Osobe koje su imale COVID-19 mogu postati respiratorne bolesti. Neki od njih doživljavaju nepovratne promjene na plućima, što uzrokuje trajno ograničenje dišnih rezervi i zatajenje dišnog sustava - upozorava pulmologinja dr. hab. Robert Kieszko, dr.med., PhD. Problem se odnosi na pacijente nakon teškog tijeka bolesti COVID-19.
Kao što je naglašeno u intervjuu za poljsku tiskovnu agenciju, dr. hab. n. med. Robert Kieszko, zamjenik voditelja Odjela za pneumonologiju, onkologiju i alergologiju SPSK4 u Lublinu, najčešći simptom kod teške bolesti COVID-19 je upala pluća i plućna embolija.
"Ova pneumonija je intersticijske prirode, tijekom koje su alveole infiltrirane upalnim stanicama. To je popraćeno još jednim problemom, jer su česte upale vaskularnog endotela, intravaskularna koagulacija i stvaranje krvnih ugrušaka, a posljedično na plućnu emboliju" - objasnio je pulmolog.
Stručnjak je dodao da neki pacijenti doživljavaju tzv citokinska oluja, tj. prekomjerno oslobađanje citokina od strane imunološkog sustava, što uništava plućni parenhim i dovodi do plućne fibroze. "Ako vezivno tkivo preraste u plućni parenhim, riječ je o ireverzibilnoj fibrozi koja uzrokuje trajno ograničenje dišnih rezervi pacijenta. Posljedica oštećenja pluća je zatajenje dišnog sustava, odnosno smanjen parcijalni tlak kisika u krvi i ograničena tjelesna sposobnost. Drugim riječima, pacijent često postaje respiratorni invaliditet” – istaknuo je dr. hab. n. med. Kieszko.
Među ostalim postovidnim komplikacijama u respiratornom sustavu, stručnjak je među ostalima uključio bronhijalna hiperreaktivnost, kao i uznemirujući i zamoran kašalj.
Pulmolog je istaknuo da se, osim na infektivnim odjelima, pacijenti s COVID-19 najčešće liječe na plućnim odjelima, koji su pretvoreni u odjele za covid. "To je zbog činjenice da su plućni odjeli naslijeđe ftizijatrije, odnosno tuberkulozni odjeli, koji su se iz epidemijskih razloga najčešće nalazili u zasebnim zgradama, pa je sada najlakše dograditi jedan takav infektivni odjel", rekao je zamjenik pročelnika. Zavod za pneumonologiju, onkologiju i alergologiju SPSK4 u Lublinu.
Naglasio je da zbog pandemije COVID-19,Većina pulmoloških odjela u regiji nije u potpunosti operativna zbog transformacije cijelih odjela ili njihovih dijelova u odjele koji se bave liječenjem infekcija COVID-19.
"Stoga nema mjesta za planirane plućne bolesnike u dijagnostici i liječenju respiratornih bolesti. To uključuje, na primjer, dijagnozu raka pluća, liječenje pogoršanja kronične opstruktivne plućne bolesti, bronhijalne astme ili idiopatske plućne bolesti fibroza" - izračunao je doktor.
Upitan o posljedicama nedostatka pristupa liječenju za pacijente s plućnim bolestima ne-COVID-19, odgovorio je da će "to smanjiti mogućnost pravilnog liječenja kroničnih respiratornih bolesti." "Dalekosežni učinci ovog propusta zdravstvenog sustava bit će pogoršanje kvalitete i skraćivanje životnog vijeka pacijenata. Mislim da ćemo to primijetiti u narednim godinama, ali već imamo višak umrlih , ne samo zbog epidemija” – objasnio je dr. n. med. Kieszko.
Prema riječima stručnjaka, unatoč epidemiji, bolnice nastoje pružiti dijagnostiku pacijentima s respiratornim bolestima. U klinici u Lublinu postoji bronhoskopski laboratorij, gdje se dnevno obavlja do šest bronhoskopskih pregleda s postupcima aspiracijske biopsije štipanjem i iglom pod kontrolom endobronhalnog ultrazvuka, što omogućuje dijagnozu raka pluća i drugih respiratornih bolesti.
"U našoj bolnici trenutno su dva kata - 28 kreveta - pulmološke ambulante namijenjene oboljelima od COVID-19, a jedan kat, odnosno 16 kreveta, za liječenje oboljelih od raka pluća. Takav tretman ne možemo odgađati Imamo i jednodnevni odjel za liječenje karcinoma pluća, koji svakodnevno opslužuje desetak pacijenata" - naglasio je pulmolog.