Maskirana depresija je specifična vrsta depresivnog poremećaja koji proizvodi nespecifične simptome koji se razlikuju od klasičnih simptoma bolesti. To mogu biti razne vrste boli, tjeskobe, fobije, kompulzije, problemi s krvožilnim sustavom, poremećaji u prehrani, sklonost stimulansima. Zbog nespecifičnih simptoma, maskirana depresija se često miješa sa somatskim poremećajima i zlostavlja se.

Maskirana depresijaponekad se naziva "depresija bez depresije" - to je zato što daje simptome potpuno nepovezane sa stereotipnom slikom ove bolesti. Glavobolje, napetost mišića, svrbež kože, skokovi pritiska, anoreksija, gubitak težine - i pacijenti i liječnici povezuju slične simptome sa somatskim bolestima i pokušavaju ih suzbiti lijekovima protiv bolova, lijekovima ili dijetom.

U međuvremenu, to mogu biti "maske" ispod kojih se krije pravi uzrok slabosti, odnosno depresije.

Maskirana depresija - simptomi

Depresija se obično naziva bolešću duše i najčešće se dijagnosticira na temelju poremećaja vezanih za mentalnu sferu, kao što su depresivno raspoloženje, nedostatak motivacije, apatija, nisko samopoštovanje, nesanica. S maskiranom depresijom slični su znakovi obično niski ili ih nema. Umjesto njih do izražaja dolaze simptomi iz tijela zvani "maske".

Stručnjaci razlikuju 5 vrsta maski:

maske protiv bolova- simptom depresije je tada bol različitog porijekla, najčešće glavobolja, ali može zahvatiti i mišiće (leđa, vrat, ramena, ruke), genitalije , specifični živci (npr. išijas), pa čak i srce - tada je lako pobrkati depresiju s koronarnom bolešću srca ili srčanim udarom;

vegetativne i psihosomatske maske- odnose se na različite signale iz tijela kao što su svrbež kože, sindrom nemirnih nogu, probavni problemi (mučnina, zatvor, kolike), lupanje srca, skakanje pritisak. Mogu se očitovati i u obliku promjena u prirodnim ciklusima tjelesnog funkcioniranja, npr. poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, poremećaji spolnog nagona. Mogući su i vrtoglavica, problemi s pamćenjem, koncentracijom, apsorpcijom informacija;

psihopatološke maske- to su simptomi tipični za mentalne bolesti, kao što su anksiozni poremećaji (kronična anksioznost ili napadi panike), fobije i kompulzije (osobito agorafobija, anoreksija);

maske ponašanja- odnose se na promjene u ponašanju ili navikama kroz koje pacijent želi utopiti depresivna stanja uma. To se odnosi na ovisnost o alkoholu, drogama ili drogama, kao i na svakodnevne rituale koji odvlače pažnju od bolesti, npr. prejedanje ili šoping;

poremećaji cirkadijanskih ritmova- tiču ​​se problema s redovitim funkcioniranjem tijela tijekom dana i noći. Ovi se simptomi mogu pojaviti kao poteškoće sa uspavljivanjem, nesanica noću ili pretjerana pospanost tijekom dana.

Ovo će vam biti od koristi

Procjenjuje se da se maskirana depresija javlja kod ljudi 3 puta češće od klasičnog oblika ove bolesti. Unatoč tome, vrlo se rijetko dijagnosticira.

Žene u dobi između 20 i 30 godina najvjerojatnije će razviti ovu vrstu depresije. Kod starijih osoba češće se opaža pojava faza klasičnog oblika depresije koje se izmjenjuju s fazama maskirane depresije.

Maskirana depresija - dijagnoza

Dijagnoza maskirane depresije je vrlo teška, jer njezini simptomi "pretvaraju" simptome drugih popularnih somatskih bolesti, a nisu baš izraženi. Glavobolje se lako uzimaju kao znak ponavljajuće migrene, bolovi u mišićima ili živcima često su povezani s diskopatijom, bol u srcu s koronarnom arterijskom bolešću, probavni poremećaji sa sindromom iritabilnog crijeva, itd.

Prije nego što budu upućeni psihijatru, pacijenti obično liječe mjesecima ili čak godinama od bolesti koje zapravo i nemaju. Sumnja se na depresiju samo kada naručeni testovi ne pokažu ništa, a propisani lijekovi ne čine da se osjećate bolje.

Nažalost, zbog složene kliničke slike maskirane depresije, njenoj dijagnozi moraju prethoditi nužni testovi koji će isključiti somatsku bolest.

Maskirana depresija - liječenje

U liječenju maskirane depresije koriste se isti lijekovi kao i u slučaju tipičnog oblika ove bolesti, tj. antidepresivi. Njihov odabir provodi psihijatar, koji prilikom propisivanja određenog lijeka uzima u obzir vrstu i težinu simptoma kod određenog bolesnika i njegovo zdravstveno stanje. Farmakološka terapija može biti dopunjena individualnom ili grupnom psihoterapijom, koja ubrzava proces liječenja i smanjuje rizik od recidiva.

Liječenje antidepresivima treba započeti što je prije moguće, posebno kod osoba koje su u prošlosti pokazivale sklonostdepresivni ili iza sebe imaju epizode ove bolesti. Nepokretanje terapije može rezultirati razvojem uznapredovalog oblika depresije sa svim simptomima tipičnim za nju.

Kategorija:

Psihijatrija