Zimski odmor u planinama izvrstan je dar za zdravlje, ljepotu i figuru. Planinska klima smirit će vaše napaćene živce i – kao nitko drugi – ojačati zdravlje. Tijekom šetnji planinama poboljšat ćete stanje zglobova i mišića, riješiti se viška kilograma i steći imunitet.

Izlet uplanine zimiizvrsna je prilika da poboljšate svoje stanje i zdravlje, osobito kada imate problema s dišnim sustavom, štitnjačom ili prekomjernom tjelesnom težinom. Međutim, zadopustmorate se pripremiti i pridržavati se sigurnosnih pravila. Iako je za većinu nas izlet u planine koristan za zdravlje, vrijedi znati da nemamo svi koristi od planinske klime.

Zdravstvene prednosti boravka u planinama

U planinama su česti skokovi temperature i tlaka. To tjera tijelo na stalnu prilagodbu novim uvjetima i time postaje otpornije na bolesti. Liječnici govore o ljudima koji pate od anemije, respiratornih problema i preaktivne štitne žlijezde.

Planinska klima čini da dišemo brže. Zahvaljujući dubljem disanju, pluća povećavaju svoju učinkovitost. Osim toga, postoje promjene u sastavu krvi. Ispada da se nakon nekog vremena u planinama povećava broj crvenih krvnih zrnaca i sadržaj hemoglobina. Posljedica je pojačane aktivnosti krvotvornih organa, posebice koštane srži. Na nadmorskoj visini većoj od 1.500 m nadmorske visine zrak je čist, bez bakterija i alergena. Zato je planinarenje savršeno za one koji boluju od bronhijalne astme, atopijskog dermatitisa, kao i za one koji brzo zaraze. Čist planinski zrak znači da se, unatoč naglim promjenama temperature i vlažnosti, turisti ovdje rijetko prehlade.

Planine su dobra ideja za one koji su pod stresom. Monumentalna tišina i pogledi djeluju umirujuće na živčani sustav. Šetajući stazom ili samo gledajući vrhove, nemoguće je razmišljati o svakodnevnim brigama. Suočeni s planinama, lakše je shvatiti da problemi s kojima se svakodnevno suočavamo nisu vrijedni toliko živaca.

Važno

Aklimatizacija organizma na planinsku klimu

U planinama, tlak zraka opada kako se visina povećava. Što je zrak viši, to je zrak hladniji i suši. Tijelo se mora naviknuti na razrijeđeni zrak i smanjeni sadržaj kisika. Dokako bi tijelo dobilo adekvatan kisik kako se visina povećava, pluća moraju primati sve više zraka. Osim toga, krv bi trebala sadržavati veći broj eritrocita koji prenose kisik. Stoga su prve reakcije tijela na povećanje nadmorske visine povećanje brzine disanja i povećanje proizvodnje eritropoetina u bubrezima. Prvi novi eritrociti pojavljuju se nakon 4-5 dana, no nakon tjedan dana njihov se broj prilagođava novim uvjetima. Bez aklimatizacije, osoba je prevezena iz nizine na nadmorsku visinu od 7500 m. onesvijestio bi se nakon otprilike 10 minuta. Njegova smrt bi nastupila ubrzo nakon toga. U gorju Tatre smanjenje atmosferskog tlaka je relativno malo i ne nosi nikakve zdravstvene posljedice. Utjecaj razrijeđenog zraka osjeća se samo na nadmorskoj visini od 4000 m.

Odmor u planinama za mršavljenje

Do ovoga tjeraju na aktivan odmor, a onda imamo najbolju priliku da se riješimo napetosti i regeneriramo. Planinom hodate polaganim, ujednačenim tempom, kako ne biste ostali bez daha, a ova vrsta aktivnosti daje najbrži učinak opuštanja i istovremenog povećanja energije. Više energije sagorijevamo u planinama nego u nizinama, čak i kada se odmaramo! To potvrđuju istraživanja: kod nekih se već nalazi na nadmorskoj visini od 1500 m, kod drugih tek iznad 2500 m nadmorske visine, brzina metabolizma se brzo povećava. Dakle, ako želite smršaviti, odmorite se u planinama!

Važno

Kome planine nisu za?

Oni koji pate od zatajenja srca i koronarne bolesti trebali bi odustati od odmora u planinama. Promjene u tlaku mogu uzrokovati bol iza prsne kosti, a također mogu otežati disanje. Oštra planinska klima i preveliki napori povećavaju rizik od srčanih i moždanih udara u planinama. Hipertoničari također trebaju izbjegavati planine.

Nasuprot tome, ljudi s niskim krvnim tlakom mogu osjetiti pospanost, umor i vrtoglavicu. Zbog čestih promjena vremena, ljudi koji pate od migrene i meteoropata osjećat će se loše u planinama. Trudnice bi također trebale odlučiti da ne ostanu u planinskim predjelima.

Na sljedećoj stranici>>Simptomi gorske bolesti <<

Reakcije tijela na planinsku klimu

Oštra planinska klima ima najveći utjecaj na disanje i krvožilni sustav. Kada se penjete na planine, vaše disanje je u početku plitko, ali ubrzano. Nakon nekog vremena, njegova se učestalost normalizira. Međutim, i dalje može ići dublje, bez obzira na napore koji ulažete. Ako planinarite na nadmorskoj visini od 2000 metara, dubina vašeg disanja može biti dvostruko veća nego za isti napor u ravnom području. To je stimulacija aktivnostidisanje je uzrokovano razrjeđivanjem zraka, a time i - smanjenom količinom kisika koja se opskrbljuje plućima. Istovremeno s ubrzanim disanjem povećava se i broj otkucaja srca. Ova promjena se najbolje vidi iz značajnih razlika u otkucajima srca.

Brzina pulsa, koja je obično oko 70 otkucaja u minuti, ubrzava se u većem ili manjem stupnju od 80 do 120, a ponekad i više otkucaja ovisno o elevaciji, bez napora.

Prirodna reakcija tijela na velikim visinama je povećanje proizvodnje eritrocita koji nose kisik. To omogućuje bolju difuziju kisika, ali u isto vrijeme čini krv gušću. Međutim, budite oprezni jer to može dovesti do stagnacije jer protok krvi postaje opstruiran. Dodatni čimbenici koji olakšavaju razvoj tromboze su dehidracija, uska odjeća, niska temperatura. Možete uzimati aspirin da spriječite trombozu.

Zaštitite se od UV zračenja u planinama zimi

Zdravstveni problemi u planinama također mogu biti uzrokovani UV zračenjem. Stoga se potrebno zaštititi od sunca koje je u planinama izrazito podmuklo, osobito zimi. Sa svakih tisuću metara, sunčevo zračenje se povećava za 15%. Osim toga, čist zrak, koji ga olakšava propuštanje, i komadi kristalno čistog snijega koji odbijaju zrake, čine vas posebno osjetljivim na opekline u planinama.

Simptomi planinske bolesti

Neobična pojava je tzv planinska bolest. Njegovi simptomi variraju i ovise o individualnim karakteristikama i zdravstvenom stanju organizma. Kada se odmarate, možete osjetiti pospanost, umor i blagu glavobolju. Međutim, tijekom vježbanja pojavljuju se sasvim druge bolesti. Tada mišići odbijaju poslušati, možete osjetiti nedostatak apetita, pa čak i gađenje pri pogledu na hranu. Tu je i iznenadna glavobolja, nedostatak daha, otkucaji srca, mučnina i povraćanje.

Čim legnete, vaši simptomi nestaju. Ostaju samo pospanost i lagana glavobolja. Na sreću, takve se tegobe na Tatrama ne događaju, ali kada lutate Alpama - svakako. Kod zdravih ljudi planinska bolest se javlja samo na visinama iznad 3000-4000 m nadmorske visine. Međutim, kod turista s poremećajima cirkulacije ili dišnog sustava i koji su fizički iscrpljeni, može se pojaviti na manjim nadmorskim visinama. Nestaje nakon perioda aklimatizacije.

Morate to učiniti

Kako hodati po planinama?

Tijekom planinarenja vaš korak treba biti izmjeren. U pravilu, što je strmiji nagib, to je veći maršsporije. Prilikom penjanja na brdo, noge trebaju biti blago savijene u koljenima i pokretne u zglobovima koljena. Dišite duboko i često pravite kratke pauze. Međutim, kada prijeđete veću udaljenost, ostatak mora biti duži.

U planinama morate slijediti pravilo jesti malo, ali često. Osim sendviča, uz sebe vrijedi imati voće i čokoladu. Na taj ćete način, bez preopterećenja probavnog trakta, tijelu osigurati energiju. Tijekom pješačenja pijte topli termos čaj, vodu i sokove. Alkohol nije dopušten! Iako ćete nakon nekoliko gutljaja, na primjer, piva, prvo osjetiti svojevrsno osvježenje, zatim ćete se osjećati umorno i oslabljeno.

Najbolje je krenuti na put ujutro, naravno, nakon doručka. Čak i ako je vrijeme tijekom dana savršeno i područje prekrasno, nemojte lutati po mraku. Pješačenje u planinama u večernjim satima je opasno, posebno početkom i kasne zime, kada možete naići na medvjeda.

Gorski spasioci također ističu važnost upoznavanja planirane rute putovanja. Da biste se osjećali sigurno, trebate imati dobru kartu sa sobom i držati se staza. Prije odlaska u planine, u hostelu ili hotelu, vrijedi ostaviti informaciju o ruti kojom ćete i kuda ići. Od koristi će biti i napunjeni mobitel. Sve će to ubrzati moguće pretrage u slučaju gubitka.

mjesečnik "Zdrowie"

Kategorija:

Zdravlje