Multipla skleroza može uzrokovati psihičke poremećaje – najčešće su to depresija ili anksiozni poremećaji, ali ne samo. U slučaju psihičkih poremećaja u tijeku MS-a, provedba liječenja ovih stanja iznimno je važna – u nedostatku terapije psihički poremećaji mogu čak dovesti do prijevremenog prekida života bolesnika.

Mentalni poremećaji u tijeku multiple sklerozenisu neuobičajeni. Multipla skleroza (sclerosis multiplex, MS) može komplicirati život pacijenata na mnogo različitih načina. Doista, glavni simptomi MS-a su neurološke tegobe, međutim, u ovoj skupini pacijenata povećana je i učestalost mentalnih poremećaja - uglavnom depresije i anksioznih poremećaja, ali ne samo.

Mentalni poremećaji u tijeku multiple skleroze mogu se pojaviti kao rezultat mnogih različitih mehanizama. Prvi od njih je ono čemu ova bolest vodi – govorimo o demijelinizacijskim promjenama koje nastaju u vezi s MS-om, a koje same po sebi mogu biti uzrok psihičkih poremećaja u bolesnika. Također se uzima u obzir pri analizi odnosa između multiple skleroze i mentalnih poremećaja da ovaj entitet često dovodi do značajnog stresa kod pacijenata. Njegov izvor zapravo može biti mnogo aspekata, kao što je činjenica da je MS neizlječiva bolest. Pacijenti također mogu doživjeti jak stres zbog činjenice da nisu u stanju predvidjeti kada će doživjeti recidiv koji remeti njihovo normalno funkcioniranje. U međuvremenu, značajan stres može i oslabiti funkciju imunološkog sustava, ali i dovesti do pojave raznih psihičkih poremećaja.

MS i mentalni poremećaji: depresija

Patološko depresivno raspoloženje smatra se najčešćom psihijatrijskom bolešću u populaciji pacijenata oboljelih od multiple skleroze. Rizik od pune depresije u ovoj skupini bolesnika značajno je povećan. Prema nekim znanstvenicima, rizik od razvoja ovog afektivnog poremećaja kod osoba s MS-om tijekom života prelazi 22% (usporedbe radi, u općoj populaciji taj se rizik procjenjuje na oko 16%).Depresija u bolesnika s MS-om je vrlo ozbiljan problem .bitna. Preklapanje ovih dviju jedinica kod jednog bolesnika može rezultirati pogoršanjem ne samo osnovne razine njegova funkcioniranja, već i dobiveni rezultati liječenja multiple skleroze mogu biti lošiji. Pacijent koji doživi značajnu depresiju raspoloženja može ipak zanemariti uzimanje lijekova ili propustiti preglede kod neurologa.

MS i mentalni poremećaji: drugi poremećaji

Još jedan mentalni poremećaj koji je također čest kod pacijenata s MS-om su anksiozni poremećaji. Generalizirani anksiozni poremećaj najčešće se javlja u bolesnika, no u skupini bolesnika s MS-om povećana je i učestalost drugih problema iz ovog spektra, poput paničnih poremećaja ili opsesivno-kompulzivnih poremećaja. Drugi problem u području psihijatrije koji se sve češće može uočiti kod pacijenata s MS-om je zlouporaba različitih psihoaktivnih supstanci. Postoje razni razlozi za to, neki pacijenti počinju zlorabljivati, na primjer, alkohol zbog činjenice da vjeruju da će im promijenjeno stanje svijesti omogućiti da na neko vrijeme zaborave na bolest. Međutim, sve su psihoaktivne tvari prilično opasne za oboljele od MS-a. Ovdje treba uzeti u obzir da učinak njihove uporabe može dovesti do oštećenja stanica živčanog sustava - opasno je, primjerice, jer tijekom multiple skleroze dolazi do degradacije živčanih struktura. Neki bolesnici s MS-om mijenjaju svoju osjetljivost na alkohol - mogu razviti nižu toleranciju na ovaj spoj - pa se negativni učinci njegove uporabe, kao što je povećan rizik od padova, mogu pojaviti nakon konzumiranja puno manje (nego kod zdravih ljudi) količine alkohol je prilično čest, a do 10% pacijenata s MS-om može imati neke poremećaje. Riječ je o stanjima u kojima pacijent – ​​potpuno bez uzroka i potpuno neprilagođen trenutnoj situaciji – doživljava napad nekontroliranog plača ili smijeha. Međutim, takve promjene se ne događaju kod svih osoba koje pate od MS – ako se i jave, radije su kod onih koji imaju izrazito uznapredovali oblik bolesti ili koji su razvili progresivni oblik MS-a.

MS i mentalni poremećaji: nuspojave farmakoterapije

Psihijatrijski problemi u bolesnika s multiplom sklerozom mogu se pojaviti kao nuspojave njihove farmakoterapije. Primjer su nuspojave glukokortikosteroida, odnosno lijekova koji se koriste zaublažiti tijek recidiva MS-a. GCS prvenstveno može utjecati na raspoloženje bolesnika – najčešća psihijatrijska nuspojava primjene ovih pripravaka su afektivni poremećaji u obliku maničnih poremećaja (povezanih s povišenim raspoloženjem) ili depresivnih poremećaja (temeljenih na depresivnom raspoloženju). Manje česta, ali moguća nuspojava primjene glukokortikoida su epizode psihotičnih poremećaja. Glukokortikoidi nisu jedini lijekovi koji se koriste u liječenju multiple skleroze koji mogu dovesti do psihijatrijskih poremećaja. Isti je slučaj i s pripravcima interferona koji se koriste za sprječavanje napredovanja bolesti. Nuspojave uzimanja ovih lijekova uključuju, između ostalog, samo rizik od razvoja depresivnih poremećaja.

MS i mentalni poremećaji: liječenje

Pojava bilo kakvih psihičkih problema kod pacijenata s MS-om ne smije se podcijeniti. To je zbog činjenice da neke od njih – kao što je depresija – mogu dovesti do povećanog rizika od prerane smrti pacijenta zbog samoubojstva. Ako je potrebno, bolesnici s multiplom sklerozom trebaju biti pod skrbi ne samo neurologa, već i psihijatra. Teoretski, svaki liječnik može pacijentu prepisati antidepresive, ali u slučaju sumnje na psihičko stanje bilo bi najbolje da se ipak uputi psihijatru. Specijalist će moći odlučiti treba li depresivnom pacijentu farmakološko liječenje ili se u početku može koristiti samo psihoterapija. Psihijatar - koji je svakodnevno u kontaktu s psihotropnim lijekovima - također će znati koje pripravke pacijent s multiplom sklerozom može sigurno koristiti (važno je da novi lijekovi ne stupe u interakciju s onima koje pacijent do sada uzima. ).

liječenje MS - novi lijekovi, nove terapije

Napredak u liječenju multiple skleroze, novi lijekovi i terapije dostupni pacijentima s MS-om, kaže dr. n. med. Barbara Zakrzewska-Pniewska, Odjel za neurologiju, Medicinsko sveučilište u Varšavi. Izjava je snimljena tijekom znanstvenog skupa "Fizioterapija za zdravlje".

Kategorija:

Neurologija