzo zamrzne i pohrani ispod -30 °C, FFP (svježe smrznuta plazma) može se čuvati do 2 godine.

Svježe smrznuta plazma (FFP) , za razliku od seruma, nije osiromašena fibrinogenom, pa sadrži sve faktore zgrušavanja. Zahvaljujući tome, plazma, koja se neće koristiti, može se koristiti za proizvodnju drugih lijekova dobivenih iz plazme, na pr.

  • albumin, korišten, između ostalog, u u stanjima nedostatka proteina
  • koncentrati faktora zgrušavanja koji se koriste u liječenju i profilaksi krvarenja u pacijenata s poremećajima krvarenja, npr. faktor VIII koji se koristi u osoba s hemofilijom
  • korištenih imunoglobulina, uklj. u liječenju bolesti povezanih s imunološkim sustavom kao što su: uobičajena varijabilna imunodeficijencija (CVID), Wiskott-Aldrichov sindrom (WAS) itd.
  • u stanjima imunodeficijencije, u prevenciji Rh-sukoba u trudnica

Vrijedno je naglasiti da se mnogi od ovih lijekova ne mogu dobiti bilo kojim drugim putem osim iz plazme zdravih darivatelja.

Kome i kada dajemo plazmu?

Koristimo plazmu i lijekove dobivene iz plazme, između ostalog :

  • u bolesnika koji pate od plazma dijateze koja može biti primarna, kongenitalna, sekundarna ili stečena. Ovdje uključujemo, između ostalih hemofilija A i B, von Willebrandova bolest, nedostatak fibrinogena, nedostatak faktora XIII i još mnogo toga
  • pri liječenju masivnih šokova povezanih s poremećajima krvarenja
  • tijekom krvarenja
  • na liječenju od sindroma DIC (diseminirane intravaskularne koagulacije), sindroma diseminirane intravaskularne koagulacije
  • za kontrolu poremećaja koagulacije koji prate masivne opekline tijela
  • za pacijente koji boluju od uznapredovale bolesti jetre (ciroza, trovanja, karcinom) koje rezultiraju poremećajima koagulacije
  • i još mnogo toga

Plazma funkcije

Kao što sam spomenuo na početku, plazma je sastavni dio krvi i djeluje kao nositelj njenih morfotičkih elemenata. Eritrociti, lijekovi i trombociti mogu se kretati po našem tijelu zahvaljujući tekućem dijelu krvi.

Transport proteina, glukoze, proizvodametabolizam, ugljični dioksid, lipidi, hormoni također je uloga plazme. Proteini sadržani u plazmi (albumin) omogućuju održavanje konstantnog osmotskog tlaka, a topljivi ioni i puferski sustavi štite acidobaznu ravnotežu.

Komponente plazme koagulacijskog sustava odgovorne su za proces zgrušavanja krvi i zaštitu našeg tijela od krvarenja u slučaju ozljede (prekidanja krvnih žila).

Zanimljivo je da se čak i kisik - iako se njegova velika većina prenosi zahvaljujući hemoglobinu sadržanom u eritrocitima, oko 1,5-3% (od ukupne količine u krvi) fizički se otapa u plazmi.

Važno

Postanite donator!

Plazma (tzv. svježe smrznuta plazma), kao i puna krv, koncentrat crvenih krvnih stanica i drugi krvni proizvodi (a ima ih dosta: koncentrat crvenih krvnih stanica, koncentrat trombocitnih stanica, granulirani koncentrat, krioprecipitat itd.) primjeri su lijekova koje, unatoč ogromnom razvoju naše znanosti, još uvijek ne proizvodimo na potpuno umjetni način u laboratoriju.

Potražnja za krvnim proizvodima raste iz godine u godinu, a unatoč naporima znanstvenika, do sada nije bilo moguće izmisliti preparat koji bi omogućio potpunu zamjenu krvi. Jedini način da ga dobijete je od dobrovoljnih donatora. Otuda i tako česti apeli regionalnih centara za darivanje krvi, reklamne kampanje i kampanje u kojima poznate osobe, sportaši i glumci pozivaju ljude na darivanje krvi. Biti počasni darivatelj krvi, osim čistog zadovoljstva pomoći drugima, sa sobom nosi i nekoliko privilegija. Stoga vas snažno potičem da pobliže pogledate ovo pitanje.

Kategorija:

Kardiologija