Radost je pozitivna emocija uzrokovana nečim ugodnim. Prati ga određena vrsta uzbuđenja – uključujući osjećaj zadovoljstva, zadovoljstva, ponekad čak i euforije. Kao djeca možemo doživjeti radost, dosta intenzivno je osjećajući cijelim tijelom i spontano reagirajući, primjerice smijehom, bogatim gestama ili povikom. Tijekom godina, prolazeći kroz razne vrste društvenog treninga, u određenoj mjeri gubimo tu spontanost.
Sadržaj:
- Što je radost?
- Zašto nam treba radost?
- Kako uživati u životu?
Što je radost?
Radostje emocija kojoj s godinama dajemo sve manje prilika za otkrivanje. Zašto, ako je prirodno težiti radosti i pozitivnim osjećajima povezanim s tim? Zbog toga što imamo glas koji na neki način ograničava uvjerenja, obiteljske i kulturne obrasce i iskustva koja nas uče da ignoriramo ili potiskujemo svoje emocije. Zamislimo osobu koja radi na odgovornoj poziciji koja upravlja velikim timom. Sebe doživljava kao stabilnu, ozbiljnu i odgovornu osobu, uvjeren je da osoba s takvim osobinama ne pokazuje pretjeranu radost i daleko je od spontanih ili oduševljenih reakcija. Možemo pretpostaviti da će učinci takve strategije imati negativne posljedice.
Možemo nabrajati situacije u kojima beskrajno potiskujemo radost, ali zapamtite da priroda mrzi prazninu, pa umjesto potisnutih pozitivnih emocija postoje nadomjesci koji mogu popuniti ovaj nedostatak, npr. stimulansi, prekomjerno jedenje ili destruktivne, rizične navike. To je pojačano činjenicom da nam je lakše doživjeti zadovoljstvo nego radost.
Užitak je stanje zadovoljavanja potreba i osjetila fiziološkog porijekla, lako ga je prizvati i identificirati i ne zahtijeva puno samouvida. Radost je, kao emocija, složeniji, dublji fenomen. Zašto? Stvorena, među ostalim od strane medija, uvjerenje da treba biti optimističan i da je tuga znak neuspjeha ne olakšava doživljavanje ni tuge ni radosti. Vrijedi jačati sposobnost uočavanja dobrog u životu, cijeniti ono što imate i ne obraćati previše pažnje na ono na što nemamo utjecaja. Međutim, ismijavati radost, prikrivajući osmijehfrustracija i suze nisu rješenje. Ne možemo u potpunosti osjetiti radost bez potpunog osjećaja tuge ili ljutnje.
Svjesno doživljavanje svih emocija i kontrasta među njima čini život i naš razvoj potpunim.
Da, možete, a ponekad čak i morate, unaprijediti učenje da doživite radost, kao što smo naučili ne osjećati radost kao rezultat raznih procesa socijalizacije, ali dobro je zapamtiti zašto poduzimamo neku aktivnost. Postoji razlika između donošenja svjesne odluke "nasmiješit ću se više jer mi to služi, jer želim provjeriti hoće li to nešto promijeniti" i "smiješim se jer svi to rade jer okolina to od mene očekuje" ili "ja nasmiješi se jer se pretvaram da ne. Tužan sam ".
Kada počnemo biti spremni osjećati radost, općenito se povećava naša osjetljivost na osjećaje emocija. To vam pomaže da upoznate svoje pravo ja - područja na kojima bi bilo dobro raditi i ona koja bi trebalo ojačati. Vrijedno je povećati svijest o doživljavanju radosti i tražiti prilike za druženje s ovom emocijom. S vremenom, potiskujući radost ili se pretvarajući se da je to, zaboravljamo što nam je zapravo njezin izvor. Imajući na umu da neki ljudi relativno lako uživaju u životu, dok drugi imaju poteškoća u ovom području iz raznih razloga, vrijedno je potrošiti malo vremena i truda na "trening radosti".
Zašto nam treba radost?
Radost je, kao i druge emocije, oruđe kojim nas je priroda obdarila. Ona je ta koja čini život punijim. Radost i njezini pozitivni učinci daju nam informacije o tome što je za nas sigurno, korisno, ugodno i važno. Zajedničko doživljavanje radosti ili njezino doživljavanje kada je poticaj druga osoba podržava uspostavljanje i održavanje odnosa. Između ostalog jača, zahvaljujući tome imamo snagu, spremni smo istraživati i prelaziti granice. Radost i fiziološki odgovor koji dolazi s njom daju nam priliku za regeneraciju.
Kada radost više nije zdrava?
Ravnoteža u sferi emocija pokazatelj je zadovoljstva ili punine života, ali i zdravlja kao takvog. Ono što bi sa zdravstvenog stajališta moglo biti uznemirujuće je nedostatak radosti, shvaćen kao sklonost osjećaju tuge ili emocionalne obamrlosti, ali i višak radosti, odnosno stanje dugotrajne euforije. Iako dugotrajno iskustvo tuge ili apatije i nelagoda povezana s njima mogu potaknuti psihologa ili psihijatra da potraže pomoć, nisu prirodna euforična stanja koja mogu potaknuti njihovo održavanje. Osoba koja doživljava maniju, što je mentalni poremećaj iz obično afektivne skupineopisuje ih kao nešto ugodno. Trajna radost, energija koja je prati i spremnost na djelovanje naizgled su stanje koje može biti poželjno i protiv koje se ne treba boriti. Međutim, razmjere razaranja koje donosi dugotrajno stanje manije često, unatoč pozitivnim osjećajima, uništava mnoga područja života. Lakoća poduzimanja rizičnih ponašanja, uvjerenje da će te radnje biti uspješne i sl., mogu predstavljati prijetnju za osobu koja iskusi maniju, ali i njezinu bližu okolinu. Također je vrijedno zapamtiti da je poremećaj često popraćen pretjeranom razdražljivošću, lakom frustracijom i, kao rezultat, napadima bijesa. Vrijedi podržati svjesno iskustvo radosti, raditi na sretnom raspoloženju, ali kada osjećaj radosti ili euforije počne negativno utjecati na naš život, dobra je ideja konzultirati se s psihologom ili psihijatrom.
Također treba imati na umu da je korištenje prečaca često opasno, a želja da se duže zadrži stanje radosti ili da se to izazove na zahtjev može dovesti do ovisnosti. Korištenje psihoaktivnih supstanci, destruktivno ponašanje koje treba izazvati stanje euforije je iskušenje čije opasnosti nije potrebno objašnjavati. Kada kemikalije ili rizično ponašanje postanu glavni izvor radosti, vrijedi pogledati u ordinaciju psihologa.
VažnoŠto su emocije?
Emocije su alati koji su dizajnirani da podrže našu sposobnost preživljavanja. Intenzitet i brzina kojom se pojavljuju trebaju nam pomoći da donesemo odluke u hitnoj situaciji gotovo bez razmišljanja. Zanositi se u današnjem svijetu nije uvijek korisna strategija, ali je dugi niz godina, u životno opasnoj situaciji, igralo važnu ulogu u opstanku naše vrste. Obično, kada se djeluje pod utjecajem emocija, to je popraćeno snažnim osjećajem ispravnosti, sužavanjem perspektive i visokim stupnjem svrhovitosti. Također treba imati na umu da su emocije uključene u donošenje većine odluka, što često koriste, između ostalih, reklamna industrija.
Emocija i sve što je s njom povezano obično prethodi misli, stoga rad na emocionalnoj kontroli ima različite rezultate. Ono što svakako vrijedi razvijati u emocionalnom području je širenje svijesti o tome što osjećamo, zašto nešto osjećamo i koju radnju poduzimamo u vezi s tim.
Kako uživati u životu?
Možete naučiti iskusiti ili, ako želite, uživati u životu. Kao i u svakoj znanosti, s radošću, različiti ljudi imaju različitu lakoću u razvoju ovog područja, mogući napredak može doćidrugačijim tempom. Sada kada smo ustanovili da se ne radi o ignoriranju tuge ili ljutnje, već o jačanju onih područja života koja nam pružaju radost, postoje neki praktični načini za učenje.
1. Promatrajte sebe
Pogledajte svoja uvjerenja o radosti i poruku o radosti koja dolazi iz vaše kulture i obiteljskog doma.
2. Zahvalnost i visoka letvica
Provjerite gdje je postavljena vaša traka. Pretjerane ambicije ili očekivanja koja su daleko od stvarnosti često su ono što nam otežava osjećaj radosti: „Ne mogu biti sretan dok ne budem promaknut“, „možda imam voljenog muža, ali ne živimo u kuća o kojoj sam sanjao" itd. Trening radosti započinje vježbanjem zahvalnosti za ono što se dogodilo, što smo već postigli, što smo već iskusili. Na kraju tjedna vrijedi napraviti popis stvari ili iskustava na kojima smo zahvalni, pogled na detalje ispisane na komadu papira olakšat će nam da shvatimo koliko razloga za radost već imamo . Ne radi se o tome da se riješimo ambicija, nego da se cilj uskladi s već osvojenim dijelom puta. Provjerite služi li pomicanje trake sve više i više svaki put kada dosegnete određeni prag vašoj radosti i osjećaju ispunjenosti.
3. Vježba svjesnosti
Ono što često oduzima radost je pretjerana analiza onoga što je već bilo ili će vjerojatno biti. Vrijedi odvojiti vrijeme i pogledati sadašnjost, a tehnike svjesnosti bit će od velike pomoći u tome.
4. Rezervirajte vrijeme za male užitke
Istina je da užitak nije radost, ali može biti od velike pomoći u početnoj fazi rada na radosti. Svaki dan rezervirajte samo nekoliko minuta za sebe. Provedite ovo vrijeme na nešto u čemu uživate ili mislite da bi moglo učiniti. Ukusan čaj popijen u miru i tišini, omiljena pjesma koja vas podsjeća na godišnji odmor, kratki film vašeg omiljenog satiričara koji vas rasplače jednostavni su i pristupačni načini da sebi priuštite malo pozitivnog osjećaja. Ugodni, radosni trenuci približavaju radost.
Tijelo koje je umorno od dužnosti i prisiljeno biti pretjerano aktivno rjeđe doživljava radost. Radost leži u svima nama, stoga vrijedi dati tijelu i umu malo predaha i mogućnost regeneracije.
5. "Ne sjećam se što me usrećilo"
Pokušajte se sjetiti svojih omiljenih igrica iz djetinjstva. Jesu li to bile igre na otvorenom vezane uz kretanje, natjecanje ili možda suradnju? Vaša omiljena zabavauključivao je maštu, potrebu za konstruiranjem, odnosno komunikacijom s vršnjacima. Kad se sjetite, potražite aktivnost koja bi se sada mogla povezati s vašim radosnim iskustvima iz djetinjstva.
6. Isprobajte nove stvari, eksperimentirajte
Prije ste uživali u slikanju, ali više nije tako? Stoga probajte nešto novo. Prijavite se na sat plesa, probajte sate plivanja ili ispeći kolače. Postoji mnogo mogućnosti i ne zahtijevaju sve novac ili puno vremena. Budite otvoreni za nova iskustva i isprobajte nove strasti poput novih majica dok ne pronađete nešto što vam najbolje odgovara u ovoj fazi vašeg života. Sama potraga za novim aktivnostima može donijeti puno radosti.
7. Vodite računa o fizičkoj aktivnosti
Mnoga istraživanja potvrđuju činjenicu da redovita tjelesna aktivnost, sport čak i na rekreativnoj razini, pomaže u suočavanju s depresivnim raspoloženjem. Kada razmišljate o treningu radosti, vrijedi voditi računa o redovitom kretanju, koje ne samo da će potaknuti tijelo da proizvodi više endorfina, već i smanjiti emocionalnu napetost. Redovita tjelovježba donosi dugoročnu korist u psihofizičkom području. Jača sposobnost osjećanja pozitivnih emocija i vraćanja ravnoteže nakon doživljavanja ljutnje ili tuge. Čak i jednokratna tjelesna aktivnost pogoduje izazivanju radosti ili čak euforije, ugodno uzbuđenje izazvano na ovaj način jedna je od konstruktivnih metoda utjecaja na emocije i raspoloženje. Vrijedi isprobati razne aktivnosti i sportske discipline da vidimo koja je za nas najučinkovitija.
8. Usredotočite se na tijelo
Pokušajte napraviti mali eksperiment, pogledajte kako se vaše tijelo osjeća kada osjećate radost. Provjerite gdje ga možete osjetiti u tijelu, radi li se o ubrzanom disanju, „leptirićima u trbuhu“, ili možda hihotu koji je teško kontrolirati. Pokušajte odgovoriti na pitanje: "Kako on zna kada osjeća radost? Ono što mi govori da je to euforija, zadovoljstvo, zadovoljstvo" itd.? Koje misli tada dolaze? Koja ponašanja prate ovu posebnu emociju? Ne samo da takvo promatranje može povećati našu svijest o sebi, već će također olakšati našoj glavi i tijelu da se kreću prema radosti i istražuju njezine vrste.
Vrijedi znatiAko, unatoč vašim vlastitim pokušajima da radite na radosti, učinci nisu vidljivi ili uopće postoje problemi na području emocija, vrijedi iskoristiti podršku stručnjaka. Psiholog često može biti od pomoći u sagledavanju i rješavanju uzroka emocionalnih problema.