Depresija, sindrom ustezanja od alkohola ili poremećaji osobnosti mogu uzrokovati suicidalne misli. Suicidalne misli, npr. "bolje da me nema", "moj život nema smisla" su misli vezane za potrebu da si oduzmemo život i time se oslobodimo problema. Mogu se pojaviti u životu osobe u različitim faze zrelosti , prilično su česte i prate egzistencijalna razmatranja Suicidalne misli nisu uvijek opasne i ne dovode uvijek do pokušaja samoubojstva, ali ih se ne smije shvaćati olako. Pogledajte kako pomoći osobi koja ima suicidalne misli i kako ih liječiti.

Suicidalne mislimogu se pojaviti kod osobe koja doživi ili doživi iznenadnu, negativnu situaciju, npr. teški gubitak voljene osobe, gubitak dobara, odnosa i važnih vrijednosti njemu, prekomjerna sposobnost suočavanja i s emocijama i s djelima.

Suicidalne misli također se pojavljuju kod ljudi koji doživljavaju dugotrajnu, kroničnu kriznu situaciju bez vidljive šanse za promjenu. Oni tada mogu biti uzrok suicidalnih sklonosti, tj. specifičnog planiranja samoubojstva, a to može dovesti do pokušaja samoubojstva ili učinkovitog oduzimanja vlastitog života.

Suicidalne misli pojavljuju se kod ljudi koji nemaju sposobnost konstruktivnog suočavanja sa stresom i način su oslobađanja i bijega od problema.

Ostali uzroci suicidalnih misli mogu biti mentalni problemi: afektivni poremećaji, anksiozni poremećaji, poremećaji osobnosti, shizofrenija, zlouporaba alkohola, uzimanje psihoaktivnih supstanci.

Suicidalne misli i mentalni poremećaji

Suicidalne misli vrlo često se tiču ​​osoba koje pate od depresije. Obično se pojavljuju u ekstremnoj fazi depresije i završavaju pokušajem samoubojstva u 15% pacijenata.

Svjetska zdravstvena organizacija ocjenjuje depresiju četvrtim najvećim zdravstvenim problemom na svijetu, a epidemiološke studije pokazuju da najmanje jedna od pet odraslih osoba iskusi stanje koje se može dijagnosticirati kao depresija i koje zahtijeva specijalizirano liječenje.

Suicidalne misli pojavljuju se i kod ljudi koji pate od bipolarnog poremećaja, glavnogsimptom su ekstremne promjene raspoloženja - od manije do depresije, od uznemirenosti, pretjerane euforije, osjećaja jedinstvenosti do kronične tuge, osjećaja bezvrijednosti i silnog sivila. Kada su u situacijama u kojima su simptomi manije popraćeni simptomima depresije u obliku averzije prema životu i suicidalnih misli, nastaje situacija opasna po život.

Vrijedi znati

Muškarci češće počine samoubojstvo od žena

Prema popisu iz podataka Stožera nacionalne policije, čak 86 posto. od samoubojstava u Poljskoj su muškarci. Takve statistike su iznenađujuće, jer depresija, koja je jedan od uzroka suicidalnih misli, češće pogađa žene. Međutim, žene češće od muškaraca traže pomoć. Muškarci ne žele pričati o svojim emocijama, odlučuju se rjeđe posjećivati ​​psihijatra.

Društvena uloga muškarca također se doživljava drugačije. On je hranitelj obitelji. Istraživanja pokazuju da je veća vjerojatnost da će nezaposleni muškarci počiniti samoubojstvo od onih koji imaju posao. Pogoršanje financijske situacije značajno je psihičko opterećenje za muškarce.

Kako pomoći nekome sa suicidalnim mislima

Kada saznamo da netko od naših bližnjih ima suicidalne misli, trebali bismo se iskreno zainteresirati za njihova iskustva, saslušati ih, izraziti razumijevanje kroz što prolaze, prihvaćanje njihovih emocija.

Važno je ne osuđivati, ne paničariti, ne pasti u kandže straha. Vrijedi pokušati biti strpljiv i pun razumijevanja, ali u isto vrijeme čvrst i aktivan kada trebate uvjeriti osobu koja pati da ode specijalistu.

Suicidalne misli bez sklonosti (tj. detaljno planiranje vlastite smrti), bez prethodnih pokušaja samoubojstva, nisu razlog za pozivanje hitne pomoći ili hitnu hospitalizaciju.

Međutim, vrijedi potaknuti takvu osobu na ambulantne konzultacije ili posjet hitnoj u bolnici (radi konzultacija i zdravstvene procjene) ako su datumi posjeta psihijatru ili psihologu predugi.

Dobro je otpratiti voljenu osobu da zakažete termin i odete do specijaliste, ili - ako to nije moguće, barem pratite situaciju dok ne vidite stručnjaka.

Ako je osoba koja ima suicidalne misli usamljena, nema podršku ili ima djecu pod skrbi, ovu konzultaciju sa specijalistom treba obaviti što je prije moguće. U slučaju ljudi koji ne samo da razmišljaju o samoubojstvu, već pokazuju i sklonost samoubojstvu, nazovite liječnika koji će procijeniti potrebu za hitnom hospitalizacijom pacijenta.

Suicidalne misli i poremećaji osobnosti

Suicidalne misli također prate osobe s poremećajima osobnosti, npr. osobe kojima je dijagnosticirana granična granica. Ovi se poremećaji razvijaju tijekom adolescencije i traju tijekom života. Misli koje se javljaju kod ovih ljudi rezultat su njihove nesposobnosti da sami stvore konstruktivne načine rješavanja problema.

Za razliku od, primjerice, depresivnih poremećaja, suicidalne misli u slučaju poremećaja osobnosti su trajne i teško se mijenjaju u procesu liječenja. Višegodišnje psihoterapije, a po potrebi i farmakoterapija pomažu i obećavaju. Ako se ne liječi, dovodi do otuđenja, pogoršanja kvalitete života, pa čak i samoubojstva.

Suicidalne misli i ovisnost

Ovisnici češće od ostatka populacije pate od depresije, čiji su jedan od simptoma suicidalne misli. Konzumacija alkohola također pogoršava simptome depresije. Važno je naglasiti da ovisnici imaju ogroman rizik od samoubojstva.

Vjerojatnost da će si oduzeti život čak je sto puta veća nego u općoj populaciji. Stoga, u situacijama kada pacijent potvrdi želju za samoubojstvom ili zbog njegovog stanja ne može zadovoljiti svoje osnovne potrebe, treba otići na psihijatrijski odjel.

Takve opasnosti postoje i u slučaju alkoholne intoksikacije ili stanja odvikavanja (početna faza fiziološkog otriježnjenja), kada se pacijent osjeća jako loše, psihički i fizički. Kada se ovisnik počne otrijezniti, prati ga intenzivan osjećaj krivnje, slabosti i posramljenosti.

Potpuno je slomljena, ne vidi budućnost, ima izrazito snižen osjećaj vlastite važnosti i vrijednosti, ogorčena je, mrzi sebe i cijeli svijet oko sebe. Kod osoba koje zlorabe alkohol i uzimaju druge psihoaktivne tvari mogu se pojaviti i anksiozni poremećaji, psihoze, demencija, što rezultira pojavom ne samo suicidalnih misli već i pokušaja samoubojstva.

Bit će vam korisno

Suicidalne misli: gdje potražiti pomoć

U situaciji kada imate suicidalne misli ili ih doživi neka vama bliska osoba - takve se situacije događaju mnogima, trebali biste se poslužiti pomoći stručnjaka koji vam mogu pružiti učinkovitu pomoć. Ne odgađajte odluku kako ne biste eskalirali umorom, doživljenim poteškoćama i ne bi produžili patnju. Potražite pomoć od psihijatra, psihoterapeuta i stručnjaka za krizne intervencije.

Ove stručnjake možete pronaći u:

  • klinike za mentalno zdravlje,
  • Centar za krizne intervencije,
  • Centar za socijalnu skrb,
  • Psihološko-pedagoško savjetovalište,
  • županijski centar za podršku obitelji,
  • bolnica
  • nevladinih organizacija.

Razgovarajte o svojim problemima, podijelite kroz što prolazite s nekom bliskom osobom, potražite telefonsku liniju za pomoć na kojoj ćete naći dostupne ljude koji će razgovarati s vama, npr. ITAKA Foundation Antidepressant Helpline na: (22) 654 40 41.

Kategorija:

Psihijatrija