29. rujna je Svjetski dan srca. Kardiovaskularne bolesti, poput koronarne arterijske bolesti ili zatajenja srca, jedan su od najčešćih uzroka smrti ne samo kod nas, već i u svijetu. Kako se ozbiljna bolest može spriječiti? Kako telemedicina može pomoći u prevenciji srčanih bolesti i u reagiranju na simptome koji se pojavljuju?

Intervju s prof. dr. hab. n. med. Zbigniew Jan Peruga , voditelj Laboratorija za invazivnu kardiologiju, Klinika za kardiologiju, Bolnica. Na Bieganski u Łódźu i kardiolog i specijalist interne medicine na Med24.

Koji simptomi povezani sa srčanom bolešću bi nas trebali zabrinjavati?

Ponekad ovi simptomi u početku mogu biti vrlo nevini. Ne zadirkuju nas previše pa ih ignoriramo. A na neke od njih vrijedi obratiti posebnu pozornost, pogotovo ako se sve češće ponavljaju. To su, na primjer, pogoršanje opće učinkovitosti, otežano disanje koje se javlja pri svakodnevnim aktivnostima, bolovi u prsima, kao i nedostatak zraka, odnosno oticanje potkoljenica. Najčešće im krivimo godine. Sve to objašnjavamo protokom vremena i smatramo potpuno prirodnim. Ponekad krivimo i prekomjeran rad i iscrpljenost. I ne treba ih podcjenjivati, jer ovi simptomi često najavljuju ozbiljne bolesti poput srčanog udara. Zato je važna sustavna profilaksa, periodični pregledi, izbjegavanje na neodređeno vrijeme i odgađanje termina kod specijalista ili liječnika opće prakse koji će naručiti pretrage kada nas simptomi uznemire. U današnje vrijeme nema opravdanja za odgađanje brige o preventivnoj zdravstvenoj zaštiti. U tome nam pomaže telemedicina. Svaka online konzultacija počinje dubinskim intervjuom i uputom za istraživanje. I tijekom sljedećih e-posjeta, preporuke se daju na temelju analize istraživanja.

Koje su danas najčešće bolesti srca, osim dobro poznatog srčanog udara?

Najčešća bolest koju mnogi pacijenti podcjenjuju je povišen krvni tlak. Hipertenzija može biti asimptomatska, a njezine posljedice mogu dovesti do razvoja koronarne bolesti srca, srčanog udara, zatajenja cirkulacije i neuroloških komplikacija poput moždanog udara.

Jesu li srčani problemi bolestnasljedno ili civilizacijsko?

Etiologija bolesti je složena, višefaktorna. Istraživanja potvrđuju da koronarnu bolest puno češće opažamo kod onih pacijenata čiji su roditelji također bolovali od nje. No, bolesti srca su također povezane s promjenama načina života u današnje vrijeme. Ograničena tjelesna aktivnost, ovisnosti ili pretilost uzrokovana nepravilnom prehranom, koja je neizravni učinak napretka civilizacije, imaju kolosalan utjecaj na ranije otkrivanje srčanih bolesti.

Tko je najviše u opasnosti od njih? Jesu li godine važne?

Donedavno je tipičan pacijent bio debeo muškarac, stariji od 40 godina, pušio je cigarete i dodatno opterećen arterijskom hipertenzijom. Sada se ovaj profil pacijenata mijenja. Žene sve češće pate od infarkta, a smanjila se i dob oboljelih. Naravno, još uvijek dominiraju ljudi u 6. i 7. desetljeću života, no vjerojatniji su pacijenti mlađi od 40 godina nego prije.

Nemamo vremena, sve smo odložili za kasnije. Ipak, kardiološke simptome ne treba shvaćati olako. Koliko brzo možete provjeriti jesu li ozbiljni ili ne?

Nažalost, vrijeme pandemije značilo je da su pacijenti prekasno slani u bolnice, gdje su se mogli liječiti modernim metodama. Razlozi za to su bili različiti – s jedne strane strah od bolničkog liječenja tijekom pandemije i odgađanje odlaska liječniku ili poziva Hitne pomoći, a s druge strane ograničavanje pristupa liječnicima i osnovnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno specijalistima .

Ovu prazninu djelomično su popunili telepati. Danas ih također češće koristimo. Zahvaljujući tome, pacijent ne mora dugo čekati na termin u stacionaru. I tako, i prvi e-posjet, koji nakon liječničkog razgovora obično završava naručivanjem pretraga, i sljedeći, gdje liječnik analizira rezultate tih pretraga, mogu se obaviti bez napuštanja kuće. Štedi nam vrijeme, toliko važno za razvoj srčanih bolesti.

Tijekom teleportacije, liječnik može naručiti EKG testove, eho srca, Holter pregled, itd. Potpuno isto kao i tijekom stacionarnog posjeta. Ali također je vrijedno napraviti osnovne krvne pretrage prije posjeta specijalistu.

A kako izgleda takav savjet kardiomedicine?

Vrlo važan element posjete je pažljiv razgovor - razjašnjavanje prirode bolesti, njihove dinamike ili dosadašnjeg liječenja. Stoga biste svom liječniku trebali detaljno opisati sve svoje simptome. Čak i ako ih smatramo beznačajnima s našeg stajališta. Najbolje je sve prije zapisati na papire-posjeta. Prethodni rezultati pretrage, koje pacijent može poslati prije posjeta, važni su kako bi ih liječnik konzultant mogao analizirati i razgovarati s pacijentom. Govorimo o pretragama kao što su EKG ili srčani eho. A ako još nemamo svoje nalaze, oni se mogu naručiti tijekom teleportacije kako bi ih liječnik mogao pročitati pri sljedećem posjetu i početi dijagnosticirati i liječiti. u dijagnostici bolesti, čak i u slučaju dijagnosticirane aritmije – kao što je fibrilacija atrija, vrlo je važno pravovremeno započeti odgovarajuće liječenje, npr. antikoagulacija.

Nedavno, u jednom od slučajeva tijekom teleportacije, pacijent mi je prije posjeta poslao srčani eho test, koji je ukazivao na vrlo uznapredovali defekt. Pacijenticu sam odmah uputila u kardiološki centar najbliži njenom mjestu stanovanja, koji se bavi liječenjem ove vrste bolesti. I takav tretman, što je potvrdio pacijent tijekom sljedeće teleportacije, započeo je na vrijeme.

Naravno, kada su simptomi uznemirujući, akutni tijekom tečaja ili rezultati testa to upućuju, predlaže se hitni posjet najbližoj bolničkoj hitnoj službi ili bolnici prema planu.

Koje se kardiovaskularne bolesti mogu konzultirati putem teleportacije?

Gotovo svi, osim onih vrlo teških, kada treba odmah otići u hitnu pomoć ili pozvati hitnu pomoć. Za sva druga stanja i povezane simptome, liječnik konzultant može usmjeriti dijagnozu i započeti liječenje - ili predložiti hitan posjet bolnici - uz pacijentove rezultate testova i razgovor s pacijentom.

Što je s ljudima koji se dugo liječe bolesti srca? Što telemedicina omogućuje?

Prije svega, zapamtite da u slučaju već dijagnosticirane bolesti i poduzetog liječenja, sve smjernice treba pomno slijediti. Neophodan je redoviti unos lijekova, stalni liječnički nadzor i praćenje rezultata pretraga. Kada se razviju novi simptomi, možete potražiti savjet liječnika. Ako se podaci koje je prikupio liječnik pokažu nedostatnima, on ili ona će pacijenta uputiti na dodatne pretrage ili stacionarni posjet. Ali važno je biti u mogućnosti brzo kontaktirati stručnjaka. Kada su vam lijekovi mali, možete primiti e-recept putem SMS-a za nastavak liječenja.

Možemo li izbjeći bolesti srca? Dijeta? Životni stil? Koliko je važna profilaksa?

Kontrolom čimbenika rizika kao što su pušenje, nezdrava prehrana i neaktivnost, najmanje 80% preranih smrti od srčanih bolesti iudar.

Prevencija je ključna za prevenciju bolesti srca. Promicanje zdravog načina života, istraživanje, osvješćivanje čimbenika rizika koji mogu dovesti do preranog otkrivanja bolesti i posljedično pogoršanja zdravlja i skraćivanja života. Sve to treba više širiti. Ovdje bi posebnu ulogu trebali imati mediji, publikacije u obliku vodiča ili promicanje pravilnih navika.To je i sustav samonadzora bolesnika – korištenje preventivnih pregleda ili skrining testova u skupinama pacijenata, posebno u opasnosti od bolesti.

Važno je popularizirati korištenje liječničkih savjeta i savjetovanja o svim bolestima koje su izazvale našu zabrinutost. Telepati nadopunjuju dijagnostiku i omogućuju njezino ciljanje. Naravno, oni neće u potpunosti zamijeniti izravan kontakt s liječnikom, ali mogu usmjeriti postupak i ubrzati početak liječenja. Opet, vrijeme je ključno u ovom slučaju. A kada se pojave sumnje, liječnik konzultant uvijek može predložiti kontaktiranje odgovarajućeg stručnjaka. Međutim, važno je ne odgađati.

Što je tihi srčani udar - koji su njegovi simptomi?

Srčanom udaru ne mora uvijek prethoditi jaka bol. Ponekad to može biti nedostatak zraka ili nelagoda u prsima. To je ono što srčani udar može učiniti, na primjer, kod pacijenata s koegzistirajućim dijabetesom.

Vrlo je važno da pravilno i učinkovito liječenje djeluje brzo. U slučaju srčanog udara vrijeme je od presudne važnosti i utječe na konačni učinak terapije. Slogan "vrijeme je mišić" znači da što prije pacijent bude pravilno liječen, to će miokard biti zaštićeniji od nekroze i nepovratnog gubitka njegove učinkovitosti.

Prof. dr. hab. n. med. Jan Zbigniew Peruga , voditelj Laboratorija za invazivnu kardiologiju, Odjel za kardiologiju, Bolnica. Na Bieganskog u Lodzu. Kardiolog, specijalist unutarnjih bolesti u Med24 (www.med-24.com.pl). Specijalizirao se za: dijagnostiku i liječenje koronarne arterijske bolesti, zahvate koronarne angioplastike, osposobljenost za zahvate koronarne angioplastike, implantaciju transvaskularnih zalistaka - Tavi, liječenje strukturnih defekata, kao što su defekti atrijalne i interventrikularne pregrade.

Kategorija:

Kardiologija