Električna oluja je pojava koja se relativno rijetko javlja kod pacijenata s ugrađenim kardioverter-defibrilatorom (ICD) uređajima, ali kada se dogodi - opasna je. U terapijskom liječenju najvažnija je brza hospitalizacija, precizna dijagnoza uzroka oluje i točan odabir učinkovite metode liječenja. Važna je i stručna psihološka podrška. Samo cjelovita dijagnostička i terapijska mjera može učinkovito pomoći bolesniku, kažu liječnici i pacijenti. Pročitajte o fenomenu oluje.

Što je električna oluja u srcu?

- Električna oluja je najmanje tri ventrikularne aritmije koje se javljaju unutar 24 sata ili kontinuirana ventrikularna tahikardija - kaže Michał Orczykowski, dr. med. iz Laboratorija za elektrofiziologiju Odjela za poremećaje srčanog ritma na Institutu za kardiologiju Waraw . - O tom se fenomenu počelo sve češće govoriti, budući da su pacijenti počeli u većoj mjeri ugrađivati ​​kardioverter-defibrilatore (ICD). U centrima s visokom referencom, do kojih dolaze pacijenti iz velikog područja zemlje, suočavamo se s olujama praktički svaki tjedan - dodaje dr. sc. Michał Orczykowski.

Električna oluja - što se događa u srcu?

- Tijekom oluje najčešće se u bolesnikovom srcu razvijaju reentry aritmije, tj. rekurentne tahikardije. Mogu se usporediti s motornim čamcem koji obilazi otok u jezeru. Električne ekscitacije osciliraju na mjestima sporog provođenja oko neke anatomske barijere - na primjer ožiljka - kaže dr. sc. Michał Orczykowski. - Tada se razvija ventrikularna tahikardija. Fokalna tahikardija je rjeđa pojava - ona je vrsta u kojoj aritmije nastaju samo iz jedne točke u srcu - objašnjava dr. sc. Michał Orczykowski

Električna oluja u srcu može biti opasna po život. Kod pacijenata koji imaju ugrađen kardioverter defibrilator, uređaj najprije pokušava prekinuti aritmiju brzim pejsingom. Ako to ne uspije i oluja se nastavi, dolazi do električnih pražnjenja. ICD može učinkovito prekinuti električnu oluju, ali to nije slučaj 100% vremena.

- Preživio sam tri oluje i samo je jedna od njih završila prekidomaritmija s iscjetkom kardioverter-defibrilatora - kaže 27-godišnja Marzena Osipińska kojoj je prije tri godine dijagnosticirana aritmogena kardiomiopatija desne klijetke. - Druge dvije oluje karakterizirala je tahikardija s toliko niskom učestalošću da su ih liječnici morali prekinuti - kardioverzija (defibrilacija) i infuzije lijekova - kaže Marzena Osipińska.

Uzroci oluje

Kod pacijenata koji dožive električnu oluju, liječnici uvijek provjeravaju ima li reverzibilnih uzroka. Jedan od njih su poremećaji elektrolita, posebice hipokalijemija, odnosno niska razina kalija. Kalij ima antiaritmički učinak, a električna oluja se često javlja kod pacijenata koji imaju zatajenje srca i uzimaju diuretike koji snižavaju razinu kalija, što može dovesti do električne oluje.

Drugi vrlo čest uzrok električne oluje je ishemija. Mogu postojati progresivne patološke promjene u koronarnim žilama koje uzrokuju ishemiju miokarda. Ovo je još jedan potencijalni uzrok aritmija i oluja.

Električne oluje također mogu biti uzrokovane trovanjem lijekovima ili infekcijama s groznicom. U tom slučaju treba isključiti elektrolitne i acidobazne poremećaje - može se ispostaviti da će nakon korekcije ovih poremećaja aritmija nestati.

Suočavanje s olujom

- Pacijent koji pati od nevremena mora biti primljen u jedinicu intenzivne njege. Mora se napraviti niz pretraga kako bi se isključili poremećaji elektrolita, trovanja, ishemija - kaže dr. med. Michał Orczykowski. - Koronarografiju treba napraviti kod svakog bolesnika kod kojeg se sumnja na koronarnu aritmiju. Ako otkrijemo značajno suženje koronarne žile i postoje odgovarajuće indikacije za to, radimo angioplastiku koja se često pokaže učinkovitom metodom liječenja. - dodaje dr. sc. Michał Orczykowski. – No, često se događa da unatoč preokretu ili izjednačavanju svih navedenih pojava, pa i revaskularizacije, angioplastike, ipak dođe do aritmije. Tada je ablacija zlatni standard ponašanja - kaže M. Orczykowski, MD, PhD.

Ablacija za pomoć pacijentima s olujama

Ablacija može učinkovito pomoći pacijentima sa srčanim aritmijama koji su doživjeli električnu oluju i produžiti život ovoj skupini pacijenata. Često kod pacijenata koji dolaze u referentne centre s olujom i kod kojih se uzroci ove po život opasne aritmije ne mogu otkloniti na drugi način,Zahvati ablacije izvode se odmah nakon konzultacije.

- 5 žarišta aritmije je eliminirano ablacijom. Od tada nisam doživio oluju. Gotovo godinu dana nisam imao nikakvu intervenciju ICD-a, pa sam primjer da je ablacija stvarno učinkovita - kaže Kamil Nowok.

Pacijenti kod kojih ablacija daje najveće šanse za uspjeh su pacijenti nakon infarkta ili pacijenti s uznapredovalom koronarnom bolešću. Nakon infarkta, područje oštećenja je označeno ožiljcima. Između ožiljka i zdravog mišića postoji granična zona. Često je izvor aritmije u području gdje je dio mišića preživio infarkt – živ, ali je dio mišića u ožiljcima. Tu nastaju žarišta usporenog provođenja i značajan je izvor aritmije.

U takvim slučajevima liječnici izvode elektroanatomsku mapu srca. - Možemo točno vidjeti gdje je ožiljak, gdje je zdravo tkivo, gdje je bolesno tkivo i gdje su potencijali fragmentirani. Ti fragmentirani potencijali moraju se ukloniti – najčešće radiofrekvencijskom (RF) ablacijom. Na kraju zahvata pokušavamo izazvati ovu aritmiju. Koristimo agresivnu stimulaciju ventrikula bolesnika i provjeravamo postoji li aritmija. Trenutno se snažno preporučuje predlaganje ablacije u centru s iskustvom u liječenju oluje kod pacijenata za koje smo iscrpili druge terapijske mogućnosti - ovo je zlatni standard liječenja - kaže Michał Orczykowski, dr. med., dr.

Prema podacima prikupljenim u poljskom registru električne oluje - OPORAVAK, koji je pokrenulo Poljsko kardiološko društvo, pod nadzorom prof. dr. hab. n. med. Łukasz Szumowski, razvijen u suradnji s desetak poljskih centara, u koje je bilo upisano 300 pacijenata, kod pacijenata koji nisu ablairani do osnove aritmije, prognoza je bila mnogo lošija.

Psihološka podrška pacijentima

Svim pacijentima koji su doživjeli nevrijeme savjetuje se da potraže psihološku podršku. - Vjerojatno se svi koji su dugo nakon nje doživjeli oluju strepe od ponovne pojave aritmije, osjećaja nemoći i boli uzrokovanih pražnjenjima kardioverter-defibrilatora - kaže Kamil Nowok. - Nakon što sam doživjela oluju i nekoliko pražnjenja ICD-a, dijagnosticiran mi je posttraumatski stresni poremećaj. Bilo je teško, ali su pravilni lijekovi i psihoterapija puno pomogli. Savjetujem svima da ne odbijaju stručnu pomoć – u našem slučaju psihološka podrška doista može poboljšati kvalitetu života. Doživio sam 14 pražnjenja kardioverter-defibrilatora – ponekad kažem da sam 14 puta umro i 14 puta se ponovno rodio. Terapijaomogućuje vam da shvatite da je ICD svojim pražnjenjima donio mnogo stresa, ali mi je učinkovito spasio život. Zahvaljujući njemu, još uvijek sam tu - kaže Kamil Nowok.

- Nakon grmljavine bojao sam se spavati, hodati - kaže Andrzej Gajda. - Pomogao mi je psihijatar koji mi je svojom podrškom omogućio da sve presložim i neke stvari pogledam iz druge perspektive. Ova pomoć je neprocjenjiva - dodaje.

- Na Institutu za kardiologiju u Varšavi imamo stalni tim psihologa koji su u mogućnosti pružiti pacijentima i njihovim obiteljima odgovarajuću podršku. Profesor Franciszek Walczak uvijek je mladim liječnicima govorio da je liječenje riječima jako važno – svi se s tim slažemo, pa nastojimo podržati i, koliko je to moguće, pozitivno postaviti naše pacijente implantativim uređajima. Znamo da je to jednako važan aspekt terapije kao i kirurško ili farmakološko liječenje, stoga snažno potičemo pacijente da iskoriste pomoć stručnjaka koji poznaju specifične potrebe ove skupine pacijenata - kaže dr. M. Orczykowski.

Važno

Električna oluja - priče pacijenata

- U mom slučaju, električna oluja se neočekivano pojavila tijekom Valentinova putovanja s mojom zaručnicom na bazen. - kaže 26-godišnji Kamil Nowok, kojemu je u 21. godini dijagnosticirana aritmogena kardiomiopatija - Nije bilo signala upozorenja, samo snažni otkucaji srca, osjećaj grča i bolni iscjedak kardiovertera-defibrilatora - nekoliko puta u red. Sam nisam mogao ništa. Srećom, u blizini se pojavio liječnik koji je intervenirao. - dodaje Kamil Nowok.

- U snu me pogodila električna oluja - kaže Andrzej Gajda, 43-godišnjak kojem je dijagnosticiran Brugada sindrom, nasljedna aritmogena bolest. - Odjednom sam se probudio, htio sam udahnuti i nisam mogao. Nisam mogao kontrolirati aritmiju – čak sam pao iz kreveta. Supruga je brzo pozvala hitnu pomoć. Pomoć sam dobio tek u drugom centru u koji sam upućen - referentnom, gdje su liječnici točno znali što učiniti u slučaju grmijske oluje kod pacijenta s ICD-om.

Kategorija:

Kardiologija