PROVJEREN SADRŽAJAutor: Klaudia Kierzkowska, diplomirala kemiju na Sveučilištu u Varšavi

U jesen i zimu, kada ima puno manje sunčeve svjetlosti, umor, pospanost i pogoršanje raspoloženja nisu neuobičajeni. Sunčeva svjetlost je prirodni izvor vitamina D, koji blagotvorno djeluje na naš organizam. Kako nedostatak sunca utječe na naše zdravlje?

Sunčeva svjetlost je neophodna za život i normalno funkcioniranje. Kad sunce sja, osjećamo nalet vitalnosti i osjećat ćemo se kao da živimo. Zauzvrat, nedostatak sunca čini energiju, entuzijazam i dobrobit prošlošću.

Depresivno raspoloženje

Zahvaljujući svjetlosnim receptorima u očnoj jabučici, svjetlost djeluje na mozak. Sunčeve se zrake pretvaraju u živčani impuls koji dopire do moždanih struktura – uglavnom epifize i hipotalamusa, gdje, ovisno o intenzitetu svjetlosti, stimulira količinu izlučenih hormona.

Velika količina sunčeve svjetlosti stimulira živčani sustav, što povoljno utječe na naše raspoloženje i dobrobit. Zauzvrat, nedostatak sunca, osobito u jesensko-zimskom razdoblju, pridonosi poremećaju lučenja hormona, a time i manjku serotonina ili noradrenalina. Kao posljedica toga, raspoloženje i dobrobit se pogoršavaju.

U skandinavskim zemljama ili u arktičkom krugu, gdje je količina sunčeve svjetlosti vrlo ograničena ili potpuno odsutna, uočava se više emocionalnih poremećaja. Ljudi se bore s depresijom i češće počine samoubojstvo.

Pospano

Nedostatak ili značajno ograničenje pristupa sunčevoj svjetlosti znači da pinealna žlijezda, mala, ali iznimno važna žlijezda u mozgu, počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja. Tako se počinjemo osjećati umorno, pospano i gubimo energiju za djelovanje.

Biološki sat nije u redu

Utjecaj sunca na mehanizme odgovorne za biološki sat je ogroman. Cirkadijalni ritam tijela ovisi o sunčevoj svjetlosti, a izlaganje sunčevoj svjetlosti ubrzava ili usporava vrijeme buđenja i odmora.

Međutim, nedostatak ili nedovoljno sunčeve svjetlosti remeti prirodni ciklus buđenja i spavanja, ometajući tjelesni sat.

Prema tome, može se pojaviti sljedeće:

  • ekonomski poremećajhormonalni,
  • problema s koncentracijom,
  • razdražljivost,
  • glavobolje,
  • pad energije
  • i povećana potreba za snom.

Oslabljen imunitet

Jedan od ključnih aspekata pristupa sunčevoj svjetlosti je proizvodnja vitamina D3, koji se često naziva vitaminom sunca. Njegova odgovarajuća razina u tijelu poboljšava imunitet i čini nas manje osjetljivima na bolesti.

Zauzvrat, nedostatak pristupa sunčevoj svjetlosti značajno smanjuje njezinu proizvodnju i smanjuje imunitet.

Pogoršanje zdravlja

Ispravna razina vitamina D3 proizvedenog pod utjecajem sunčeve svjetlosti smanjuje kronične upale, smanjuje rizik od određenih karcinoma i čini protok krvi u venama učinkovitijim. Osim toga, jača kosti i neophodan je za pravilan rast i razvoj kostiju kod djece.

Nedostatak sunčeve svjetlosti i nedostatak vitamina sunca negativno utječu na naše zdravlje. Jedan od najčešćih uzroka rahitisa kod djece je nedostatak vitamina D.

Ekvivalent rahitisa odraslih je metabolička bolest kostiju koja se zove osteomalacija.

Povećan apetit za slatkiše

Nedostatak sunčeve svjetlosti također je povezan s većim apetitom za slatkišima. Depresivno vrijeme, kratki i mračni dani, premalo vitamina D3 čine nas vjerojatnijim da posegnemo za pločicom ili kolačićem, što barem donekle popravlja raspoloženje.

Stoga je izlaganje suncu jedan od načina za održavanje zdravije tjelesne težine.

Kako se suprotstaviti učincima nedostatka sunčeve svjetlosti?

Za većinu ljudi savršen dan je pun sunca. Dok ljeti možemo uživati ​​u prekrasnim svojstvima sunca, u jesen i zimi je sigurno manje sunčanih trenutaka.

Zato je toliko važno što dulje ostati na suncu u proljeće i ljeto, ali u svemu treba koristiti zdrav razum. Isto tako, u jesen i zimi ne bismo trebali izbjegavati šetnje i aktivnu rekreaciju na svježem zraku.

Kako biste nadoknadili nedostatak solarne energije, vrijedi otići na odmor na mjesto gdje ima puno sunčeve svjetlosti. Ne zaboravimo na tjelesni napor koji uzrokuje lučenje hormona sreće i odličan je način za rashlađivanje jesensko-zimskog bluza.

Posebnu pozornost treba posvetiti dnevnom jelovniku koji treba biti bogat voćem, povrćem i silažom za jačanje imuniteta.

Mora postojati proizvodi koji su prirodni izvor vitamina D, na primjer :

  • meso,
  • jaj
  • ili morska riba.

Oprostitečak ni konzumiranjem pravih hranjivih tvari nismo u mogućnosti pokriti 100 posto. potražnja za vitaminom D (i to samo oko 20 posto), stoga vrijedi započeti s suplementacijom u rujnu.

Kategorija:

Zdravlje