Hipomagnezijemija je značajan nedostatak magnezija u tijelu. O hipomagnezemiji govorimo kada razina magnezija padne ispod 0,65 mmol/l. Magnezij ima mnoge funkcije u našem tijelu, uključujući jedan od najvažnijih čimbenika nužnih za pravilno funkcioniranje kostiju i unutarstaničnih energetskih procesa. Ipak, uloga magnezija je nedavno precijenjena, vjeruje se da utječe na koncentraciju, učenje i mentalno stanje. Vrijedno je saznati u kojim procesima je ovaj element bitan, kada se može pojaviti značajan nedostatak magnezija, koji su njegovi simptomi i kako se liječi nedostatak magnezija.

Nedostatak magnezija (hipomagnezijemija)je nedovoljna količina magnezija u ljudskom tijelu, nalazi se kada koncentracija ovog elementa u serumu padne ispod 0,65 mmol/l.

Sadržaj magnezija u ljudskom tijelu procjenjuje se na oko 1000 mmol, što je preko 24 grama. Dnevna potreba je oko 0,2 mmol/kg tjelesne težine, odnosno 14 mmol u prosjeku, dok normalna, uravnotežena prehrana osigurava prosječno 20 mmol dnevno, što u potpunosti pokriva potrebe odrasle, zdrave osobe.

Bubrezi u najvećoj mjeri utječu na metabolizam magnezija, regulirajući njegovo izlučivanje.

Magnezij je uglavnom unutarstanični, ovdje je jedan od glavnih kationa. Manja količina se javlja u plazmi, gdje je normalna koncentracija ovog elementa 0,65-1,2 mmol/l, od čega je 1/3 vezana za albumin, ostatak je u ioniziranom obliku ili kao anorganski spojevi.

Magnezij je element koji obavlja mnoge funkcije u našem tijelu, ključni element sa stajališta unutarstaničnog metabolizma i prijenosa podražaja u živčanom sustavu.

Nedavno je uloga magnezija u pojavi mnogih simptoma precijenjena, vrijedi zapamtiti da su simptomi koji su jasno povezani s nedostatkom magnezija srčane aritmije i poremećaji živčane ekscitabilnosti.

Uzroci ovih poremećaja, međutim, mogu biti i druga stanja, a ako je uzrok hipomagnezijemija, pojavljuju se ako je nedostatak ovog elementa vrlo ozbiljan.

Uzroci nedostatka magnezija

Uzroci hipomagnezijemije uključuju:

  • nedostatak magnezija udijeta
  • malapsorpcija koja dovodi do nedostataka raznih elektrolita i mnogih nutrijenata, uključujući magnezij, npr. bolesti tankog crijeva - sindrom kratkog crijeva, upale, bolesti mezenteričnih arterija; rjeđe nedostatak magnezija može biti uzrokovan prekomjernom upotrebom inhibitora protonske pumpe koji se koriste, na primjer, u liječenju čira na želucu
  • prekomjerni gubitak bubrega:
  • Kongenitalne tubulopatije (bolesti bubrega kod kojih je poremećena reapsorpcija ili sekrecija bubrežnih tubula, na primjer: Gitelmanov sindrom, Bartterov sindrom, obiteljska hipomagnezijemija s hiperkalciurijom, hipomagnezijemija sa sekundarnom reakcijom receptora, hipokalcemija)
  • hormonski poremećaji: primarni hiperaldosteronizam (hiperfunkcija nadbubrežne žlijezde) - poremećaji elektrolita: hiperkalcemija (višak kalcija), hipokalemija (nedostatak kalija) - upotreba određenih lijekova: diuretici, neki antibiotici (aminoglikozidi), kemoterapijski lijekovi (cifoterapeutski lijekovi B ciklosporin, takrolimus)
  • prekomjerni gubitak kroz gastrointestinalni trakt: proljev, povraćanje, lijekovi koji vežu magnezij, što sprječava njegovu apsorpciju
  • prijenos magnezija u stanice ili u kosti ili unutar stanica - to se događa vrlo rijetko, npr. nakon liječenja hiperparatireoze, kod akutnog pankreatitisa ili tijekom liječenja acidoze

Simptomi nedostatka magnezija

Simptomi nedostatka magnezija su rijetki i nisu baš specifični, tj. mogu se pojaviti u mnogim različitim bolestima, uključujući:

  • poremećaji u srčanom ritmu, npr. fibrilacija atrija, koji se često osjećaju kao lupanje srca ili osjećaj nepravilnih otkucaja srca
  • tremor mišića, slabost mišića, grčevi mišića
  • poremećaji elektrolita - nedostatak kalija i nedostatak kalcija
  • promjene u EKG tragu

Gore navedeni simptomi javljaju se kod značajnog manjka magnezija, ako je njegova koncentracija nešto niža ili na donjoj granici normalnog raspona, najčešće nema ozbiljnih, neugodnih tegoba.

Sve se češće govori o hipomagnezemiji koja pridonosi mnogim drugim simptomima, koji također mogu imati različite uzroke, a za koje nije uvjerljivo dokazano da je nedostatak magnezija uzročni čimbenik. To uključuje, na primjer:

  • gubitak kose
  • lomljivost noktiju
  • iritacija
  • depresija
  • poremećaj spavanja
  • glavobolje
  • migrena

Zbog činjenice da je magnezij dostupan u mnogim namirnicama, njegov značajan nedostatak je rijedak i najčešće je posljedica drugih bolesti.

U posljednjemvrijeme, mnoge reklame promoviraju pripravke magnezija dajući mnoge različite simptome njegovog nedostatka, uključujući:

  • umor
  • nedostatak koncentracije
  • ili depresivno raspoloženje

Ovi simptomi su vrlo nespecifični i mogu biti posljedica ne samo hipomagnezijemije, već i mnogih različitih bolesti, npr. bolesti štitnjače ili anemije.

Vrijedi zapamtiti da je teško jasno utvrditi jesu li uzrokovane poremećajem metabolizma magnezija, uglavnom zbog prethodno opisanih problema s točnom procjenom koncentracije ovog elementa u tijelu.

Prije nego što počnete uzimati suplemente magnezija, vrijedi obratiti pažnju na pravilno uravnoteženu prehranu i tako početi nadopunjavati sve nedostatke, ali početi voditi zdraviji način života.

Naravno, kod određenih bolesti potrebne su dodatne doze magnezija u sveobuhvatnom liječenju, u takvim slučajevima liječnik jasno preporučuje dopunu ovog elementa.

Ako nas naše zdravstveno stanje i bilo kakve bolesti tjeraju da uzimamo bilo kakve dodatke prehrani, vrijedi unaprijed posjetiti liječnika kako bismo isključili češće uzroke uznemirujućih simptoma.

Simptomi nedostatka magnezija:

Pogledajte galeriju od 8 fotografija

Što je dijagnoza nedostatka magnezija?

Nedostatak magnezija teško je dijagnosticirati jer normalna koncentracija u serumu ne isključuje nedostatak. To je zbog činjenice da je ovaj ion prisutan uglavnom u stanicama, a plazma ga sadrži mali postotak.

Dakle, može doći do situacije u kojoj je količina magnezija u serumu normalna, ali je unutarstanični sadržaj prenizak.

Nažalost, ne možemo mjeriti koncentraciju magnezija u stanicama, laboratorijski standardi vrijede za tzv. slobodni bazen, tj. ionizirani magnezij sadržan u plazmi.

Stoga se događa da se u prisutnosti stanja pogodnog za hipomagneziemiju ovaj element nadopunjava čak i unatoč odgovarajućim vrijednostima u krvi.

Određena dijagnoza hipomagnezijemije postavlja se na temelju laboratorijske pretrage - određivanja koncentracije magnezija u krvi, ako količina padne ispod 0,65 mmol/l, dijagnosticiramo nedostatak magnezija.

Osim određivanja koncentracije ovog elementa, uvijek je vrijedno provjeriti koncentraciju preostalih iona - kalija i natrija, kao i rezultate gasometrije kako bismo bili sigurni da je elektrolitska i acidobazna ravnoteža ispravna izbalansiran i u slučaju smetnji izvršite odgovarajuću korekciju.

Procjena dnevnog gubitka magnezija u mokraći se rjeđe koristi, ali pomaže u isključivanju bubrežnog uzrokahipomagnezijemija.

Ako je dnevno izlučivanje magnezija u urinu veće od 1 milimola, to ukazuje na bubrežni uzrok poremećaja.

Izuzetno korišten test koji vam omogućuje da pronađete manjak magnezija s pravilnom koncentracijom u serumu je tzv. stres test, u kojem se daje kap po kap s magnezijem, a zatim se izlučivanje ovog elementa u urinu procijenio. Ako je izlučena količina mala, to ukazuje na nedostatak magnezija.

Liječenje nedostatka magnezija

Slično kao i kod drugih poremećaja elektrolita, liječenje hipomagnezijemije prvenstveno je identificiranje uzroka nedostatka i njegovo uklanjanje.

Prvo treba obaviti dijagnostiku cjelokupne ravnoteže elektrolita, bubrega, a zatim gastrointestinalnog i kardiovaskularnog sustava.

Ako hipomagnezijemija uzrokuje ozbiljne simptome, kao što su aritmije ili konvulzije, napunite element što je prije moguće primjenom magnezijevog sulfata.

Ako otkrijete nedostatak magnezija u rutinskim krvnim pretragama i nemate simptome, možda ćete htjeti početi uzimati oralne lijekove, ali postoji rizik od proljeva.

Naravno, tijekom terapije treba pratiti koncentraciju magnezija i drugih iona i korigirati moguće poremećaje:

  • hipokalemija
  • hipokalcemija
  • hipofosfatemija

jer mogu učiniti hipomagneziemiju otpornom na liječenje.

Uloga magnezija u tijelu

Magnezij ima mnoge funkcije: katalizator je energetskih procesa, dio je enzima uključenih u glikolizu (prva faza stanične oksidacije), također sudjeluje u sintezi nukleinskih kiselina koje su sastavni dio DNA, te u procesu translacije, tj. unutarstanične sinteze proteina.

U potonjem procesu, magnezijev ion omogućuje podjedinicama ribosoma da se spoje i započnu stvaranje polipeptidnog lanca. Ništa manje važna nije i uloga ovog elementa u sustavu koagulacije, odnosno u inhibiciji ovog procesa.

U normalnim uvjetima, kada nema krvarenja, ion magnezija stabilizira trombocite, što onemogućuje njihovu aktivaciju i adheziju, odnosno "lijepljenje". Ovo je vrlo važno jer konglomerati krvnih stanica mogu postati embolijski materijal koji može uzrokovati npr. moždani udar.

Osim toga, zbog činjenice da magnezijev ion ima pozitivan električni naboj, sudjeluje u prijenosu signala u živčanom sustavu, kao i u kontrakciji srca i skeletnih mišića.

Zbog predanosti ovogaelementa u radu mišića, oni su jedna od njegovih najvećih zaliha.

Štoviše, magnezij igra važnu ulogu u osiguravanju adekvatnog osmotskog tlaka, zbog čega je jedan od glavnih (pored kalija) unutarstaničnih iona.

Također je vrijedno zapamtiti da je ovaj element također sastavni dio kostiju i one su najveće skladište magnezija u ljudskom tijelu.

Prirodni izvori magnezija i suplementi s magnezijem

Magnezij se uglavnom nalazi u zelenim dijelovima biljaka, tj. kiselici, špinatu ili cikli, ali i u sjemenkama bundeve, kakau, mahunama i heljdi.

Gubitak magnezija pogoduje nekoliko čimbenika: tvari koje povećavaju mokrenje, poput pijenja kave ili alkohola, rjeđe zbog stresa ili prekomjernog znojenja u ovom aspektu.

Ovi čimbenici, međutim, vrlo rijetko uzrokuju gubitak magnezija tako ozbiljan da postaje uzrok njegovog nedostatka.

Također je vrijedno zapamtiti da su najvredniji prirodni izvori magnezija, jer sadrže spojeve koje ljudi najbolje apsorbiraju.

Dodatke prehrani treba koristiti kada ono što jedemo ne sadrži pravu količinu ovog elementa.

Prilikom odabira dodatka magnezija, vrijedi obratiti pažnju na postotak i apsolutni sadržaj samog elementa, a ne njegovog spoja, te odabrati lako topljive magnezijeve spojeve, npr. citrat ili laktat.

Kategorija: