Babinskijev refleks u dojenčadi je normalan fiziološki simptom. Zauzvrat, kod odraslih ukazuje na mnoge, ponekad opasne, bolesti. Koji je Babinskijev pozitivni i negativni refleks?
Babinskijev refleksjedan je od najvažnijih neuroloških refleksa. Sastoji se od izoliranog pokreta ekstenzora palca ili istovremenog otmicanja drugih prstiju uz iritaciju vanjskog ruba potplata. Babinskijev refleks se može pojaviti na jednom ili oba stopala.
Što je Babinskijev refleks?
Babinskijev refleks dobro djeluje tako što iritira stopalo oštrim, tvrdim predmetom. Iritacija ne smije uzrokovati bol jer može dovesti do aktivacije receptora boli i povlačenja stopala.
Prirodna reakcija tijela na laganu iritaciju stopala je savijanje svih nožnih prstiju stopala prema dolje – to je tzv. negativan Babinski refleks. No, ponekad tijelo na ovu vrstu podražaja reagira ispravljanjem nožnog palca i njegovom dorzalnom fleksijom – to je tzv. pozitivan Babinski refleks.
Neki ljudi također imaju plantarni refleks preostalih prstiju, tj. savijanje ih prema dolje, razmak lepeza ili savijanje donjeg ekstremiteta u tri zgloba.
Povijest Babinskog refleksa
Józef Babiński je francuski neurolog poljskog podrijetla koji se smatra suosnivačem temelja neurologije. On je 1896. godine opisao patološki refleks stopala koji ukazuje na oštećenje središnjeg živčanog sustava.
Dvije godine kasnije, objavio je detaljan opis toga. Babinskijev refleks smatra se jednim od najvažnijih neuroloških refleksa kože.
Babinskijev refleks - pozitivan i negativan
Najčešća reakcija na blagu iritaciju kože stopala je negativna reakcija Babinskog. Tada su svi prsti stopala podvrgnuti plantarnoj fleksiji. Ovo je trenutna reakcija koja se ne bi trebala pretvoriti u grčevito i uporno savijanje prstiju.
Negativan, inače odsutan Babinskijevrefleks, smatra se normalnim odgovorom kod odraslih, a međusobno odsutan ukazuje da nema abnormalnosti u funkcioniranju živčanog sustava.
Govorimo o Babinskom pozitivnom refleksukadapalac je podvrgnut dorzalnoj fleksiji, tj. savija se prema gore. Dodatno se može pojaviti plantarna fleksija nožnih prstiju. Pozitivan simptom kod odraslih obavještava o prisutnosti bolesti.
Refleks može biti jednostrani ili dvostrani, a jednostrani refleks pomaže u lociranju promjena u živčanom sustavu. Važno je da Babinska pozitivna reakcija kod djece ne mora značiti zdravstvene probleme.
Međutim, neki ljudi ne razvijaju nikakve reflekse kao odgovor na iritaciju stopala. Kada se prsti ne savijaju na jednu ili drugu stranu, kažemo da je Babinskijev refleks poništen. S takvom situacijom možemo se susresti kod osoba s poremećajima ili potpunim gubitkom osjeta u stopalu, npr. tijekom polineuropatije.
Povremeno, povlačenje refleksa može biti posljedica iritacije donjih udova, koja se često javlja nakon moždanog udara.
Uzroci Babinskog pozitivnog refleksa
Iako kod djece Babinskijev refleks ne bi trebao biti razlog za zabrinutost, kod odraslih se uvijek tretira kao abnormalnost. U slučaju pozitivnog refleksa u odraslih treba posumnjati na oštećenje središnjeg živčanog sustava. Promatra se u slučaju oštećenja piramidalnog živčanog sustava.
Uzroci pozitivnog Babinskog refleksa uključuju:
- tumor mozga ili moždane ovojnice,
- potez,
- multipla skleroza,
- amiotrofična lateralna skleroza,
- ozljede glave,
- epilepsija.
Dijagnoza i liječenje Babinskog refleksa
Dijagnoza Babinskog refleksa nije teška. Dijagnozu postavlja neurolog tijekom standardnog neurološkog pregleda. Da bi izazvao simptom, liječnik povlači tvrdi predmet preko kože na stopalu, od pete do baze malog prsta.
Test ne bi trebao uzrokovati bol, ali da bi bio pouzdan, pacijent ga mora osjetiti. Nakon pronalaska abnormalnosti, najvažnije je utvrditi njen uzrok, a za početak liječenja neophodna je detaljna dijagnoza.
U tu svrhu treba provesti slikovne testove, npr. kompjuteriziranu tomografiju i detaljne laboratorijske pretrage (uključujući one specijaliziranije, npr. analizu cerebrospinalne tekućine).
Babinskijev refleks u djece
Novorođenče se rađa s refleksima koji su reakcije na vanjske podražaje. Živčani sustav male djece još nije u potpunosti razvijen, pa stoga pojava Babinskog refleksa nije razlog za zabrinutost. Obično nestaje nakon prvih nekoliko mjeseci života.
Istraživači Babinskog refleksa do 18.mjesec života tretiraju kao normalnu, fiziološku reakciju tijela. Neki ljudi pomiču ovu granicu čak i do 3 godine. Međutim, kod djece starije od 3 godine Babinskijev refleks može ukazivati na disfunkciju piramidalnog sustava.