Strah je reakcija ljudskog tijela na vanjsku prijetnju. Saznajte odakle potječu biološki, društveni, moralni i dezintegrativni strah. Kako se nositi s njima i kako se strah razlikuje od fobija?
Što nas čini strahom?
Strahje osobina neophodna za ljudski opstanak i potječe iz instinkta preživljavanja. Kad smo u hitnoj situaciji, naše tijelo i emocije reagiraju. Strah se rađa u mozgu - u amigdali, koja zauzvrat prenosi impulse u hipotalamus, uzrokujući da tijelo proizvodi adrenalin.
Tako stvaramo više "hormona straha", mišići se stežu i srce počinje brže kucati. Ova prirodna priprema organizma za borbu ili bijeg od prijetnje razvijena je kod ljudi (i nekih životinja) kroz evoluciju.
Emocionalno reagiramo na strah, ali stupanj te reakcije ovisi o konkretnoj osobi. Oni koji izbjegavaju prijeteću situaciju, kada se ona dogodi, na nju će reagirati snažnije od onih koji obavljaju svakodnevne poslove s mnogo opasnosti ili vole ekstremne sportove.
Strah također dolazi iz sposobnosti ljudi da povežu činjenice. Svjesni smo da određena situacija može predstavljati prijetnju, jer smo je i sami već iskusili, ili nam sposobnost apstraktnog razmišljanja govori da određena situacija ili ponašanje može uzrokovati prijetnju.
Vrste straha
Psiholozi i psihijatri napravili su mnoge podjele straha, ne postoji jedinstvena obvezna tipologija. Međutim, najčešće postoje četiri vrste:
- Biološki strah- nastaje kada je osoba u situaciji prijetnje svom zdravlju i životu. Biološka anksioznost uključuje strah od smrti kada patimo od teške bolesti ili tjeskobu koju osjećamo dok sami šetamo mračnom ulicom noću.
- Socijalni strah- javlja se kada se osoba boji ući u odnose s drugim ljudima. To nije socijalna fobija, koja rezultira strahom od napuštanja kuće da ne bi upoznali nekog drugog, već strahom koji se javlja, na primjer, tijekom važnih govora, prilikom upoznavanja novih ljudi, u trenucima kada datu osobu procjenjuju drugi ljudi.
- Strahmoral- uzrokuje smanjeno samopouzdanje, grižnju savjesti i osjećaj da je nedovoljno dobar - u skladu s vrlo visokim moralnim zahtjevima koje je usvojio.
- Dezintegrativni strah- nastaje kada se poremeti ravnoteža između osobe i okoline u kojoj živi. Na primjer, situacija u kojoj se osoba ne može nositi s nesrećom koja ju je ostavila neuravnoteženom u psihičkoj ravnoteži.
Metode suočavanja sa strahom
Iako je strah jedna od primarnih ljudskih kvaliteta, možete se pokušati nositi s njim. Oni mogu pomoći:
- Pripitomljavanje straha- razgovor o tome što uzrokuje strah u nama i suočavanje sa situacijama koje ga uzrokuju pomaže ga ukrotiti i time učiniti da prestane biti izvor straha.
- Tjelesna aktivnost- još jedno važno oružje u borbi protiv straha. Fizički napori i umor nas tjeraju da se prestanemo fokusirati na ono čega se bojimo, a povećavamo i razinu serotonina, tj. hormona sreće, u mozgu.
- Odmor- pronaći barem pola sata dnevno za sebe u užurbanom rasporedu, posvetiti se svemu što donosi olakšanje: kupanje, čitanje, hobiji poboljšavaju kvalitetu života, promijeniti način razmišljanja na pozitivniji način, motivira za rad.
- Racionalizacija straha- sposobnost kontrole raspoloženja, rad na koncentraciji i kreativnosti olakšavaju suočavanje s biološkim izvorom tjeskobe.
- Pomoć stručnjaka- kada smatramo da se ne možemo nositi sa strahom ili on ima oblik fobije, vrijedi se posavjetovati s psihologom ili psihijatrom koji će vas savjetovati o ispravan tijek radnje.
Strah i fobija - u čemu je razlika?
Strah i fobija su dva različita pojma. Osjećamo strah prema određenoj prijetnji: osobi, situaciji ili događaju. Ono čega se bojimo je u granicama vjerojatnosti – moguće je da će se dogoditi ono čega se bojimo. Vrijedi dodati i da nas strah motivira na djelovanje: iako se bojimo, nastojimo spriječiti prijetnju, izbjeći negativne situacije, izvor naše tjeskobe. Drugačije je s fobijom. Ovo je iracionalan strah i osoba koja ga osjeća shvaća da njezini osjećaji nisu relevantni za stvarnost.
Dok je strah najčešće uzrokovan vanjskim okolnostima, fobija je više povezana s unutarnjim reakcijama. Teško ga je definirati i naznačiti izvor. Razlika između straha i fobije može se objasniti situacijom s paukom
i. Strah od ovog stvorenja je da, dok ga se bojimo, možemočak i vikati kad ga ugledamo, ali možemo ostati s njim u jednoj prostoriji, možemo primijeniti mjere koje će omogućiti, na primjer, da premjestimo pauka izvan sobe u kojoj se nalazimo.
S druge strane, anksioznost (arahnofobija) onemogućuje približavanje pauku, uzrokuje zimicu, povraćanje, napade panike. Postoje i zablude s paucima u glavnoj ulozi: osoba zamišlja da po njoj hodaju beskralješnjaci, vrebajući se iza kreveta, pojavljuju se i noćne more.
Kada posjetiti psihologa?
Pogledajte galeriju od 10 fotografijaO autoru
Anna SierantUrednik zadužen za sekcije psihologije i ljepote, kao i za glavnu stranicu Poradnikzdrowie.pl. Kao novinarka surađivala je između ostalih. s "Wysokie Obcasy", web stranice: dwutygodnik.com i entertheroom.com, tromjesečnik "G'RLS Room". Također je suosnivala online časopis "PudOWY Róż". On vodi blog jakdzżyna.wordpress.com.
Pročitajte više članaka ovog autora