Do nedavno se govorilo da su srčani problemi prilično muški problem. Ali statistika je potvrdila ovaj stav. Žene obolijevaju jednako često, iako 10-15 godina kasnije od muškaraca. I postoji jedan program koji spašava srce za svakoga!

Kada učinimo nešto lijepo za nekoga, slijedimo njegovu volju, ulijevamo med u njegovosrce . Toliko poezije. Jer kada želimo da nam med teče u srce, moramo se više truditi - voditi računa o zdravom načinu života, uravnoteženom reagiranju na svakodnevne probleme i prijateljskom odnosu prema sebi i okolnom svijetu.

Srce - što utječe na njegovo funkcioniranje

Jaje ili kokoš - ne zna se što je bilo prvo. Slično je i s našim tijelom i srcem. Nije do kraja poznato radi li se o lošem radu srca u radu drugih organa ili obrnuto – njihovo stanje utječe na rad srca. Čini se da istina leži u sredini. Naše tijelo je skupina međusobno povezanih žila i bolest jedne od njih zasigurno loše utječe na ostale članove ovog sustava.Poznato je da povišenkrvni tlakslabi bubrege, mozak, oči i crijeva. Ali neosporno je da bilo kojaupalau tim organima slabi srce. Dovoljno je reći da karijes može dovesti do endokarditisa, a upala zglobova uništava i srce. Zato nemojte računati na "uzgajanje" gingivitisa, karijesa ili zanemarivanja bubrega, da ćemo imati srce kao zvono.

Abdominalna pretilost - masno tkivo koje ubija srce

Ovo je naziv masnog tkiva koje se nakuplja unutar trbušne šupljine (tzv. abdominalna pretilost). Činjenica da deformira lik, kako se ispostavilo, je od marginalne važnosti.

Važno

Malo anatomije

Srce leži otprilike u središtu prsa, veličine je stisnute šake i sastoji se od 2 atrija, 2 klijetke i 4 zaliska. Aorta polazi od nje, granajući se u arterije. Zadatak srca je distribuirati krv koja sadrži kisik i hranjive tvari po tijelu. Krv bogata kisikom putuje kroz arterije do stanica tijela. Vene, s druge strane, pumpaju krv koja sadrži ugljični dioksid i otpadne tvari natrag u srce. Krv iz cijelog tijela najprije ide u desni atrij, a krv izplućne vene lijevo. Srce ima vlastitu električnu "instalaciju" koja mu omogućuje ritmičke kontrakcije. Zahvaljujući ovom električnom sustavu krv cirkulira. Rad srca također dugujemo izmjeni plinova, odnosno uklanjanju ugljičnog dioksida i opskrbi kisikom. A na to kako srce izvršava te zadatke utječe stanje arterija, kao i stanje drugih organa i psihe.

Masno tkivo je aktivan organ koji luči tvari koje negativno utječu na kardiovaskularni sustav i tjelesni metabolizam. Dakle, te su tvari uzrok npr. hipertenzije, upala, dijabetesa tipa 2 i na kraju ateroskleroze i tromboze. Oštećuju i gušteraču, loše djeluju na jetru i crijeva. Dakle, što smo deblji, brže raste kardiometabolički rizik, odnosno broj čimbenika koji uzrokuju bolesti srca, vaskularne bolesti i dijabetes. Odavde postoji jednostavan put do kvara bubrega, očiju, mozga, žila, vena itd.

Psiha srca

Kardiolozi razlikuju dva tipa osobnosti koji negativno utječu na njihov vlastiti krvožilni sustav. Osoba s A ponašanjem natječe se za sve, čak i sa samim sobom. Stalno je spreman za akciju, živi pod pritiskom vremena. Može biti neprijateljski prema okolini. Ne može se opustiti, ne ide na odmor. Živi pod stalnim stresom, zbog čega često dobije srčani udar. Njegova suprotnost je pojedinac s D obilježjima - potpuno bespomoćan pred svakodnevnim problemima, povučen, lako depresivan. U opasnosti je od kardiovaskularnih poremećaja, kao i od ishemijske bolesti srca, češće nego tipični radoholičar. Psihokardiolozi također razlikuju osobe s tipom C, kojeg karakterizira činjenica da potiskuju emocije, izbjegavaju sukobe i naizgled su mirni. Ali takvi ljudi za to plaćaju visoku cijenu – boluju od depresije ili raka. Vrijedi oponašati osobe s B karakteristikama – vedar, pozitivan odnos prema ljudima, nezainteresirani za sve češći tzv. štakorska utrka, počasti ili izloženi položaji. Ovaj stav ih čini da žive duže i zdravije od drugih ljudi.

Stres odlučuje o srčanom udaru

Stručnjaci kažu da nas svaka stresna situacija približava srčanom udaru, jer povećava rizik od njegovog nastanka za čak 30%. Stres uzrokuje ogroman haos u našem tijelu. To je zato što naše emocionalno stanje određuje naše ponašanje. Na primjer, ako smo depresivni, puni žaljenja ili ljutnje, ne jedemo pravilno, pušimo više cigareta i pijemo više alkohola. I san je poremećen, pa smo stalno iscrpljeni. Ako jedemo premalo, tijelo se samouništava jer to ne činidobiva odgovarajuću količinu hranjivih tvari. Ako, pak, zbog stresa volimo jesti, dobivamo masno tkivo i radimo na opsežnoj aterosklerozi.

Ovako stres djeluje na vaše tijelo!

Problem

Otkucaji srca na cenzurirani

Ljudi čija srca kucaju sporije (60-65 puta u minuti) žive dulje. Broj otkucaja srca (puls) jedan je od najvažnijih simptoma vitalnih znakova. Promjena njegovog ritma izvještava o šoku, stresu, infekciji i bolesti štitnjače. Za kardiologa ubrzani rad srca (otkucaji srca) može signalizirati, na primjer, puknuće plaka, što je uzrok zatvaranja arterije i srčanog udara. Stalno ubrzani rad srca može skratiti životni vijek ili doprinijeti razvoju hipertenzije. Što srce brže kuca, to je prijetnja veća.

"Zdrowie" mjesečno

Kategorija:

Kardiologija