Ljudi u zemljama u kojima se jede puno ribe žive dulje i ne pate od srčanih bolesti. No, s druge strane, riba sadrži štetne tvari poput žive, olova i dioksina. Istraživanje pokazuje da bez straha možemo jesti ribu uzgojenu u Poljskoj - pastrve i šarana, te oceansku ribu uvezenu iz Kine - pola i sol. B altička riba: bakalar, haringa i losos imaju više dioksina i trebali bismo ograničiti njihovu konzumaciju.

Nutricionisti, liječnici, stručnjaci Instituta za hranu i ishranu preporučuju jesti ribu zbog njezinih vrijednih svojstava. Ribe pozitivno utječu na vid, podržavaju razvoj fetusa i bebe, poboljšavaju mentalne sposobnosti i pamćenje, imaju protuupalna i antidepresivna svojstva te smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Riba sprječava rak, štiti srce i mozak

Riba sadrži vitamine A i E topive u mastima, koji blagotvorno djeluju na našu kožu, kosu i nokte; vitamin D, koji pomaže održavanju kostiju i zglobova u dobrom stanju; B vitamini, koji štite od raka, odgovorni su za pravilan rast djece, a također pomažu u održavanju mentalne ravnoteže.

Osim toga, riba sadrži mnogo minerala, uključujući velike količine fosfora, natrija, kalija i magnezija, a u manjim količinama cinka, fluora, joda, bakra i selena. Jedna od najvažnijih prednosti ribe je visok sadržaj omega-3 polinezasićenih masnih kiselina koje pomažu jačanju imuniteta, ublažavanju upalnih procesa, te sprječavaju hipertenziju, aterosklerozu i kardiovaskularne bolesti.

- Osobito morske ribe iz tzv hladne vode. Ribe iz sjevernih mora sadrže više eikozopentaenske kiseline (EPA), dok one iz južnih - dekozaheksaenske kiseline (DHA). Osim toga, ribe koje žive u prirodnom okruženju bogatije su polinezasićenim masnim kiselinama iz obitelji omega-3 u odnosu na ribu iz uzgoja – objašnjava dr. Renata Kazimierczak s Fakulteta za ljudsku prehranu i znanost o potrošnji na Varšavskom Sveučilištu prirodnih znanosti. Znanstvena istraživanja dokazuju da jedenje ribe može biti dobar način za prevenciju raka i srčanog udara. Osim toga, dijetetičari preporučuju ribu u dijeti za mršavljenje kao zdrav i niskokaloričan obrok.

Dioksini u ribi

S jedne strane, riba se preporučuje kao zdrava hrana, ali s druge strane mediji pišu oštetne tvari sadržane u ribi. Prije nekoliko godina Švedska agencija za hranu upozorila je mlade žene i djecu da ne jedu švedsku poslasticu - fermentiranu b altičku haringu.

Ovo postrojenje izvijestilo je da su visoke razine toksičnih dioksina i sličnih PCB-a otkrivene u b altičkoj haringi i lososu. Agencija je rekla da bi toksini mogli utjecati na imunološki i živčani sustav, kao i na reproduktivni kapacitet. Dioksini i PCB-i slični dioksinima su tvari koje su rezultat industrijske kontaminacije.

Oni su, nažalost, prisutni u velikom broju u okruženju. Europsko informacijsko vijeće o hrani (EUFIC) navodi da njihovi štetni učinci na zdravlje ljudi mogu biti posljedica kronične izloženosti visokim koncentracijama dioksina i PCB-a, ali ako je progutana doza ispod kritične razine, rizik nije prisutan. Ovaj rizik procjenjuju Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i nacionalna tijela za sigurnost hrane.

Što je riba veća, više žive u njoj

EUFIC izvještava da veće ribe i grabežljivci koji prekidaju lanac ishrane, kao što su morski psi, sabljarke i velike tune, akumuliraju veće količine metil žive - otrovnog organskog oblika - nego manje ribe i ribe biljojedi. Riba ga upija vodom i hranom.

Stoga biste trebali ograničiti konzumaciju ovih vrsta ribe, a djeca, trudnice, dojilje ili žene koje planiraju trudnoću trebale bi uopće izbjegavati jesti ovu ribu. - B altičku ribu i ribu iz uzgoja koja ulazi na poljsko tržište karakterizira nizak sadržaj žive u odnosu na granične vrijednosti - objašnjava dr. inž. Zygmunt Usydus iz Odjela za kemiju hrane i morski okoliš Instituta za ribarstvo - Nacionalni istraživački institut.

Možete jesti ribu uzgojenu u Poljskoj bez rizika

Vrijedi pogledati istraživanje u kojem su znanstvenici provjeravali sadržaj štetnih tvari u ribama popularnim na poljskim stolovima i da li taj sadržaj premašuje poljske i europske standarde. Analize Instituta za morsko ribarstvo – Nacionalnog istraživačkog instituta pokazuju da b altičke ribe – bakalar, haringa i losos – imaju nizak sadržaj žive, olova i kadmija u odnosu na granične vrijednosti za ribu, ali najviši (među testirana riba) ostaci ukupnih dioksina/furana i PCB-a.

Stoga bi privremeni dopušteni tjedni unos Svjetske zdravstvene organizacije danog toksičnog elementa ili spoja iz svih izvora, bez štete po zdravlje, mogao biti prekoračen (zbog dioksina i dl-PCB-a) ako se konzumira unutar određenog razdoblja od vrijeme popotrošač težine 70 kg cca 100 g b altičkog lososa, 400 g b altičke haringe i cca 1 kg bakalara

Prema sadašnjim dogovorima, dva riblja obroka tjedno (cca. 0,3 kg) od raznih vrsta riba kao što su: bakalar, haringa, norveški losos, polpet, list, iverak (iz obitelji iverka), pastrva, šaran , ne predstavlja prijetnju zdravlju, a istovremeno pruža ogromne koristi za zdravlje

Istraživanje također pokazuje da riba uzgojena u Poljskoj - šaran i pastrva - i oceanska riba uvezena iz Kine - polupan i list - ne predstavljaju zdravstveni rizik za potrošača. Visoka nutritivna vrijednost pastrve trebala bi prevladati pri odabiru ove vrste ribe u svojoj prehrani.

Riba iz uzgoja uvezena iz Vijetnama i Kine - pangasius, tilapia - ima najveći sadržaj olova među ispitanicima. Međutim, oni ne prelaze 10 posto. maksimalno dopušteni sadržaj (300 μg / 1 kg tkiva). Studije također nisu potvrdile prisutnost bojila ili medicinskih veterinarskih sredstava. Stoga jedenje ove ribe u umjerenim količinama ne bi trebalo biti štetno za vaše zdravlje.

Bit će vam korisno

Koliko ribe jedemo?

Naša riba su uglavnom poluk, haringa, pangasius, losos, skuša, papalina i bakalar. Statistički Poljak pojede nešto više od 12 kg ribe godišnje, Norvežanin - 46 kg ribe, a Portugalac - gotovo 60 kg.

U 2008.-2012. potrošnja ribe u Poljskoj smanjena je sa 13,5 kg na 11,7 kg po osobi. Prošle godine se povećao na preko 12 kg. To je otprilike polovica prosjeka EU. I jedemo puno više mesa - procjene Instituta za ekonomiku poljoprivrede i prehrane pokazuju da je lani potrošnja svinjetine bila 39,2 kg po stanovniku, a peradi - 27 kg. (prema novinskoj agenciji Newseria)

Manje lososa, haringe, papaline, više pastrve

Rezimirajući rezultate istraživanja, Nacionalni istraživački institut mora skreće pozornost nalososa ,haringeipapalinu . S jedne strane imaju visok udio korisnih omega-3 masnih kiselina i vitamina D3, as druge strane - najveći sadržaj dioksina i dl-PCB-a među istraživanim vrstama riba.

Učinak riblje masti na promicanje zdravlja rezultat je prisutnosti značajnih količina EPA i DHA kiselina koje pripadaju obitelji omega-3 kiselina. Riba je najvažniji izvor ovih kiselina. Kako biste osigurali dozu EPA i DHA kiselina preporučene u prevenciji srčanih bolesti, tijekom tjedna trebate pojesti oko 100 g b altičkog lososa i oko 130 g papaline.

No, pri konzumaciji ovih količina spomenutih vrsta ribe možemo uzeti u obzir unos prekomjerne količine dioksina i dl-PCB-a. - Konzumacija ove ribe bi trebala biti takvaograničena, a njihovu tjedno konzumaciju treba kombinirati s drugim vrstama riba s manjim udjelom tih onečišćujućih tvari – kaže izv. prof. inž. Zygmunt Usydus.

Pastrva iz uzgoja pokazala se vrlo dobrom u istraživanju. Tjedna konzumacija preporučena u prevenciji srčanih bolesti je cca 200 g (kod potrošača težine 70 kg) i ta je količina sigurna za zdravlje, jer je mogućnost uzimanja štetnih tvari znatno manja od tolerirane tjedne doze. (PTWI). - Prema znanstvenim istraživanjima, konzumacija ribe vrlo je važna za pravilan razvoj i funkcioniranje ljudskog organizma.

U Poljskoj, međutim, to je nedovoljno, pa biste trebali nastojati povećati njihov udio u prehrani. Pritom se preporuča biti oprezan pri konzumaciji ribe u čije podrijetlo nismo sigurni, fokusirajući se na raznolikost odabranih proizvoda i jesti naizmjenično b altičku ribu s ribom iz drugih akumulacija i morsku ribu sa slatkom vodom - kaže dr. Renata Kazimierczak.

Stručnjaci nas također pozivaju da pri kupnji ribe odgovorno biramo i prvenstveno kupujemo onu koja dolazi iz održivog ribarstva. Svake godine sve je više svjetskih resursa divlje ribe prekomjerno izlovljeno. Ovaj problem pogađa više od 34% ribljeg fonda, postotak je više od tri puta veći nego sredinom 1970-ih. Kako bi mora i oceani u budućnosti ostali bez ribe, potrebno je odgovorno koristiti njihove resurse. Da riba potječe iz održivog ribolova potvrđuje i posebna oznaka - plavi MSC certifikat.

Pažljivu provjeru potiče li riba iz održivog ribolova sada je potrebna haringa - jedna od omiljenih riba Poljaka, koja je neizostavan element božićne večere u mnogim domovima. Kao rezultat ekoloških promjena i nedostatka odgovarajućih mjera, MSC certifikat za haringu izgubljen je u sjeveroistočnom Atlantiku i B altičkom moru. Daljnji ribolov iznad znanstveno preporučenih razina mogao bi dovesti do potpunog kolapsa ovih stokova.

Bit će vam korisno

Koji je najbolji način za pripremu ribe?

Nutricionisti posebno preporučuju mediteransku prehranu bogatu povrćem, voćem, svježim sokovima, plodovima mora i ribom. Izbjegavajte prženje ribe, posebno u dubokoj masnoći. Najzdraviji način pripreme je kuhati ih na pari, peći u aluminijskoj foliji ili tepsiji ili dinstati.

Trebali bismo rjeđe birati dimljenu i prerađenu ribu, npr. riblje prste. Termička obrada, odnosno kuhanje, dinstanje i prženje, kao i priprema ribljih jela u mikrovalnim pećnicama, doprinosi smanjenju sadržaja štetnih dioksina i tvariderivati ​​dioksina.

"Zdrowie" mjesečno

Kategorija:

Što jedete