Interventna kardiologija je grana medicine koja se vrlo dinamično razvija. Učinci liječenja u nekim su slučajevima toliko spektakularni da pacijenti često govore o čudu oporavka. Kada i koje kardiološke zahvate koji spašavaju živote provode kardiolozi?

Invazivna kardiologijaje prilika za mnoge pacijente da se brzo oporave. I ne radi se o čudu, nego o sve preciznijoj dijagnostici, modernim lijekovima, kao ikardiološkim zahvatima- manje-više invazivnim - koji vraćaju srce u kondiciju. Iako su u nekim slučajevima još uvijek potrebne velike kardiokirurgije koje zahtijevaju otvaranje prsnog koša, sve je više moguće liječiti srčana oboljenja manje invazivnim zahvatima.

Naravno, to je povezano s bržim povratkom aktivnom životu, manje opterećujućom rehabilitacijom i boljom prognozom za budućnost. Zahvaljujući najsuvremenijoj opremi, moguće je doći do srca kroz krvne žile. Tako se zatvaraju abnormalni otvori u septumu srca, zašivaju se dijelovi srca gdje nastaju trombi, popravljaju suženi ili nezatvoreni zalisci, a koronarne žile se šire.

kardioverzija

Kardioverzija je relativno siguran postupak koji vam omogućuje vraćanje normalnog srčanog ritma u bolesnika s fibrilacijom atrija te s ventrikularnom i supraventrikularnom tahikardijom. Izvodi se s uređajem sličnim defibrilatoru koji se koristi u slučaju srčanog zastoja.

  • Prije zahvata: snima se EKG, eho srca. Bolesnici s fibrilacijom i lepršanjem atrija moraju se liječiti antikoagulansima tijekom 4 tjedna kako bi se izbjegla moguća embolija krvnih žila. Prije zahvata pacijent ne smije jesti najmanje 6 sati.
  • Kako se to radi: pacijentu se daje kratkotrajna opća anestezija. Kada zaspi, liječnik stavlja elektrode na prsa i pokreće električni impuls (ponekad se sastoji od nekoliko impulsa) kako bi vratio normalan srčani ritam.
  • Nakon tretmana: može se dogoditi da koža na kojoj se primjenjuju elektrode bude iritirana, ali nema potrebe nanositi mast. Nakon zahvata trebate redovito posjećivati ​​svog liječnika. Ako se poremećaji ritma ponavljaju, pacijent uzima antiaritmičke lijekove. Preporuča se umjerena tjelovježba.

RF ablacija

RF ablacija jepostupak koji se najčešće izvodi u bolesnika s tahikardijom, fibrilacijom atrija ili sa značajnim brojem ventrikularnih dodatnih kontrakcija.

  • Prije zahvata: na dan zahvata pacijent treba biti natašte i obrijati obje prepone.
  • Kako se to radi: anestezira se samo mjesto gdje će se umetnuti posebna igla. To može biti femoralna arterija ili vena, a ponekad može biti i subklavijska vena. Zatim se igla izvadi i tzv vaskularna košulja. Omogućuje da elektroda dođe do mjesta gdje je nastala aritmija. Ablacija se najčešće izvodi radiofrekventnom strujom, rjeđe se koristi hladno (tzv. krioablacija). Ovim procesom upravlja računalo. Radio valovi ili niske temperature oštećuju dio kruga u kojem se javlja tahikardija ili uništavaju stanice koje proizvode abnormalne otkucaje. Također mogu izolirati mjesta na kojima se javlja aritmija. Ovo je najkompliciraniji dio postupka, koji može potrajati i do nekoliko sati. Pacijent doživljava ablaciju kao snažno peckanje u prsima, stoga se tijekom zahvata daju lijekovi protiv bolova.
  • Nakon zahvata: nakon uklanjanja elektrode i omotača, na venu se stavlja oblog i posebnom vrećicom pritisne. Pacijent mora ležati na leđima najmanje 6 sati kako bi vena zacijelila. Tjedan dana treba se štedjeti (ne čučati, savijati se, dizati, ne hodati predugo) kako bi izbjegli tzv. kasno krvarenje iz probušene vene ili arterije. Učinkovitost tretmana ablacije srčanih aritmija je vrlo visoka, ali ponekad se postupak mora ponoviti.

Perkutana implantacija aortnog zaliska

Do nedavno, zamjena oštećenog srčanog zaliska zahtijevala je veliku operaciju srca koja je bila moguća samo nakon otvaranja prsnog koša. Trenutno se kroz kožu može umetnuti umjetni zalistak. Prije operacije: pacijent mora uzeti acetilsalicilnu kiselinu tjedan dana prije kako bi se izbjeglo stvaranje tromboze u umjetnoj valvuli. Na dan zahvata trebala bi biti na prazan želudac i imati obrijane obje prepone.

  • Kako se to radi: Nakon opće ili lokalne anestezije, vrši se punkcija na femoralnoj arteriji. Kroz njih se u početnu dionicu aorte i lijeve klijetke uvode posebni vodilice i kateteri. Rad liječnika kontrolira se rendgenskim zrakama i glavom uređaja za eho srca smještenog u jednjak. Ovi uređaji pomažu precizno umetnuti srušeni umjetni zalistak i postaviti ga u središte oštećenog.
  • Nakon zahvata: pacijent mora ležati 24-48 sati kako bi arterija ili vena zacijelila. PravoPoložaj zalistaka provjerava se ehokardiografijom. Nakon 3-7 dana pacijent napušta bolnicu. Možda se vratiti svojim aktivnostima. No, nužni su sustavni pregledi kod kardiologa kako bi on mogao provjeriti razvoj bakterijskog endokarditisa. Osobe s umjetnim zaliskom moraju izbjegavati infekciju (npr. cijepiti se protiv gripe), umjereno vježbati i imati prekomjernu tjelesnu težinu i pretilo.

Pacemaker

Pacemaker ne samo da sprječava prespori rad srca, već i zaustavlja aritmiju i poboljšava kontrakciju srca. Pacemakeri se ugrađuju osobama koje pate od srčanih blokova, bradikardije, bolesti sinusnog čvora ili tzv. brze aritmije.

  • Prije zahvata: osnovne laboratorijske i kardiološke pretrage rade se već u bolnici.
  • Kako se to radi: Pacemaker se implantira pod lokalnom anestezijom pod kontrolom X-zraka. Liječnik reže kožu na prsima i u njoj stvara džep za uređaj. Jedna ili dvije elektrode se umetnu kroz odabranu veliku venu u srce i zatim spoje na pacemaker. Kada se uređaj programira i provjeri, koža se šije. Nakon zahvata pacijent može jesti i hodati.
  • Nakon zahvata: nekoliko sati nakon zahvata ili drugog dana radi se RTG prsnog koša radi provjere položaja aparata i kvalitete spojeva elektroda sa srcem. Šavovi se uklanjaju nakon tjedan dana. Pacijent mora biti pod nadzorom specijaliste i redovito raditi EKG. Svaki liječnik i tehničar za snimanje trebali bi ih obavijestiti da imaju pacemaker. Također mora izbjegavati biti u jakom magnetskom i električnom polju i ne manipulirati električnim uređajima.

rotacija

Rotablacija je metoda rezervirana za pacijente koji imaju ozbiljno promijenjene krvne žile, često 90% zahvaćene aterosklerotskim plakom. Takve se posude ne mogu proširiti balonom.

  • Prije zahvata: pacijent mora proći pregled kao prije angioplastike. Mora se pripremiti za postupak putem odgovarajuće odabrane farmakoterapije.
  • Kako se to radi: za izvođenje zahvata nije potrebna opća anestezija, dovoljna je lokalna anestezija. Bolesnikova femoralna arterija se probija pod kontrolom RTG aparata. Zatim uvodi kateter, a zatim bor koji se vrti brzinom od 120.000 do 140.000 okretaja u minuti. Laganim pomicanjem ovog dijamantnog svrdla, aterosklerotski se plakovi skidaju. Škrge su toliko fragmentirane da se mogu slobodno kretati s krvlju i ne predstavljaju prijetnju. Nakon što se plak ukloni, pacijent se stavlja u prekriveni stentantiproliferativni lijek koji sprječava restenozu, tj. ponovno sužavanje koronarnih žila.
  • Nakon zahvata: pacijent se prilično brzo oporavlja. Nekoliko tjedana trebao bi poduzeti mjere opreza, ali prije svega uzimati lijekove koji će ga zaštititi od krvnog ugruška koji se može stvoriti unutar stenta.

Implantacija kardiovertera-defibrilatora

Ovaj mali elektronički uređaj detektira opasne aritmije i u pravom trenutku šalje električni impuls za normalizaciju rada srca. Ugrađuju se pacijentima koji imaju ili mogu razviti srčane aritmije, poput ventrikularne tahikardije ili fibrilacije.

  • Prije zahvata: odluku o korištenju ove metode liječenja donosi kardiolog nakon obavljenog kompletnog skupa općih i kardioloških pregleda.
  • Kako se radi: pacijent je pod općom anestezijom, a sam zahvat je kontroliran rendgenskim snimkom. Najprije se reže koža na prsima i stvara se džep u koji će se uređaj staviti. Za njihovo povezivanje sa srcem potrebne su elektrode. Ubacuju se kroz subklavijsku venu.
  • Nakon zahvata: nakon buđenja iz anestezije i kratkog odmora, pacijent može hodati i jesti. Šavovi se uklanjaju nakon tjedan dana. Za to vrijeme pacijent je u bolnici, a prije izlaska iz bolnice ponovno se provjerava uređaj u općoj anesteziji kako bi se uvjerio da uređaj ispravno radi. Pacijent mora izbjegavati jaka magnetska i električna polja, npr. ne nositi mobilni telefon u džepu na prsima.

Koronarna angioplastika, tj. baloniranje

Koronarna angioplastika, ili baloniranje, sastoji se od proširenja suženih ili obnavljanja zatvorenih arterija uz korištenje posebnih balona. Izvodi se kod osoba s ishemijskom bolešću srca. Liječenje smanjuje simptome angine i može zaštititi od srčanog udara.

  • Prije zahvata: pacijentu treba označiti krvnu grupu i napraviti osnovne morfološke i biokemijske pretrage. Na dan zahvata trebala bi biti na prazan želudac i obrijati prepone.
  • Kako se radi: zahvat se izvodi u operacijskoj sali hemodinamičkog laboratorija bez opće anestezije. Pacijent prima lokalnu anesteziju u preponama ili podlaktici. Liječnik uvodi iglu u femoralnu ili radijalnu arteriju, zatim je mijenja u vaskularnu ovojnicu kroz koju uvodi katetere na mjesto aorte ili koronarnog suženja. Balon dopire do tamo kroz kateter i puni se tekućinom pod visokim pritiskom. Kada se arterija proširi nakon nekoliko minuta, na mjesto balona postavlja se stent, tj. metalna skela koja drži arteriju otvorenom.
  • Nakon zahvata: ako je tretman biokoju izvodi femoralna arterija, pacijent mora ležati na leđima nekoliko ili čak nekoliko sati kako bi arterija zacijelila. To se ne odnosi na osobe koje su podvrgnute operaciji kroz radijalnu arteriju. Tjedan dana treba čuvati probušenu nogu, ne dizati, ne čučnuti kako ne bi došlo do krvarenja. Vrijedi dodati da liječenje ne liječi bolest, već samo otklanja njezine posljedice, stoga pacijent mora biti pod nadzorom liječnika, voditi računa o odgovarajućoj težini, biti fizički aktivan (koliko je to moguće) i održavati kolesterol. , trigliceridi i šećer pod kontrolom kako bi bolest bila najsporija.

Kirurško liječenje ateroskleroze

U liječenju ateroskleroze, kirurški zahvati za uklanjanje aterosklerotskog plaka, angioplastika (širenje arterija i izravnavanje plaka), bypass (ugradnja vaskularnih proteza). Izvor: "Operacija" (FOKUS TV).

mjesečnik "Zdrowie"

Kategorija:

Kardiologija