Krvni tlak je sila kojom krv koja teče pritišće zidove krvnih žila. Koji je krvni tlak normalan? Što ih podiže, a što snižava? Zašto je krvni tlak najviši ujutro? Vrijedi znati odgovore na ova pitanja.

Krvni tlaksvatko treba redovito mjeriti.Krvteče u krvožilnom sustavu podtlakom , baš kao voda u vodovodu. Međutim, za razliku od krutih vodovodnih cijevi , krvne žilesu fleksibilne i mišićave. Mogu se skupljati i širiti, regulirajući tako krvni tlak. Viši je tlak u snažno mišićavim, elastičnim arterijama, a niži u mlohavim venama. Prvo mjerimo jer je od velike važnosti za zdravlje.

Oscilira li krvni tlak tijekom dana? Kada je najveći?

Krvni tlak je usko povezan s dnevnim ritmom ljudskog sna i budnosti, stoga se mijenja tijekom dana: danju je viši, a noću niži. Najveće vrijednosti dostiže ujutro (između 6 i 12 sati), kada tijelo "krene" nakon noćnog odmora, a mi se bavimo svakodnevnim aktivnostima. Ovo je opasan trenutak za kardiovaskularni sustav, jer pritisak naglo raste. Prema zapažanjima liječnika, upravo se u jutarnjim satima najčešće javljaju srčani i moždani udari. Stoga, nakon buđenja, pokušajmo mirno ući u novi dan, bez žurbe i stresa koji povećavaju jutarnji skok tlaka. Trebao bi se spustiti noću. Nedostatak fiziološkog pada tlaka tijekom spavanja povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija.

Koliko često trebate kontrolirati krvni tlak?

Vjerojatnost da ćemo u budućnosti imati hipertenziju je čak 90 posto. Zato redovito mjerimo tlak. Ako smo zdravi, trebali bismo to činiti barem jednom godišnje. Provjerimo i njegove vrijednosti kada postoje problemi s krvožilnim sustavom, npr. vrtoglavica, bolovi u prsima, osjećaj predstojeće nesvjestice. Osobe s hipertenzijom trebaju mjeriti krvni tlak prema preporuci liječnika (obično ujutro i navečer, 3-4 puta tjedno).

Na kojem ramenu treba mjeriti krvni tlak?

Na onom na kojem jeviši. Prihvatljiva razlika u krvnom tlaku na pojedinim rukama je 10 mm Hg. Ako je veći, to može ukazivati ​​na suženje subklavijske arterije ili aneurizme aorte.

Pročitajte također: Kako pravilno izmjeriti krvni tlak?

Što znače gornji i donji tlak?

Vrijednost tlaka definirana je s dva broja. Prvi je sistolički krvni tlak, uobičajeno poznat kao gornji tlak. Govori vam o krvnom tlaku u arterijama tijekom kontrakcije srca i izbacivanja krvi u glavnu arteriju – aortu. Drugi broj je dijastolički tlak, također poznat kao niži tlak, koji bilježe mjerni uređaji dok se srce opušta i puni krvlju. Bez obzira na to je li norma premašena za obje vrijednosti ili samo jedna od njih, takva se situacija smatra hipertenzijom.

Koje su vrijednosti tlaka točne? Kada bolest počinje?

Optimalni, najzdraviji za muškarca je krvni tlak niži od 120/80 mm Hg. Vrijednosti 120-129 / 80-84 mmHg su normalan tlak, a 130-139 / 85-89 mmHg smatra se normalno visokim. Osobe koje boluju od potonjeg treba češće pratiti radi razvoja arterijske hipertenzije, jer od 140/90 mm Hg možemo dijagnosticirati hipertenziju.

Jesu li skokovi tlaka uznemirujući?

Da, prenaponi tlaka trebali bi biti uznemirujući jer mogu biti znak, na primjer, koronarne bolesti srca, koji se još ne vidi na EKG-u. Posebno je opasna hipertenzivna kriza definirana kao nagli, neočekivani i veliki porast krvnog tlaka (sistolički tlak tada može doseći 240 mm Hg, a dijastolički 200 mm Hg). Može rezultirati cirkulacijskim i respiratornim zatajenjem, infarktom i disekcijom aorte. Stoga je u slučaju velikog skoka tlaka potrebna hitna medicinska pomoć.

Kakvi bi mogli biti učinci visokog krvnog tlaka?

Hipertenzija ubrzava razvoj ateroskleroze, povećava rizik od koronarne arterijske bolesti, hemoragijskog ili ishemijskog moždanog udara, srčanog udara, hipertrofije lijeve klijetke, aneurizme aorte i perifernih arterija. Osim toga, dovodi do zatajenja bubrega i oštećuje mrežnicu oka. Te komplikacije nastaju nakon godina neliječenog ili loše liječenog visokog krvnog tlaka, a promjene koje uzrokuje u kardiovaskularnom sustavu, bubrezima i očima često su nepovratne. Zato je prevencija i pravilno liječenje ove bolesti toliko važno.

Je li nizak tlak također opasan?

Hipotenzija, ili arterijska hipotenzija, može se uzeti u obzir kada njezina vrijednost ne prelazi 100/70 mm Hg u muškaraca i 90/60 mm Hg u žena. Zapravo, nema nikakvih posljedica po vaše zdravlje, iako vam to pogoršava dobrobit. Nema potrebepa brinite o tome, osim ako ne uzrokuje nesvjesticu, vrtoglavicu, mrlje pred očima. Onda idi liječniku.

Kako sol utječe na krvni tlak?

Sol je najbogatiji izvor natrijevog klorida, koji zadržava vodu u tijelu, povećava količinu krvi koja teče u krvnim žilama i tonus glatkih mišića arterija, što rezultira porastom krvnog tlaka. Sol je opasna jer je prisutna u gotovo svim proizvodima, čak i u začinima i slatkim kolačima. Stoga je najbolje hranu uopće ne soliti, jer u prerađenoj hrani ima puno soli, a ne smijemo jesti više od 4-5 g dnevno (ravna žličica).

Što, osim soli, podiže krvni tlak?

Prije svega, kronični stres, kako otvoreni, svjesni, vezan uz emocije, tako i skriveni, vezan uz neuroze ili anksiozne poremećaje. Ostali čimbenici koji povećavaju krvni tlak uključuju previše alkohola i pušenje. Svaka cigareta podiže krvni tlak i oštećuje krvne žile. Drugi razlog visokog krvnog tlaka može biti pretilost, pijenje velikih količina jako zaslađenih gaziranih pića. Na njegovu vrijednost ne utječe kava, ako je pijemo svaki dan, kao ni atmosferski tlak.

Kako sami spustiti ili podići tlak?

Možemo donekle sniziti krvni tlak promjenom načina života i prehrane. Prije svega, prestanimo pušiti, ograničimo konzumaciju soli, izbjegavajmo masnu, kaloričnu hranu i slatkiše. Jedimo puno povrća i voća. Mnogi od njih su bogati izvori kalija, koji snižava krvni tlak jer povećava bubrežno izlučivanje natrija. Nemojmo zloupotrebljavati alkohol. Sustavno vježbanje (30-45 minuta dnevno, 7 puta tjedno) je neprocjenjiv saveznik u borbi protiv visokog krvnog tlaka, koji ga ne samo snižava, već i poboljšava stanje kardiovaskularnog sustava. Kada nam smeta nizak tlak, možemo ga brzo podići pojesti slanu rajčicu ili progutati 2 čaše vode. Posljednja metoda povećava krvni tlak za 20 mmHg u 20 minuta!

Štiti li nizak tlak od nadtlaka?

br. Kako starite, arterije gube elastičnost, njihov promjer se smanjuje, a krv počinje teći s većim pritiskom. Osoba koja je u mladosti imala nizak krvni tlak mogla bi stoga u odrasloj dobi imati hipertenziju.

"Zdrowie" mjesečno

Pogledajte galeriju od 6 fotografija

Kategorija:

Kardiologija