- FOLNA KISELINA: za sprječavanje defekata neuralne cijevi
- DHA: da dijete ima viši IQ
- JOD: Neophodan za razvoj mozga
- VITAMIN D: ne samo na kosturu
- željezo: za sprječavanje anemije
Dodavanje određenih hranjivih tvari potrebno je tijekom trudnoće. Stručnjaci su točno definirali što bi to trebalo biti i u kojim količinama - a vi se pridržavajte ovih preporuka! Pročitajte što treba uzeti u obzir pri kupnji preparata s vitaminima i mineralima.
Možda se ponekad pitate je li suplementacija tijekom trudnoće doista neophodna? Uostalom, nitko ga nije koristio niti jednom, a rađala su se i djeca… Naravno da će se dijete roditi i bez toga. Ali ako danas kroz znanost znamo da određeni nutrijenti pozitivno utječu na tijek trudnoće i zdravlje bebe, zašto ne bismo iskoristili to znanje?
Suplementacija u trudnoći nije apsolutno neophodna uz dobro uravnoteženu (po mogućnosti dijetetičarsku) i raznoliku prehranu. Ipak, dodatna dohrana – a danas u to nema sumnje – povećava šanse da dijete neće imati problema s mentalnim razvojem, dobrim vidom, te neće razviti bubrežnu bolest, dijabetes ili pretilost. U prošlosti se nije znalo da nutrijenti, posebno nedostatak hranjivih tvari, mogu imati takav učinak na fetus. Nije vođena ni točna statistika, pa se zapravo nije znalo koliko je beba rođeno bolesno. Mnogi od njih - puno više nego danas - nisu preživjeli zbog ozbiljnih nedostataka, uključujući i one koji se odnose isključivo na genetske aspekte. Ali majke su očekivale takav slučaj. Uzimajući sve ovo u obzir, takvu šansu zaista ne vrijedi odbiti – morate se pridržavati preporuka stručnjaka za suplementaciju.
Koje hranjive tvari i u kojim količinama treba uzimati svaka trudnica, prema preporukama stručnjaka iz Poljskog društva ginekologa i opstetričara? Pri kupnji pripravka za trudnoću obratite pozornost na njegov sastav – trebao bi sadržavati najmanje pet dolje navedenih sastojaka u strogo određenim dozama. Vrijedno je zapamtiti ove vrijednosti - u slučaju da naiđete na liječnika koji vam neće reći koji preparat da uzmete.
Evo pet sastojaka koji moraju biti u dobrom dodatku prehrani u trudnoći:
FOLNA KISELINA: za sprječavanje defekata neuralne cijevi
Najvažniji je nutrijent prije začeća i u prvim tjednima trudnoće. Neophodan je jer smanjuje – čak 70%! - rizik da vaša beba razvije defekte neuralne cijevi, kao npranencefalija i spina bifida. Osim toga, folna kiselina je uključena u proizvodnju crvenih krvnih stanica, smanjujući rizik od anemije kod buduće majke.
KADA UZIMATINajbolje je početi uzimati 12 tjedana prije začeća i nastaviti s suplementacijom barem do kraja prvog tromjesečja trudnoće. Nove preporuke ukazuju na to da se suplementacija folatom treba nastaviti tijekom trudnoće, puerperija i dojenja.
PREPORUČENA DOZA:400 mcg dnevno. Napomena: čak i svaka druga žena u Poljskoj može imati problema s apsorpcijom obične folne kiseline, stoga vrijedi uzeti preparat koji osim klasične folne kiseline sadrži i folate u aktivnom obliku, spreman za upotrebu od strane tijelo. Nove preporuke također ukazuju da žene s povećanim rizikom od fetalnih defekata i komplikacija u trudnoći trebaju uzimati folate u dozi od 0,4 mg dnevno, povećanu za još 0,4 mg, po mogućnosti u obliku aktivnih folata. U suplementaciji se preporučuje korištenje preparata dodatno obogaćenih vitaminom B12.
DHA: da dijete ima viši IQ
To je najvrjednija omega-3 masna kiselina tijekom trudnoće. Prirodno se nalazi samo u masti morske ribe, algama i morskim plodovima. Vrijedi ga uzimati tijekom trudnoće iz nekoliko razloga – prvenstveno radi boljeg razvoja djetetovog mozga, što će se u budućnosti pretočiti u bolji intelektualni razvoj. DHA kiselina također poboljšava vidnu oštrinu jer je važna komponenta za izgradnju mrežnice oka. Osim toga, produljuje trajanje trudnoće, smanjujući rizik od prijevremenog poroda, poboljšava porođajne parametre djeteta (tjelesnu težinu i dužinu, opseg glave) i smanjuje osjetljivost majke na postporođajnu depresiju.
KADA UZIMATI?DHA preparate treba uzimati najmanje od 20. tjedna trudnoće - to znači da ga možete uzimati i ranije, čak i od trenutka kada naučite o trudnoći.
PREPORUČENA DOZA:Poljski stručnjaci preporučuju dozu od najmanje 600 mg DHA dnevno. U drugim zemljama te su doze niže, ali Poljska je zemlja s vrlo malom potrošnjom ribe.
JOD: Neophodan za razvoj mozga
To je element potreban za proizvodnju hormona štitnjače, uklj. tiroksin, koji igra važnu ulogu u formiranju središnjeg živčanog sustava fetusa. U ranim fazama trudnoće razvoj ovog sustava u potpunosti ovisi o proizvodnji tiroksina u majčinom tijelu, jer fetus nema vlastitu štitnjaču (formira se između 10. i 12. tjedna trudnoće). Također nakon toga, fetusu je potreban jod od majke, jer je on element neophodan za pravilan razvoj bebinog mozga - njegovog velikognedostatak može dovesti do mentalne retardacije.
KADA UZIMATI?Najbolje je uzimati jod tijekom cijele trudnoće - i nakon toga, dok dojite.
PREPORUČENA DOZA:150-200 μg dnevno
Posavjetujte se sa svojim liječnikom o odabiru suplementaUvijek je dobra ideja konzultirati se s liječnikom. U trudnoći je bolje ne eksperimentirati, a stručnjak bi trebao najbolje znati koji od proizvoda sadrži potrebne sastojke u pravim količinama. Osim toga, u posebnim slučajevima, liječnik može preporučiti uzimanje nekih sastojaka u većim dozama ili nadopunu suplementacije dodatnim sastojcima, npr. većim. Nažalost, ne pridaje svaki liječnik pravu važnost pitanju suplementacije. Ako naiđete na nekoga tko kaže: "Molim vas, kupite vitamine", onda
VITAMIN D: ne samo na kosturu
Njegova odgovarajuća količina u tijelu buduće majke jamstvo je pravilnog razvoja fetusa. Vitamin D ne samo da sprječava urođeni rahitis ili smanjenje koštane mase kod djeteta – što već godinama znamo – već su njegovi receptori prisutni u gotovo svim tkivima i organima ljudskog tijela! To znači da je njegova uloga puno veća nego što se mislilo i vjerojatno još nije u potpunosti istraženo. Za sada znamo da osim što sprječava rahitis, vitamin D smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa i preeklampsije kod budućih majki, a također sprječava nisku porođajnu težinu i pozitivan učinak na razvoj imunološkog sustava.
Vitamin D se proizvodi u koži pod utjecajem sunca, ali kao rezultat korištenja krema za zaštitu od sunca i promjena u načinu života (rad u zgradama bez prozora, stalno kretanje automobila), danas je zabilježen svuda svijetu, također u Poljskoj česti su nedostatci ovog vitamina, pa bi ga svaka trudnica trebala uzimati u obliku dodatka.
KADA GA KORISTITI?Tijekom trudnoće - uključujući ljetne mjesece!
PREPORUČENA DOZA:Nove preporuke za suplementaciju vitamina D od 2022. godine pokazuju da bi doza vitamina D trebala biti 2000 IU tijekom trudnoće.
željezo: za sprječavanje anemije
Posljednji u tzv željezo je pet najboljih dodataka prehrani za trudnoću, no stručnjaci se ne slažu oko toga. Poljsko društvo ginekologa i opstetričara preporuča suplementaciju samo kada se kod trudnice dijagnosticira anemija, no mnoga strana društva preporučuju profilaktičku dohranu svim budućim majkama. Glavna svrha uzimanja željeza tijekom trudnoće je spriječiti anemiju jer se to može dogoditi kod trudnicedovesti do abnormalnog rasta fetusa, prijevremenog poroda, au ranoj trudnoći - čak i pobačaja.
Željezo je također neophodno za pravilan rad mozga, zbog čega njegov veliki manjak u majčinom tijelu može uzrokovati zakašnjeli mentalni razvoj djeteta. Postoji još jedan važan razlog da ih uzmete: vaš mališan treba se opskrbiti ovim elementom za prvih nekoliko mjeseci života. Stoga vrijedi paziti da u svakodnevnoj prehrani od početka trudnoće ima puno željeza, pogotovo jer se tada potražnja za njim povećava gotovo upola.
KADA IH UZIMATIPreparate željeza treba uzimati tek nakon završetka 8. tjedna trudnoće. Povezan je s mogućim štetnim učinkom željeza na embrij u tom razdoblju. Suplementacija u profilaktičkoj dozi može se nastaviti do kraja trudnoće, osim ako Vam liječnik ne kaže drugačije.
PREPORUČENA DOZA:profilaktički - 26 mg dnevno; nakon dijagnosticiranja anemije - dozu za određenu ženu određuje liječnik zadužen za trudnoću
Zanimljivi rezultati istraživanja- Nedostaci jodau prvoj polovici trudnoće mogu biti povezani s rizikom od razvoja ADHD-a u djeteta - takvi zaključci proizlaze iz studije koju su prije nekoliko godina proveli znanstvenici iz Sveučilište u Messini (Italija).
- Studija provedena na Sveučilištu Columbia u New Yorku pokazala je da uzimanjefolne kiselineprije i tijekom trudnoće ima pozitivan učinak na razvoj govora: bebe majki koje uzimaju suplementaciju počinju govoriti ranije i učiniti bolje s građenjem verbalnih izjava.
- Postoji izravna veza između ponudeDHAu majčinoj prehrani i razine inteligencije djeteta. Stručnjaci sa Sveučilišta Harvard izračunali su da svakih dodatnih 100 mg DHA u prehrani trudnice podiže IQ djeteta za 0,13 bodova!
- Nedostatak vitamina Du maternici može dovesti do poremećaja u razvoju živčanog sustava i doprinijeti razvoju nekih mentalnih bolesti, kao što su shizofrenija i depresija.
Folna kiselina, vitamin D3, jod, DHA i željezo pet su najvažnijih supstanci koje treba uzimati dok čekate bebu. Hranjive tvari se moraju unositi u ispravnim dozama. Iz tog razloga, ovih velikih pet je osnova za sastav svih pripravaka za trudnoću - obično jedna tableta odgovara dnevnoj potrebi za svih pet vrijednih supstanci.
Međutim, morate zapamtiti da vi i vaša beba također trebate druge vitamine i minerale. Ima ih mnogo, a najvažniji su kalcij, magnezij, kolin, vitamini Bi antioksidanse, tj. vitamine C i E. Hranjive tvari u velikoj petorici potrebno je unositi u obliku dodataka prehrani, ostale - radije ne (osim ako liječnik ne odluči drugačije), ali ih je također dobro uvijek dati u organizam na tradicionalan način, tj. uz hranu. Prilikom planiranja jelovnika vrijedi odabrati upravo one proizvode koji su dobar izvor ovih vrijednih tvari.
KALCIJ- potrebno je da dijete izgradi koštani kostur. Njegova apsorpcija ne ovisi samo o količini sadržanoj u hrani, već i o prisutnosti vitamina D3, koji poboljšava apsorpciju kalcija. Dnevna potreba za kalcijem tijekom trudnoće je 1300 mg.
Najvrjedniji izvori: sir (6 kriški je 876 mg) prirodni jogurt (šalica sadrži 255 mg) sardine (konzerva je 250 mg)
MAGNEZIJ- odgovoran je za regulaciju neuromuskularnog provođenja, stoga podržava rad živčanog sustava, sprječava grčeve i pomaže u održavanju pravilnog pritiska. Važan je u građi dječjeg kostura i u procesima njegovog rasta. Dnevna potreba za ovim sastojkom tijekom trudnoće je 400-500 mg.
Najvrjedniji izvori: sjemenke bundeve (100 g je 540 mg magnezija) heljda (3/4 šalice nekuhane krupice sadrži 220 mg) kakao (pločica tamne čokolade je 170 mg)
VITAMINI IZ GRUPE B- utječu na živčani sustav i metabolizam majke, ali njegov nedostatak može negativno utjecati i na dijete, točnije na razvoj njegovog živčanog sustava te kardiovaskularni sustav i gastrointestinalni trakt. Vitamin B12 je posebno važan za sprječavanje anemije. Dnevna potreba za ovim vitaminom je 4 µg.
Najvrjedniji izvori: štuka (100 g ribe sadrži 20 µg) goveđe (100 g je 5 µg) mlijeko (2% čaše mlijeka je 1,5 µg)
Prilikom odabira dodatka, posavjetujte se sa svojim liječnikomUvijek je dobra ideja konzultirati se s liječnikom. U trudnoći je bolje ne eksperimentirati, a stručnjak bi trebao najbolje znati koji od proizvoda sadrži potrebne sastojke u pravim količinama. Osim toga, u posebnim slučajevima, liječnik može preporučiti uzimanje nekih sastojaka u većim dozama ili dopunu suplementacije dodatnim sastojcima, npr. višim.
Nažalost, ne pridaje svaki liječnik pravu važnost pitanju suplementacije. Ako naiđete na nekoga tko kaže: "Molim vas, kupite vitamine", trebali biste pažljivo pročitati ovaj tekst.
KOLIN- važna je komponenta staničnih membrana i kod majke i kod fetusa. To je vrijedna tvarza nerođeno dijete: poboljšava provođenje živčanih impulsa u mozgu, podržava transport DHA i, prema nekim istraživačima, također smanjuje rizik od genetskih defekata (npr. Downov sindrom). Istraživanja pokazuju da utječe i na zdravlje majke – smanjuje rizik od preeklampsije. Dnevna norma unosa kolina za buduće majke je 450 mg.
Najvrjedniji izvori: jaja (5 žumanjaka sadrži 680 mg kolina) govedina (1 kotlet je cca. 500 mg) brokula (100 g sadrži 40 mg kolina)
VITAMIN C- je vrijedan antioksidans koji štiti stanice i opskrbljuje ih hranjivim tvarima. Poboljšava imunitet, ali najviše od svega poboljšava apsorpciju željeza – komponente koja podržava sintezu hemoglobina. Dnevne potrebe: 1,5 mg po kilogramu tjelesne težine.
Najvredniji izvori: divlja ruža (100 g je oko 2000 mg) žuti papar (jedan komad je preko 300 mg) hren (100 g hrena je 114 mg
izvor: "M jak mama" mjesečno