Što je altruizam? Altruist ima osobine koje su suprotne od egoista. S jedne strane, altruizam, odnosno nesebična pomoć drugima, daje mu mogućnost ispunjenja i radosti, s druge - sve češće može uzrokovati prilično velike probleme. Postoji li čisti altruizam?
Tko je altruist?
Altruistapo definiciji ne očekuje pljesak ili orden za zasluge. Naprotiv, često daje sve od sebe da ostane anoniman. Ako postoji ikakvi, makar i minimalni, vlastiti interes, možemo govoriti samo o usluzi. Jer altruizamdefinitivno nije.
Kako prepoznati altruista?
"Kao Kuba Bogu, da Bog Kubi" - kaže stara poslovica. Jesi li siguran? Prema ovoj teoriji, ako nekome ustupimo mjesto u tramvaju, sljedeći put bi ga netko trebao napustiti umjesto nas. Ali je li to stvarno tako?
Psiholozi stalno govore da dobra djela i događaji dolaze punim krugom i vraćaju nam se kao bumerang. I nije nam bitno hoće li se vratiti sljedeći dan ili za nekih… 20 godina. Pogotovo da ako ćemo biti pravi altruist, od krvi i mesa, činjenica hoće li nam naše dobro djelo donijeti kakvu korist ne bi trebala biti važna.
Postoji li čisti altruizam?
- Kad vidim da je netko ozlijeđen, počinjem patiti s njim gotovo odmah. Osjećam psihičku i fizičku bol, stavljam se u kožu te osobe i počinjem činiti sve što mogu da joj pomognem, kaže 33-godišnji Arek, programer. - Ne znam je li to altruizam ili preosjetljivost, ali to se meni događa.
Nije bitno radi li se o kolegi koji je umalo bačen niz stepenice u napadu agresije, kolegi koji je ostao bez posla i stana ili o stanovnicima Iraka. Za mene je svaki problem, svaka potreba jednaka.
Arek pokušava pomoći koliko može. Sudjeluje u dobrotvornim akcijama, podržava humanitarne konvoje, organizira lanac pomoći prijateljima i poznanicima. Staviti se u mjesto druge osobe i osjećati iste emocije nije ništa više od empatije. A bez toga ne bi bilo altruizma.
Upravo zbog njihove empatične percepcije svijeta altruisti pružaju pomoć potpuno nesebično, nemojte se pitati koja je pomoćnjima znači može li im naštetiti ili im zakomplicirati život. Tek nakon činjenice osjećaju radost i ispunjenje ili žaljenje i razočaranje. Nažalost, ove se negativne emocije pojavljuju sve češće.
- Mnogi ljudi ne žele tuđu pomoć, odguruju ruku, odbijaju je, ponekad čak i na grub, agresivan način. To je tako prirodna reakcija tijela, ali boli - priznaje, među ostalima, pomaže volonterka 27-godišnja Marta u centru za socijalnu skrb.
- Do danas se sjećam izraza lica i grimase nesklonosti prema svom prijatelju, za kojeg sam obavio veliku kupovinu. Shvatio je to kao dobročinstvo, vikao da nije siromah i da mu ne treba sažaljenje. U ludilu je bacio svoje namirnice kroz prozor. Bilo je to vrlo neugodno iskustvo - uzdiše djevojka.
Altruizam - osobine karaktera
Osim prikladnog pristupa drugoj osobi, altruist mora imati i neke tipične karakterne crte. Spremnost da se pomogne nije dovoljna. Također je važno da li osoba ima pozitivan stav prema životu, može li uživati u malim stvarima i tretirati svaki nadolazeći dan kao najugodniji dar.
Altruist ne može biti pesimist, depresivan i privučen ljudima s problemima samo da bi se osjećao bolje. Neće tako funkcionirati.
VažnoPrema najnovijim izvješćima objavljenim u "Nature Neuroscience", naše altruističko ponašanje usko je povezano s aktivnošću određenog dijela mozga.
Tim znanstvenika iz Medicinskog centra Sveučilišta Duke, koristeći tehniku funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), pokazao je da temelj altruizma može biti način na koji vidimo svijet, a ne način na koji djelujemo.
Tijekom pregleda skenirani su mozgovi 45 ljudi - neki su igrali kompjutersku igricu, neki su gledali igru koju je računalo igralo samo sa sobom.
Dio mozga nazvan superiorna stražnja temporalna brazda bio je aktivniji kod ljudi koji podržavaju računalne igre. Gornja stražnja temporalna brazda aktivno je područje u društvenim odnosima.
Altruizam - je li altruizam rodno specifičan?
Neki ljudi kažu da su muškarci tome skloniji. Uostalom, njima se stoljećima govorilo da budu odgovorni za druge i da pomažu. Danas su, međutim, altruisti jednako često džentlmeni kao i dame. Jedina razlika je u načinu implementacije.
Dok se muškarci češće odlučuju pružiti jednokratnu fizičku, tehničku ili logističku pomoć, npr. za izvlačenje automobila iz jarka, žene pomažu emocionalnije, npr. pridruživanjem grupama podrške, a njihova je pomoć dugoročna i redovito.
Altruizam - češće u gradovima ili na selu?
Iz istraživanjaZnanstvene studije pokazuju da su stanovnici malih gradova i sela mnogo skloniji altruizmu. Mnogo je manje altruista u gradovima altruista.
- U velikim je gužvama teže doći do nekoga bez sumnje da za to postoji neki skriveni interes. Stanovnici gradova su manje povjerljivi i češće se suočavaju s proračunima i obmanama. Otuda njihov urođeni oprez i sumnjičavost, što vrijedi i za Boga duha nevinih altruista.