Angina pektoris ili angina je skup simptoma koji proizlaze iz koronarne insuficijencije. Ovi simptomi nisu karakteristični jer uključuju, između ostalog, osjećaj nedostatka zraka i retrosternalnu bol koja se može zamijeniti s infarktom miokarda. Stoga je potrebno brzo dijagnosticirati, što će pomoći u provedbi odgovarajućeg liječenja. Saznajte kako prepoznati simptome i uzroke angine.
Angina pektoris , inačeangina pektoris , je skup simptoma koji proizlaze iz koronarne insuficijencije, što uzrokuje poremećaj opskrbe krvlju srčani mišić zajedno s kisikom i hranjivim tvarima. Ako je angina posljedica kronične koronarne insuficijencije, naziva se stabilna angina. Smatra se da je nestabilna angina uzrok angine.
Angina pektoris (angina pektoris): uzroci i čimbenici rizika
Koronarna insuficijencija obično je uzrokovana aterosklerozom. Ostali razlozi uključuju spazam, embolija, upala ili trauma koronarne arterije, arterijska tromboza ili disekcija aorte.
Kod mladih ljudi uzrok ove vrste patologije u kardiovaskularnom sustavu može biti redovito uzimanje nikotina, kofeina i alkohola, kao i prekomjerni rad, stres i niska tjelesna aktivnost. Faktori rizika za anginu su također:
- pretilost
- hipertenzija
- dijabetes
- visok kolesterol u krvi.
Napad angine također može biti izazvan fizičkim naporom, učincima hladnoće ili nervoze, kao i dugotrajnom mentalnom napetošću i stresom.
Angina (angina): simptomi
Simptom angine je bol, koju pacijenti mogu opisati kao pritiskanje, pečenje ili stiskanje, ili čak gušenje ili trganje. Ova bol se obično nalazi iza prsne kosti i može zračiti u lijevo rame i nadlakticu, a ponekad i u submaksilarni dio ili lijevu lopaticu. Može trajati od nekoliko do nekoliko minuta ili čak duže, a ne mijenja se ovisno o položaju tijela ili fazi respiratornog ciklusa.
Popratni simptomi su obično opća anksioznost,lupanje srca i ponekad osjećaj nedostatka zraka ili kratkog daha.
Angina pektoris (angina pektoris): dijagnoza i liječenje
U slučaju napada angine, smirite pacijenta i pomozite mu da uzme lijekove koje je propisao liječnik za smirenje ili proširenje koronarnih žila. Ako se napad ne smiri, treba pozvati hitnu pomoć.
Niz testova se obično izvodi u bolnici: EKG u mirovanju, EKG pri vježbanju, Holter EKG i ehokardiografija u mirovanju. Scintigrafija i koronografija također mogu biti od pomoći.
Liječenje angine obično je ograničeno na terapiju lijekovima. Pacijentu se daje, između ostalog, antiagregacijski lijekovi, statini, lijekovi za koronarne arterije s uglavnom simptomatskim učinkom (nitrati, blokatori kalcijevih kanala), inhibitori enzima konvertiranja angiotenzina (ACE inhibitori) ili citoprotektori.
Ako je liječenje lijekovima neuspješno, moguća je kirurška intervencija. Najčešći zahvat je angioplastika, tj. zahvat kojim se šire oboljele arterije i operacija premosnice.
O autoru
Monika MajewskaNovinar specijaliziran za zdravstvenu problematiku, posebno u području medicine, zdravstvene zaštite i zdrave prehrane. Autor vijesti, vodiča, intervjua sa stručnjacima i izvještaja. Sudionica najveće poljske nacionalne medicinske konferencije "Poljakinja u Europi" u organizaciji Udruge "Novinari za zdravlje", kao i specijalističkih radionica i seminara za novinare u organizaciji Udruge.