Demencija je najčešće povezana s problemima pamćenja. Međutim, demencija može imati i druge, često atipične, simptome. Osoba s demencijom može, na primjer, razviti crni smisao za humor ili nedostatak osjećaja srama. Koja bi druga neobična ponašanja mogla doživjeti netko s demencijom? Na ovo pitanje odgovara neurolog, dr. Gabriela Kłodowska-Duda, dr. med.

Demencijaje bolest s kojom živi 46,8 milijuna ljudi diljem svijeta. Procjenjuje se da svake godine ima gotovo 9,9 milijuna novih slučajeva bolesti, pa se svake 3 sekunde pojavi još jedna osoba ssimptomima demencije . I nije uvijek riječ o starijoj osobi. Rana demencija može se pojaviti čak i kod 30- i 40-godišnjaka – dob koja se rijetko povezuje s takvim bolestima. Tada se mogu pojaviti ne samo problemi s pamćenjem koji su obično povezani s demencijom. Demencija također može uzrokovati druge, često neobične simptome.

Osobe s demencijom imaju tendenciju da budu kompulzivne

Neobičan i prilično iznenađujući simptom demencije je pacijentova sklonost da bude kompulzivna. - Mogu osjećati potrebu, čak i prisilu, da ponavljaju određene aktivnosti, koje imaju oblik rituala.

Često je uzrok demencije moždana bolest, posebno Alzheimerova bolest, koja je uglavnom povezana s oštećenjem pamćenja, ali to je samo jedan od simptoma bolesti.

Takva osoba može, na primjer, ipak kupiti križaljke u trgovini, unatoč činjenici da ih već ima puno kod kuće, ili jesti brzo i pohlepno - to može rezultirati, između ostalog, iz problemi s pamćenjem, problemi s logičkim razmišljanjem ili povezivanjem činjenica - kaže neurolog, dr. Gabriela Kłodowska-Duda iz Neuro-Care klinike u Katowicama.

- Što se tiče svih neobičnih simptoma, svaka uznemirujuća promjena u ponašanju naše voljene osobe ili nas samih trebala bi privući našu pozornost. Ljudi to obično objašnjavaju procesom starenja. U međuvremenu, takva ponašanja nisu prirodni procesi, već signal bolesti čiji se razvoj može značajno odgoditi, a simptomi smanjiti, dodaje dr. Duda.

Osobit smisao za humor također može biti simptom demencije

Znanstvenici sa Sveučilišta UCL otkrili su da i nagla promjena smisla za humor, činjenica da smo zabavljeni nečim drugim od uobičajenog može ukazivatio razvoju demencije. Na stranicama "Gazeta Alzheimerowska" tvrde da ljudi s frontotemporalnom demencijom i Alzheimerovom bolešću preferiraju situacijski ili apsurdni crni humor.

- Pacijenti se mogu šaliti ili smijati neobičnim stvarima, kao što su tragični događaji u vijestima ili u njihovom osobnom životu. Takvi simptomi nisu ništa drugo nego rezultat patoloških promjena u mozgu koje remete racionalne mentalne procese i recepciju svijeta, objašnjava dr. Duda.

Neuobičajeno ponašanje kod osoba s demencijom - gubitak empatije

Pojavu demencije može svjedočiti i iznenadni gubitak empatije - ako fina i pristojna osoba iznenada počne koristiti uvredljive i neprikladne riječi, te pokazuje nedostatak svijesti, srama ili žaljenja prema tim postupcima.

Prema mišljenju stručnjakaGabriela Kłodowska-Duda, dr.med., dr.sc., neurolog s klinike Neuro-Care u Katowicama

U ranim fazama nekih vrsta demencije, pacijent razvija različite vrste poremećaja u ponašanju. On gubi sposobnost čitanja društvenih normi o tome što je ispravno, a što pogrešno. Ovo se, između ostalog, odnosi na bolesnici s frontotemporalnom demencijom ili Alzheimerovom bolešću, koji često mijenjaju svoju osobnost, neadekvatno reagiraju na situaciju i ponašaju se kao da ih događaj u kojem su sudjelovali uopće nije utjecao - npr. neprimjereno ponašanje na pogrebu. Oni to rade nesvjesno, bolest i moždani procesi su zaslužni za ovakvo ponašanje.

Nedostatak srama kod osoba s demencijom

Nedostatak srama i neugodnosti je još jedan problem. - Kod pacijenata se manifestira u više aspekata: ne osjećaju se neugodno ako se nađu u povoljnoj situaciji, ali i ne razumiju neugodnost i neugodne situacije u kojima se nalaze drugi likovi, npr. likovi serije - kaže dr. Duda. - Takav poremećaj promatramo, među ostalim kod frontotemporalne demencije, gdje su – kako samo ime govori – oštećeni temporalni i frontalni režanj mozga. Ta područja na neki način "filtriraju" ponašanja, omogućuju njihovu evaluaciju. Kao rezultat ove štete, društvene kočnice mogu biti oslabljene, promjene osobnosti, rani poremećaji u kontaktima s drugima, emocionalna ravnodušnost i nedostatak samokritičnosti - dodaje neurolog.

Atipični simptomi demencije - nepoštivanje društvenih normi i zakona

Neki pacijenti u ranim fazama demencije mogu imati nepoštovanje prema općeprihvaćenim društvenim normama, na primjer, mogu izgledati seksualno sugestivni ili se ponašati. Pacijenti također možda neće poštovati zakon – u ekstremnim situacijama mogučak i provaljivati ​​u kuće ili krasti.

Prema mišljenju stručnjakaGabriela Kłodowska-Duda, dr.med., dr.sc., neurolog s klinike Neuro-Care u Katowicama

Zbog kognitivnog oštećenja, pacijent ne shvaća da se ponaša neprikladno. On nije "sam za sebe", može biti impulzivan i agresivan, ali rizik od takvih situacija može se minimizirati ako se s njime postupa na specifičan način, npr. vođenjem dnevne rutine i uvođenjem farmakoterapije, npr. ušutkavanjem lijekova. . Najvažnija stvar je, međutim, točna dijagnoza. Mnogi takvi pacijenti, kao i oni oko njih, ne sumnjaju da takvi simptomi ukazuju na neurološke bolesti u razvoju.

praznine u znanju i demencija

- Problemi s pronalaženjem točne riječi ili datuma prilično su česti i mogu se dogoditi svakome. No, ako ne samo da se ne sjećamo naziva, nego imamo problem i s objašnjenjem čemu služi određena stavka, trebala bi zasvijetliti crvena lampica – kaže dr. Duda. Zanimljivo je da se osobe s demencijom u ranom razvoju mogu dobro snaći u drugim područjima života, npr. biti profesionalno aktivni, što zauzvrat smanjuje njihovu budnost - objašnjava stručnjakinja.

Česti padovi mogu biti rani znak demencije

Česti padovi također mogu biti rani znak Alzheimerove bolesti. To je potvrđeno istraživanjem iz 2011. predstavljenim na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge u Parizu.

Svaki slučaj demencije je malo drugačiji.

Predstavlja skeniranje mozga starijih ljudi koji su trebali promatrati i bilježiti učestalost svojih padova u razdoblju od 8 mjeseci. Rezultati su u konačnici potvrdili da su pacijenti koji pokazuju početak Alzheimerove bolesti češće kolabirali. Alzheimerova bolest, ali i demencija s Lewyjevim tijelima i Huntingtonova koreja – sve te bolesti s demencijom manifestiraju se, između ostalih, u nekoordinacije i motoričkih poremećaja. Potonja je posebno rijetka genetska bolest koja pogađa 1 od 15.000 ljudi u Poljskoj. Njegovi prvi navjestitelji mogu biti problemi s održavanjem ravnoteže i postupnim povećanjem pokreta koreje. Čak se priča i o plesnoj šetnji, vrlo neobičnoj s neprirodnim položajem nogu.

Kategorija:

Zdravlje