Kad nešto zaboravimo, šalimo se "Imam sklerozu" ne shvaćajući ozbiljnost bolesti. Skleroza pogađa ljude svih dobnih skupina, ali najčešće u šezdesetima. Provjerite koji su uzroci i simptomi skleroze i što može usporiti njezin razvoj.

Sklerozadobila je ime od grčke riječi "scleros" - tvrd. Poanta je u tome da se kao posljedica ateroskleroze, tj. nakupljanja kolesterola i naslaga kalcija, zidovi arterija stvrdne.Također smanjuju presjek (svjetlo) arterija.Žile postaju neprobojne i opskrbljuju mozak s manje krvi i kisika.Dolazi do nekroze moždanih stanica – neurona.ovisi koji dio mozak je najviše zahvaćen aterosklerozom.Tijelo čisti mrtve neurone a njihovo mjesto zauzimaju sinusi ispunjeni tekućinom.Doktor ih vidi na nalazu kompjuterizirane tomografije.Ne samo da kolesterol ima aterosklerozu, nego i imunološki tzv. procesi (koji se odvijaju u imunološkom sustavu) Antinuklearna antitijela (proteinske tvari koje proizvodi limfociti), koji napadaju stanice krvnih žila. Ako se pretpostavke znanstvenika potvrde, obična ateroskleroza će se pokazati vrlo kompliciranom bolešću, a način njenog liječenja će se potpuno promijeniti. Tako će se promijeniti i pristup sklerozi.

Vrijedi znati

Dijeta protiv skleroze

Već kod prvih simptoma skleroze promijenite prehranu. Prije svega, morate se odreći životinjske masti, ali koristiti puno ulja. Trebate jesti ribu, npr. losos, skušu, sardine, tunjevinu, plodove mora, kao i povrće i voće bogato vitaminom C i beta-karotenom, npr. luk, češnjak, slatke paprike, brokula, peršin, mrkva, špinat, soja i grah, citrusi, jagode, crni ribiz, aronija, avokado, jabuke.

Učinak crnog vina na prohodnost arterija još se istražuje. Postoje naznake da je to korisno, pa možemo popiti čašu crnog vina svaki dan, sve dok doktoru naravno ne smeta.

Uzroci i prvi simptomi skleroze

Skleroza počinje sasvim nevino. Čovjek je sve manje učinkovit na poslu, umoran i treba mu više sna i odmora nakon vježbanja. Nažalost, događa se da pati unatoč iscrpljenostitrajna nesanica, teško usmjerava pozornost, slabi pamćenje (pojavljuju se praznine, najčešće u tzv. svježem pamćenju, tj. onom o događajima od prije nekoliko minuta), postaje razdražljiv i lako se pokreće. Ove prve simptome neurolozi nazivaju neurastenskim (pseudo-neurotičnim) sindromom.

Kako se bolest razvija, emocionalna labilnost se povećava. Postoje, na primjer, napadi neobuzdanog plača ili izljevi bijesa. Pojavljuju se veći propusti u pamćenju, osobito u odnosu na nove događaje. Smanjuje se želja za tjelesnom aktivnošću, možete, na primjer, čitave sate provoditi besposleno u fotelji, gledajući u plavu daljinu. Pokreti koji izražavaju osjećaje, odnosno geste i izrazi lica, postaju siromašniji. Karakter se vrlo često mijenja - bolesna osoba postaje sebična i nemilosrdna, lišena samokritike. Ovi simptomi su popraćeni prekomjernom prehranom. Stručnjaci ovu fazu u razvoju skleroze nazivaju aterosklerotskom demencijom (demencija). Često postoje trenuci uznemirenosti, osobito noću. Bolesna osoba hoda okolo ne shvaćajući gdje je, ne zna koliko je sati, a ujutro se ne sjeća ničega o tome.

U početnoj fazi skleroze postoje na pr. poremećaji govora: bolesnik ne može izgovoriti riječ unatoč dobrim usnama, grkljanima i jeziku (afazija). Također nije u stanju izvoditi jednostavne radnje (apraksija) ili ima nekoordinirane pokrete - npr. kada posegne za čašom, previše zamahne rukom i slomi je (ataksija). Ovi neurološki simptomi se pojavljuju i prolaze. Kod uznapredovale skleroze javljaju se hemipareza, npr. paraliza lijeve strane tijela ili paraliza ruke ili noge. Neki ljudi također imaju simptome parkinsonizma (drhtanje) ili opće ukočenosti.

Metode za ublažavanje simptoma skleroze

Osobe sa sklerozom obično imaju viši sistolički krvni tlak (tzv. gornji krvni tlak). Pokazuju veliku razliku između sistoličkog i dijastoličkog tlaka i simptoma koronarne ateroskleroze (ishemijska bolest s otežanim disanjem, palpitacijama, bolovima u prsima).

Oko 30 posto pacijenti imaju latentni dijabetes.

Nažalost, skleroza obično dovodi do slabosti i teške demencije. Moguće je odgoditi napredovanje bolesti, ali se mora rano i ispravno dijagnosticirati. Glavna stvar je ne brkati je sa, na primjer, senilnom demencijom (u ovom slučaju se opisani neurološki simptomi ne pojavljuju, nema infarkta u mozgu kompjuteriziranom tomografijom, a bolest napreduje, tj. bez razdoblja privremenog poboljšanja)

Za sada medicina može samo ublažiti simptome skleroze i usporiti njezin razvoj. Bolesna osoba dobiva lijekove, uklj.vazodilatatori, pripravci protiv kolesterola, poboljšanje metabolizma mozga. Kada neurolog otkrije suženje vertebralnih arterija, moguće je kirurški poboljšati opskrbu mozga krvlju širenjem intervertebralnih otvora kroz koje te arterije prolaze.

mjesečnik "Zdrowie"

Kategorija:

Psihijatrija