Neonatalni respiratorni distres sindrom najčešće pogađa bebe rođene prije vremena, ali ponekad i one rođene na vrijeme. Na pojavu respiratornog distres sindroma utječu brojni čimbenici, od kojih se većina odnosi na respiratorne ili kardiovaskularne bolesti. Kako se manifestira neonatalni respiratorni distres sindrom?

Sindrom respiratornog poremećaja( ZZO ) najčešći je zdravstveni problem koji se viđa u novorođenčadi. Postoje blagi ili teži poremećaji disanja.

ZZO utječe uglavnom na nedonoščad, jer pluća tako malog djeteta nisu dovoljno razvijena da bi im omogućila samostalno disanje. Međutim, poremećaj može imati druge uzroke i utjecati i na stariju djecu.

Prvi je tzvprolazna tahipneja novorođenčadi(TTN -prolazna tahipneja novorođenčadi ) koja se spontano povlači unutar nekoliko sati nakon rođenja i u roku od najviše 3 dana. Nalaze se u 1-2% donošenih beba i oko 15% nedonoščadi. S druge strane, respiratorni poremećaji umjerenog i umjerenog tijeka javljaju se u polovice nedonoščadi rođene prije 28. tjedna trudnoće, u 20-30% beba rođenih između 32. i 28. tjedna trudnoće i u cca 15% tzv. kasne prijevremeno rođene bebe, tj. one rođene između 32. i 36. tjedna.

Razlozi nastanka ZZO

Neonatalni respiratorni distres sindrom obično se javlja zbog problema s dišnim ili krvožilnim sustavom.

  • među respiratornim uzrocima su spomenuto zadržavanje tekućine u plućima, ali i perinatalna hipoksija, kongenitalna upala pluća (koja pak može biti uzrokovana porodom koji traje više od 18 sati, česte infekcije mokraćnog sustava majke ili neke druge infekcije, majčina groznica prije porođaja, kontaminirana amnionska tekućina), sindrom aspiracije mekonija (MAS), ali i prirođeni defekti dišnog sustava - kao što je nedostatak surfaktanta, koji rezultira kolapsom alveola i dovodi do atelektaze.
  • cirkulatorni uzroci uključuju kongenitalne srčane mane, kongestivno zatajenje srca ili trajnu plućnu hipertenziju

Uzroci IBD-a također mogu uključivati ​​metaboličke poremećaje, poremećaje tjelesne temperature (i groznica i hipotermija),infekcije i bolesti živčanog i mišićnog sustava. Respiratornim poremećajima novorođenčeta pogoduje i muški spol, drugi blizanac, dijabetes majke, carski rez.

Vrijedi znati

Kada je beba još u maternici, počinje uvlačiti amnionsku tekućinu u bronhije i pluća i vraćati je natrag. Na taj način uči pluća disati zrak. Neposredno prije poroda ova aktivnost prestaje. Kako beba prolazi kroz porođajni kanal, ostaci amnionske tekućine istiskuju se iz pluća i uklanjaju iz djetetova tijela (dakle, carski rez je jedan od čimbenika koji povećavaju rizik od razvoja OKP-a, posebno kod žena koje nisu imali trudove). Unutar nekoliko sati nakon rođenja, preostala tekućina bi trebala ispariti kroz disanje.

Simptomi sindroma respiratornog poremećaja novorođenčeta

Dijete koje ima problema s disanjem ima:

  • ubrzano disanje (preko 60/min. - normalno bi trebalo biti oko 40/min). Djetetu je posebno teško izdahnuti. Simptomi se pogoršavaju između prvog i drugog dana života. Ako se u ovom trenutku ne poduzmu nikakve mjere za potporu djetetova disanja, zasićenost krvi kisikom s vremenom će opasti, a to će rezultirati hipoksijom. Pojavljuje se metabolička acidoza, kao i akutno respiratorno zatajenje.
  • grcanje
  • apneja ili usporavanje brzine disanja - u teškim oblicima ZZO
  • cijanoza, tj. plavkasta promjena boje kože i oralne sluznice
  • pojačan, vidljiv rad mišića dišnog sustava (stezanje prsne kosti, cervikalni usjek, međurebarni prostori, pokreti nosnih krila)
  • tahikardija
  • problema s hranjenjem

Prepoznavanje IBD

Kod prijevremeno rođenih beba, HRD se dijagnosticira prilično brzo. Iskusni liječnik prepoznaje poremećaj već na prvi udah djeteta. Ako se poremećaj pojavi kasnije, stručnjak će provesti detaljan razgovor i pažljivo pregledati dijete na simptome tipične za IBD. Osim toga, treba obratiti pozornost na zdravstveno stanje majke, je li prije poroda bila prehlađena, ili je imala gestacijski dijabetes – jer ova bolest može uzrokovati manjak surfaktanta u djeteta. Liječnik se također treba raspitati o tijeku porođaja, koliko je trajao, da li je bilo komplikacija, da li je plodna voda čista, da li je imala odgovarajući volumen (mala količina plodove vode pospješuje nerazvijenost pluća), jer kao i djetetovo ponašanje - npr. guši li se dok jede ako ima neke asimetrične reflekse. Zatim liječnik naređuje niz pretraga:

  • mjerenje plina u arterijskoj krvi - povećanje koncentracije dioksida će ukazati na HRDugljik (>45 mm Hg) sa smanjenom koncentracijom kisika (<60 mm Hg)
  • krvna slika - može pokazati anemiju, infekciju
  • koncentracija glukoze u krvi
  • RTG prsnog koša
  • Transtralni ultrazvuk mozga - ako postoji sumnja na intrakranijalno krvarenje
  • odjek srca - u slučaju sumnje na srčanu manu ili trajnu plućnu hipertenziju
  • bronhoskopija

Također se provodi mikrobiološki test koji pomaže u dijagnosticiranju upale pluća ili sepse.

Liječenje sindroma respiratornog distresa novorođenčeta

Nakon dijagnoze ED, djetetu treba pružiti specijaliziranu bolničku skrb. Potrebno je osigurati da mu dišni putevi budu deblokirani i po potrebi aktivirati podršku dišnog i krvožilnog sustava te osigurati odgovarajuću temperaturu okoline. Liječenje ovisi o obliku bolesti, njezinoj težini i uzroku.

Kirurški zahvat treba razmotriti u slučajevima kada je sindrom respiratornog distresa uzrokovan urođenom srčanom manom.

Pasivna terapija kisikom je najjednostavnija, neinvazivna metoda. Novorođenče se stavlja u kabinu s kisikom ili se iznad nje postavlja uređaj (CPAP zračna pumpa) koji tjera kisik u zrak koji udiše. Mogu se koristiti i nosne kanile ili maske. Poseban respirator, osim što opskrbljuje dijete kisikom, daje ga pod pritiskom, zahvaljujući kojem se alveole ne urušavaju.

Teži slučajevi IBD-a zahtijevaju mehaničku ventilaciju, u kojoj se endotrahealna cijev uvodi u djetetov dušnik, kroz koju aparat provodi zamjensko disanje. Ako je uzrok ED već poznat, započinje se i farmakološko liječenje:

  • surfaktant - ako ZZO uzrokuje nedostatak ovog faktora
  • antibiotici - ako ZZO uzrokuje upalu pluća ili sindrom aspiracije mekonija
  • lijekovi za srce - ako je srčana mana uzrok IBD-a.

Prognoza respiratornog distres sindroma ovisi o uzroku i tijeku bolesti. Najlakši slučajevi prolaze spontano i uopće ne zahtijevaju liječenje – poput, primjerice, prolazne tahipneje u novorođenčadi. Kongenitalna upala pluća također daje dobru prognozu. Međutim, prognoza je lošija ako HRD uzrokuju teške urođene mane. Perinatalna hipoksija također može značajno ometati kasniji razvoj bebe. Svako dijete s respiratornim distres sindromom kao novorođenče treba se redovito testirati na psihomotorni razvoj. Vrijedno je znati da je kisik u visokoj koncentraciji snažan lijek i može imati toksični učinak. Posebno je opasnoterapija kisikom u prvih 14 dana djetetova života. Kada se koristi u tako ranoj fazi razvoja, povećava rizik od oštećenja pluća, središnjeg živčanog sustava i oksidativnog stresa. Međutim, u sljedećim godinama dijete može patiti od raznih poremećaja središnjeg živčanog sustava. Mogu uzrokovati mentalnu retardaciju, motoričke probleme, oštećenje sluha i vida.

Kategorija:

Zdravlje djeteta