Ručnik koji nije mijenjan tjednima ili stalno mokar ručnik ili vrlo ustajala posteljina stanište je mikroba koji nam mogu naštetiti. Međutim, to ne znači da ih trebamo mijenjati svaki dan kako bismo uživali u dobrom zdravlju. Koliko često to trebamo činiti i kako prati ručnike i posteljinu, pogotovo kada je netko bolestan kod kuće, objašnjava dr. Piotr Rzymski, mikrobiolog, medicinski biolog.
Katarzyna Hubicz: Doktore, koliko često trebamo zamijeniti ručnik novim? I je li važno za što koristimo ručnik?
Dr. hab. Piotr Rzymski:Trebali bismo ga mijenjati barem jednom tjedno, pod pretpostavkom da je ručnik za tijelo dobro osušen nakon kupanja, a ručnik za ruke nije u vlažnoj kupaonici. Međutim, u zajedničkoj kupaonici ručnik je najbolje mijenjati nakon svakog posjeta gosta. To će smanjiti rizik od prijenosa fekalnih bakterija i drugih patogena.
Ovaj rizik možda nije vrlo visok, ali raste što više ljudi koristi ručnik, posebno kada ga koriste djeca. Ne zaboravimo na kuhinjske ručnike, vrlo su osjetljive na razvoj raznih bakterija, npr. enterokoka i stafilokoka. To je zato što se često nakon upotrebe ne ispuste dobro, koristi ih nekoliko članova kućanstva, ponekad i pogrešno, za razne funkcije.
Na primjer, dijete može obrisati ruke kuhinjskom krpom, otac njome briše kuhinjski stol, a majka njome briše suđe. Na taj je način lako razbiti patogene, pa čak i dovesti do trovanja hranom. Stoga je takve ručnike najbolje mijenjati češće od ostalih - svaka 4 dana.
Da li prerijetka promjena ručnika šteti vašem zdravlju?
- Da. Vrijedi shvatiti da brisanjem kože nakon kupanja na ručnik prenosimo i fragmente mrtve epiderme i mikroorganizme na našoj koži. Vlaga potiče njihov daljnji razvoj, kao i kolonizaciju površine ručnika drugim mikroorganizmima prisutnim u okolišu. Stoga, dugotrajna uporaba istog ručnika povećava rizik od gljivica kože i noktiju, a može i pogoršati simptome atopijskog dermatitisa. Rizik je još veći ako je ručnik trajno mokar.
Dakle, ručnik koji se koristio predugo služisvi dermatološki problemi. Rizik od prenošenja zarazne bolesti putem ručnika nije velik, ali se javlja kada ručnik koristi više osoba. Istraživanja pokazuju da se koliformne bakterije obično nalaze na ručnicima za tijelo, uključujući E. coli i njihov broj raste s vremenom upotrebe.
Štoviše, razvoj filamentoznih gljivica i prisutnost toksina koje one proizvode, npr. ohratoksina ili trihotecena, pronađeni su na dugotrajno korištenim ručnicima. Zato je najbolje ne dijeliti ručnike za tijelo, a mijenjati ručnike za ruke svaki put kada ih više ljudi koristi, npr. nakon zabave ili posjeta obitelji. Također je najbolje koristiti odvojene ručnike za ruke, tijelo i lice - to će smanjiti rizik od prijenosa mikroorganizama.
I trebamo li osušiti ručnik nakon svake upotrebe?
- Da, jer ručnik upija vodu kada se obriše. Što duže ostaje vlažan, to postaje bolji supstrat za rast bakterija i gljivica. Ljeti vrijedi objesiti ručnik za tijelo vani (npr. na balkon ili terasu), a u hladnije doba objesiti ga na radijator kupaonice. Također treba paziti da kupaonica bude dobro prozračena i bez vlage, što će olakšati održavanje higijene ručnika, pa tako i onih za ruke. Ako imamo prozor u njemu, trebali bismo ga redovito otvarati i provjetravati.
Kako znate da se mikrobi množe u tkanini - može li miris ukazivati na to?
- Neugodan miris ručnika trebao bi biti signal da ga odmah zamijenite. Međutim, pri ocjeni čistoće ručnika ne treba uzeti u obzir samo njegov miris, jer se u njega ne mora prevesti prisutnost svih mikroorganizama. Kriterij zamjene uvijek treba biti trajanje korištenja i je li više ljudi koristilo ručnik. Moramo shvatiti da će ručnik biti kontinuirano koloniziran od strane mikroorganizama i to je prirodan proces. Da bismo ga razbili, morali bismo nakon svake upotrebe sterilizirati ručnik, što nije ni izvedivo ni preporučljivo. Dovoljna je redovita promjena ručnika.
Koliko često netko tko je bolestan treba mijenjati svoje ručnike? Je li vrsta infekcije važna?
- Nema preporuka u tom pogledu. Općenito, međutim, kaže se da bi osobe s infekcijom trebale mijenjati ručnike više od jednom tjedno - idealno nakon što ih koriste tri puta na rukama. Najbolje je prljave ručnike od takve osobe skupljati odvojeno prije pranja, iperite odvojeno nakon toga, nemojte miješati s ručnicima drugih ukućana.
Na kojoj temperaturi prati ručnike koje koriste zdravi ljudi i na kojoj temperaturi kada je netko bolestan kod kuće?
- Ručnike je najbolje uvijek prati na 60 stupnjeva Celzija, bez obzira na to tko ih je koristio. Ova temperatura eliminira većinu bakterija, gljivica i virusa, a u isto vrijeme ne dovodi do brzog uništenja tkanine.
Isplati li se koristiti sredstva za dezinfekciju tkanina prilikom pranja ručnika? Ove vrste tekućina i sprejeva sada su dostupne u mnogim supermarketima.
- Nemojmo pretjerivati, dom nije bolnica ili hotel. Kod kuće je dovoljno redovito mijenjati ručnike i prati ih na 60 stupnjeva C s namjenskim deterdžentom. Prisjetimo se da su mikroorganizmi – bakterije, virusi, gljive, protozoe – sastavni dio našeg okoliša. Iako ih možemo vidjeti, prisutni su gotovo posvuda, na predmetima, na našoj koži. Ne možemo – pa čak bi bilo i štetno – sterilizirati naše životno okruženje. Poanta je samo spriječiti prekomjeran rast onih mikroorganizama koji su za nas problematični, tj. patogeni. Srećom, većina s kojima dolazimo u kontakt ne pripada ovoj grupi.
I jesu li ručnici vrijedni glačanja radi sigurnosti?
- Ručnici oprani na 60 Celzijevih stupnjeva ne bi se trebali glačati, jer će izravno djelovanje tako visoke temperature uništiti vlakna tkanine i učiniti je manje ugodnom za korištenje i lošije će upiti vodu, pa zapravo - manje će ispuniti svoju primarnu ulogu. Pranje na 60 stupnjeva C promijenjenih ručnika barem jednom tjedno je sasvim dovoljna metoda za brigu o njihovoj higijeni kod kuće.
I koliko često trebamo mijenjati posteljinu?
- Najmanje jednom svaka dva tjedna, idealno jednom tjedno. Treba imati na umu da veliki dio života provodimo u krevetu, u prosjeku jednu trećinu. Osim mrtve epiderme, u posteljini ostaju znoj, izlučevine i sebum, odnosno sebum. Poanta je stoga da se u krevetu ne akumuliraju onečišćujuće tvari i mikroorganizmi, koji u prevelikoj količini mogu postati problematični. Olakšava se odlaskom u krevet bez kupanja. Osim mijenjanja posteljine, važno je dobro protresti poplun nakon spavanja i prozračiti spavaću sobu.
Trebaju li ljudi koji spavaju goli češće mijenjati posteljinu od onih koji spavaju u pidžamama?
- Ako spavamo goli, što mnogi vole, najbolje je češće mijenjati posteljinu - neki misle da i nakon 3-4 dana, ali ovo je zanemoguće za većinu ljudi. Dakle, dovoljno je to raditi jednom tjedno. Pod pretpostavkom da idemo u krevet nakon večernjeg kupanja, naravno.
Kakav utjecaj na zdravlje može imati prerijetka promjena posteljine?
- Dugotrajno nepromijenjena posteljina je izvrsno okruženje za rast bakterija, gljivica, grinja i prisutnost alergena, npr. izmeta grinja. Osim pranja, važno ga je svaki dan dobro protresti i prozračiti, no te aktivnosti nisu zamjenjive. Sekret i odumrla epiderma koje ostavljamo u posteljini pogoduju daljnjem postojanju i razvoju mikroorganizama. Takvo okruženje nije povoljno za alergičare i astmatičare, povećava rizik od razvoja mikoze i ekcema.
Što je s vlasnicima kućnih ljubimaca koji spavaju u istom krevetu sa svojim ljubimcima?
- Posteljinu treba mijenjati češće ako u kući žive psi i mačke, pogotovo ako ih pustimo da spavaju u našem krevetu. Dovoljno je jednom tjedno.
Je li temperatura vode ili vrsta deterdženta upotrijebljenog prilikom pranja posteljine bitni?
- Prvo, provjerimo koja je temperatura preporučena za materijal posteljine. U većini slučajeva bit će moguće oprati je na 60 stupnjeva C. No, ne brinite ako je preporučena temperatura 40 stupnjeva C, kao što je slučaj s npr. flanel posteljinom, jer će ta temperatura također ukloniti značajan količina mikroorganizama. Posteljinu uvijek možete izglačati nakon pranja i odložiti je na ovaj način.
I mogu li se posteljina i ručnici prati zajedno s donjim rubljem ili s jako zaprljanom odjećom?
- Ne. Najbolje je sve ove predmete prati odvojeno: posteljinu, ručnike, donje rublje, gornju odjeću, odjeću koja je posebno zaprljana, npr. povraćkom ili izmetom.
Piotr Rzymski - poljski medicinski i ekološki biolog, dr. hab. medicinske znanosti, popularizator znanostiMedicinski i ekološki biolog, koautor više od 150 znanstvenih publikacija, akademski predavač, promotor znanosti, znanstveni novinar. Stipendist Zaklade za poljsku znanost i Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja, stručnjak Izvršne agencije za istraživanja EU, veleposlanik međunarodne znanstvene mreže Universal Scientific Education and Research Network (USERN), član Programskog vijeća „Science Inicijativa protiv pandemije