Kardiologija je grana medicine koja se bavi bolestima srca i krvožilnog sustava. Kardiolog prepoznaje prirođene kardiološke bolesti, provodi i interpretira pretrage kao što su EKG, eho srca, ehokardiografija, naređuje liječenje i nadzire proces rehabilitacije bolesnika s problemima u ovom području. Provjerite koje bolesti dijagnosticira kardiolog i koje su specijalizacije iz područja kardiologije.

Kardiologbavi se bolestima i manama srca (urođene i stečene) i krvožilnog sustava.Kardiologijajedno je od ključnih područja medicine danas, budući da su kardiovaskularne bolesti na vrhu liste najčešćih uzroka smrti u razvijenim zemljama. Kardiologija se najviše razvila u 20. stoljeću. Trenutno je ovo područje podijeljeno u nekoliko podspecijaliteta:

  • neinvazivna kardiologija - bavi se dijagnozom i liječenjem kardiovaskularnih bolesti bez ometanja tjelesnih struktura (npr. putem EKG-a, ehokardiografije, scintigrafije);
  • invazivna (ili interventna) kardiologija - omogućuje vam liječenje srčanih bolesti bez otvaranja prsnog koša. Za liječenje se koristi vaskularni kateter, uglavnom pomoću dvije tehnike: kateterizacija srca i angiokardiografija (koronarna angiografija);
  • dječja kardiologija - bavi se bolestima srca i krvožilnog sustava u djece;
  • kardiokirurgija - odjel koji se bavi kirurškim liječenjem srčanih bolesti, među kardiokirurškim zahvatom nalaze se transplantacije srca, zamjena zalistaka, pejsmejkera i by-pass implantacija.

Vrijedi dodati da je hipertenziologija, tj. zasebna specijalizacija koja se bavi liječenjem arterijske hipertenzije, nastala iz kardiologije.

Sadržaj:

  1. Kardiologija - djelokrug područja. Što radi kardiolog?
  2. Kardiolog - koje bolesti liječi?
  3. Kardiologija - istraživanje
  4. Kardiologija - metode liječenja

Kardiologija - djelokrug područja. Što radi kardiolog?

Liječnik specijaliziran za kardiologiju bavi se:

  • dijagnostika bolesti srca i krvnih žila, kako prirođenih tako i stečenih;
  • uspostavljanje metoda liječenja i nadgledanje rehabilitacije pacijenata sbolesti kardiovaskularnog sustava;
  • provođenje istraživanja u području neinvazivne i invazivne kardiologije;
  • primarna intenzivna njega;
  • zajedno sa stručnjacima iz drugih područja medicine, formuliranje smjernica usmjerenih na povećanje učinkovitosti kardioterapije i kirurških tehnika.

Kardiolog - koje bolesti liječi?

Kardiolog se bavi dijagnozom i liječenjem sljedećih bolesti:

  • koronarna arterijska bolest (ishemična bolest srca)
  • hipertenzija
  • zatajenje srca
  • infarkt miokarda
  • ateroskleroza
  • angina (angina)
  • poremećaj srčanog ritma
  • miokarditis
  • srčane mane, uklj. mitralna regurgitacija, aortna regurgitacija, stenoza mitralne valvule, aortna stenoza, trikuspidna regurgitacija, Fallotov sindrom,
  • tahikardija,
  • bradikardija.

Kardiologija - istraživanje

Testovi koji se koriste za dijagnosticiranje bolesti i mana srca i krvožilnog sustava uključuju:

  • EKG
  • elektrokardiografski stres test
  • holter EKG
  • mjerač tlaka
  • RTG prsnog koša
  • odjek srca
  • ehokardiografski stres test
  • studija radioizotopa SPECT
  • 32 ili 64-redna spiralna tomografija
  • MRI
  • pozitronska emisijska kompjuterska tomografija (PET)
  • test nagiba.

Kardiologija - metode liječenja

U kardiologiji se koriste sljedeći postupci:

  • kardioverzija - vraća ispravan srčani ritam kod pacijenata s atrijskom fibrilacijom, te s ventrikularnom i supraventrikularnom tahikardijom, primjenom elektroda na pacijentovo tijelo i pokretanjem električnog impulsa koji vraća ispravan srčani ritam;
  • RF ablacija - izvodi se kod pacijenata koji pate od srčane aritmije umetanjem femoralne arterije ili vene i postavljanjem na mjesto na kojem se stvara aritmija elektrode, čime se vraća ispravan srčani ritam;
  • koronarna angioplastika (baloniranje) - sastoji se u proširenju suženih arterija uz korištenje posebnih balona, ​​zahvat se izvodi kod pacijenata koji boluju od ishemijske bolesti srca;
  • pacemaker - uređaj se implantira u lokalnoj anesteziji pod kontrolom X-zraka. Liječnik reže kožu na prsima i u njoj stvara džep za uređaj. Kroz venu se elektrode postavljaju u srce i spajaju na pacemaker. Pacijent nakonmože jesti i hodati tijekom tretmana;
  • implantacija kardiovertera-defibrilatora - postupak je sličan onom kod pejsmejkera, uređaj se ugrađuje pacijentima s aritmijama, npr. ventrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija;
  • rotacija - postupak smicanja aterosklerotskih plakova u suženim venama kod pacijenata s aterosklerozom;
  • implantacija perkutana aortnog zalistka - kroz femoralnu arteriju, pomoću posebnih vodilica i katetera, aortni zalistak se implantira u srce. Pacijent se može vratiti u normalno funkcioniranje nakon 3-7 dana.

Među metodama operacije na otvorenom srcu mogu se spomenuti sljedeće:

  • by-pass implantacija - operacija se izvodi u općoj anesteziji u bolesnika s uznapredovalom ishemijskom bolešću srca. Postupak je omogućiti pravilan protok krvi iz aorte u sužene ili zatvorene koronarne arterije srca stvaranjem "premosnica" iz vena uzetih iz pacijentovih listova i/ili arterije s unutarnje strane prsnog koša;
  • transplantacija srca - transplantacija organa u situacijama kada je oštećenje mišića toliko veliko da je život pacijenta ugrožen;
  • zamjena srčanog zaliska - operacija na otvorenom srcu koja uključuje šivanje pravilno postavljene proteze zaliska kod pacijenta u općoj anesteziji. Postupak traje oko 5-6 sati, pacijentu je potrebno nekoliko dana rehabilitacije nakon toga;
  • Operacija aneurizme aorte - izvodi se u slučaju prekomjernog (preko 50%) proširenja aorte, odnosno najveće vene u ljudskom tijelu koja ide od lijeve klijetke do trbušne šupljine. Aneurizma se izrezuje, a zatim se na njeno mjesto postavlja posebno odabrana umjetna proteza.

Kategorija:

Komplet za pacijenta