Ateroskleroza, ili arterioskleroza, počinje nevino: sve češće osjećamo nedostatak zraka nakon ulaska na prvi kat, a listovi nas bole čak i nakon kratke šetnje. Ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, može rezultirati srčanim udarom, moždanim udarom ili amputacijom noge.

Svaki organ je isprepleten mrežom krvnih žila. Upravo njima životvorna krv koja osigurava pravilno funkcioniranje tijela dopire do svih tkiva. Zdrave arterije nalikuju glatkim fleksibilnim cijevima. Oni se skupljaju i šire, što omogućuje slobodan protok krvi. Nažalost, žile se s godinama stvrdnu. Čestice masti, proteini i kalcijeve soli nakupljaju se na zidovima vaših arterija. Ako u krvi cirkulira previšekolesterola(osobito kolesterola niske gustoće ili LDL-a), on se nakuplja u stijenkama arterija u obliku tzv. plak, ili plak. Oni sužavaju i ukrućuju žile. Dok se kolesterol može pojaviti u bilo kojoj arteriji, najčešći je u koronarnim arterijama srca, karotidnim arterijama koje opskrbljuju krv krvlju u mozgu i arterijama koje opskrbljuju krvlju noge. Zbog nakupljanja aterosklerotskog plaka , krvne žilesužavaju se i krv se sve teže probija kroz njih. Srce, koje radi poput pumpe, čini ga bržim i krv teče brže. Zahvaljujući tome u pojedine organe stiže onoliko krvi koliko je potrebno, ali je to istovremeno i pretjerani napor za samo srce. Tako mišić raste kako bi se nosio sa zadatkom i zahtijeva više oksigenirane, hranjive krvi. U međuvremenu, koronarne arterije sužene aterosklerotskim plakom su preuske da bi obrasli mišić primio onoliko krvi koliko mu je potrebno. Srce postaje hipoksično. To uzrokuje bol u prsima koja se naziva koronarna (nazvana angina). S vremenom se takva bol javlja čak i nakon malo truda.

Simptomi ateroskleroze

Povećanje količine kolesterola u krvi ili netočan udio njegovih frakcija obično ne uzrokuje nikakve uznemirujuće simptome dulje vrijeme. Tek kada se naše arterije suze barem za polovicu, primijetimo da nešto nije u redu: lakše se umaramo, možemo imati poteškoća s koncentracijom i pamćenjem. U vrlo rijetkim slučajevima, kolesterol se nakuplja u koži i vidi se kao žute kvržice, obično oko kapaka, pregiba u laktu, ispod grudi. Mogu i oniformiraju se u obliku čvorova na tetivama zapešća i Ahilovoj tetivi.

Ateroskleroza - načini dijagnosticiranja bolesti

Nažalost, ne postoji niti jedna specijalizirana studija koja bi sa sigurnošću potvrdilaaterosklerozu . Kada u arterijama ima puno plaka, to se može otkriti ultrazvukom. Monitor pokazuje proširenje i zadebljanje stijenki krvnih žila. Koristan je ultrazvučni pregled s Doppler nastavkom, zahvaljujući kojem liječnik može procijeniti poremećaj protoka krvi kroz žile. Stanje koronarnih arterija može se procijeniti kompjutoriziranom tomografijom i koronarografijom. Rizik od ateroskleroze također se može procijeniti ispitivanjem razine kolesterola, njegovih LDL (loših) i HDL (dobrih) frakcija, te koncentracije triglicerida u krvi.

Liječenje ateroskleroze

U slučaju visoke razine lipida u krvi, prvo što trebate učiniti je promijeniti način života: jesti zdravu hranu, izgubiti višak kilograma, povećati dozu tjelovježbe, prestati s ovisnostima. Često vraća normalnu razinu lipida. Ako se to ne dogodi, koriste se lijekovi za snižavanje kolesterola i triglicerida u krvi (statini, fibrati). Posebno statini, kada se uzimaju redovito, smanjuju debljinu aterosklerotskog plaka. Komplementarno liječenje također je uzimanje malih doza aspirina koji smanjuje zgrušavanje krvi. Nažalost, ne postoje lijekovi koji mogu potpuno ukloniti aterosklerotske promjene.

Profilaksa u liječenju ateroskleroze

U prevenciji kardiovaskularnih bolesti od velike je važnosti, a neki liječnici kažu da je najvažnija pravilna prehrana. Onaj koji sadrži sve što je potrebno za pravilnu prehranu organizma, a ujedno snižava razinu kolesterola u krvi. Optimalna prehrana za sprječavanje ateroskleroze trebala bi uključivati:

  • Biljni steroli : nalaze se u npr. biljnim uljima i sjemenkama uljarica (soja, suncokret, sezam i orašasti plodovi). Oni su prirodne komponente stanica koje obavljaju funkcije slične onima u biljkama što se kolesterol susreće u ljudskim stanicama. Biljni steroli konzumirani u jednom obroku s kolesterolom se natječu s kojim će se apsorbirati iz gastrointestinalnog trakta. No, biljni steroli su brži, pa manje kolesterola ostaje u tijelu, što zauzvrat pomaže u snižavanju razine kolesterola u krvi. Dnevna konzumacija 1 do 3 g biljnih sterola može sniziti razinu lošeg kolesterola (LDL) i do 5-15 posto. Nažalost, u našoj prehrani ima premalo sjemenki i uljarica. No, možete se podržati uvođenjem prehrambenih proizvoda obogaćenih biljnim sterolima (margarini, jogurti) u jelovnik.
  • Omega-3 masne kiseline : Nalaze se u velikim količinama u masnoj morskoj ribi, kao iu maslinovom ulju i ulju, npr. repičinom ulju. Ove kiseline dobro utječu na snižavanje razine lošeg kolesterola i triglicerida te na taj način smanjuju rizik od ateroskleroze. Većina lošeg kolesterola i triglicerida (masti) u krvi dolazi iz hrane ili se proizvodi, na primjer, iz pojedenih ugljikohidrata. Ako energiju sadržanu u hrani tijelo ne iskoristi, masne stanice će je uhvatiti i pohraniti u obliku triglicerida. Kako tijelu između obroka ne nedostaje energije za djelovanje, posebni hormoni uzimaju odgovarajući dio triglicerida iz masnih stanica. Zatim se pretvaraju u slobodne masne kiseline i tijelo ih konzumira. Kod ljudi koji pate od poremećaja probavnog sustava, neki od triglicerida neće se pretvoriti u slobodne masne kiseline. Oni će ostati u krvotoku i s vremenom će postati uzrok ateroskleroze.
  • Alicin : je aminokiselina u kojoj je češnjak vrlo bogat. Zajedno sa svojim ostalim sastojcima - ajoenom i češnjakom - učinkovito pomaže sniziti razinu kolesterola, u prosjeku za 10 posto. Dovoljno je pojesti 2-3 klinčića svaki dan.
  • Resveratrol : je spoj iz skupine fenola koji se nalazi u kožici mnogih voća, uklj. crveno grožđe, murve, crni ribiz. Resveratrol je snažan antioksidans i štiti arterije od kolesterola. Također podiže razinu dobrog kolesterola u krvi. Vrijedi znati da je najučinkovitiji kada se konzumira u crnom vinu.
  • Flavonoidi : to su biljne tvari koje su prisutne u velikim količinama, među ostalim u u citrusnom voću, povrću (npr. rajčica, brokula, paprika, zelena salata), heljdi, čaju - posebno zelenom i crvenom. Flavonoidi vrlo povoljno utječu na organizam, a iznimno su blagotvorni i na krvožilni sustav. Oni smanjuju stvaranje krvnih ugrušaka koji uzrokuju moždane udare. Oni smanjuju oksidaciju LDL kolesterola, koji ima nisku gustoću; njegova oksidacija uzrokuje povećanje ove gustoće i začepljenje arterija.
  • Vlakna : Ima ih samo u povrću, voću, mekinjama, krupnim krupicama i kruhu od cjelovitog zrna pšenice. Topiva vlakna, odnosno pektin, inhibiraju apsorpciju kolesterola iz hrane u crijevima, što dovodi do povećanja njegove proizvodnje u jetri i posljedično do smanjenja razine kolesterola u krvi. Netopljiva vlakna, s druge strane, djeluju kao četkica, uklanjajući višak masnoće i otrovne produkte iz crijevametabolizam.

Zgodna zdravstvena enciklopedija - pitanja i odgovori

Kategorija:

Kardiologija