Simptomi demencije nakon moždanog udara ovise o njezinom uzroku. Demencija nakon moždanog udara najčešće je posljedica vaskularnih promjena, ali može biti uzrokovana i Alzheimerovom bolešću. U svakom od ovih slučajeva ne razlikuju se samo simptomi, već i priroda razvoja demencije.
Simptomi demencije nakon moždanog udaraovise o njezinom uzroku. PSD je najčešće posljedica vaskularnih promjena (tzv. vaskularna demencija) ili degenerativnih promjena (tzv. Alzheimerova bolest). Ako je kognitivni deficit posljedica vaskularne bolesti, a drugi potencijalni uzroci demencije su isključeni, može se pretpostaviti da je demencija nakon moždanog udara vaskularna demencija. Međutim, kako istraživanja pokazuju, vaskularne promjene često koegzistiraju s degenerativnim promjenama karakterističnim za Alzheimerovu bolest, zbog čega je to često teško odrediti.
Demencija nakon moždanog udara - simptomi
Vaskularne promjene
Binswangerova bolest pripada skupini vaskularnih demencija. Za nju je karakteristična nagla priroda razvoja bolesti, s početnom dominacijom simptoma iz frontalnih režnjeva: apatija, poremećaji ravnoteže, usporavanje misaonih procesa, poremećaji izvršnih funkcija praćeni neurološkim deficitom, kao što su:
- dizartrija (poremećaj govora koji nastaje zbog disfunkcije izvršnog aparata - jezika, nepca, ždrijela, grkljana)
- disfagija (otežan prolaz hrane iz usta kroz jednjak u želudac)
- smetnja u hodu
- neravnoteža
- urinarna inkontinencija
- patološki smijeh ili plač
- parkinsonizam u obliku ukočenosti mišića
Drugi oblik vaskularne demencije nakon moždanog udara je cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktom i leukoencefalopatijom (CADASIL). Najčešća klinička manifestacija bolesti su subkortikalni lakunarni udari (manja oštećenja posturalnih jezgri, talamusa i mosta), koji se javljaju u dobi između 40. i 50. godine života, nakon čega slijedi demencija u dobi od 60. godine, koja se javlja u 90% pacijenata prije smrti. U većini slučajeva razvoj demencije je nagli, povezan s naknadnim moždanim udarima, a u kliničkoj slici je narušen gore navedenim. simptomi iz frontalnih režnjeva ioštećenje pamćenja. Popratni simptomi su sve veći neurološki deficiti, uglavnom:
- piramidalni simptomi (pojačana napetost, vrlo živahni refleksi, patološki simptomi, npr. Babinski)
- pseudobulbarni simptomi (govor, poremećaji gutanja, pojačani palatinalni, faringealni i mandibularni refleksi)
- smetnja u hodu
- urinarna inkontinencija
Kao što je karakteristično za vaskularnu demenciju, ponašanje i osobnost oboljelog ostaju relativno nepromijenjeni.
Degenerativne promjene (tzv. Alzheimerova bolest)
Postupni razvoj simptoma demencije nakon moždanog udara ukazuje na prisutnost degenerativnog (Alzheimerovog) procesa. Tada se javljaju simptomi karakteristični za Alzheimerovu bolest, odnosno problemi s pamćenjem, promjene raspoloženja, poremećaji tzv. kognitivne funkcije, odnosno poremećena koncentracija i pažnja kao i problemi s govorom. Promjene u ponašanju i osobnosti javljaju se u kasnijim fazama Alzheimerove bolesti, npr. osoba može postati agresivna.
Kognitivno oštećenje nakon moždanog udara
Profil kognitivnog deficita nakon moždanog udara prvenstveno ovisi o mjestu vaskularnog oštećenja. Na primjer, oštećenje oko kutne vijuge očituje se kao iznenadna pojava senzorne disfazije, vizualno-prostornih poremećaja, oštećenja pamćenja i agrafije (oštećenje ili potpuni gubitak sposobnosti pisanja).
Kompleks simptoma koji se odnosi na subkortikalne lezije uglavnom se sastoji od: sporije brzine obrade informacija, deficita izvršne funkcije i emocionalne labilnosti. Ovi simptomi mogu biti popraćeni poremećajima kortikalnih funkcija, odnosno poremećajima sposobnosti čitanja, brojanja, pisanja ili gnozije, odnosno sposobnosti prepoznavanja.
Procjenjuje se da se 3 mjeseca nakon početka bolesti kod 61,7% ispitanika javlja oštećenje barem jedne kognitivne funkcije, a učestalost kognitivnih deficita raste s dobi. Najčešći poremećaji se tiču pamćenja, orijentacije, jezičnih vještina, pažnje, konstrukcijskih i vizualno-prostornih sposobnosti te u najmanjoj mjeri izvršnih funkcija.
Temeljeno na: Klimkowicz-Morawiec A., Szczudlik A.,Demencija nakon moždanog udara , [u:]Demencija. Teorija i praksa , str. uredio Leszek J., Wrocław 2011.