Bolničar se bavi pomaganjem osobama koje su u stanju neposredne i iznenadne prijetnje njihovom zdravlju ili životu. Njegove dužnosti uključuju, prije svega, procjenu zdravlja bolesne/ozlijeđene osobe, pružanje prve pomoći i, po potrebi, potporu vitalnih funkcija, također tijekom transporta u bolnicu.
Bolničarispituje osnovne parametre i vitalne funkcije pacijenta i na temelju toga donosi odluku o daljnjem liječenju.
Može obavljati standardne pretrage (npr. EKG) ili davati lijekove, osobito ako je situacija opasna po život.
Bolničar koji dolazi do ozlijeđenih, npr. u nesreći, također ima zadatak osigurati ovo mjesto kako bi se spriječio veći broj žrtava ili potencijalnih žrtava, a također surađuje s policijom ili vatrogasnom postrojbom.
Donedavno je bilo dovoljno ići u srednju školu s odgovarajućim profilom da bi nakon diplomiranja postao bolničar.
Trenutno (od 2013.) morate završiti trogodišnje visoko obrazovanje iz hitne medicinske pomoći, završeno s diplomom.
Nastava uključuje teoretski dio: predavanja, seminare, ali i veliki broj praktične nastave i naukovanja, zahvaljujući kojima se studenti privikavaju na buduću profesiju.
Nakon diplomiranja, školovanje bolničara ne prestaje, on sudjeluje na stručnim tečajevima i seminarima kako bi unaprijedio svoje vještine.
Diplomirani studiji medicinskog spašavanja mogu raditi u bolničkim hitnim odjelima, specijalističkim i osnovnim timovima hitne medicinske pomoći (također u policiji, vojsci i vatrogascima).
Bolničar - dužnosti
Dužnosti bolničara uključuju, prije svega, što prije doći do pacijenta/ozlijeđene osobe.
Prije svega, mora procijeniti zdravstveno stanje pacijenta, postaviti ga u ispravan i siguran položaj, pružiti mu prvu pomoć i po potrebi podržati vitalne funkcije, također tijekom transporta u bolnicu.
Uredbom ministra zdravstva od 20. travnja 2016. o hitnoj medicinskoj pomoći detaljno su navedene sve aktivnosti koje bolničar možesamostalno preuzeti kao dio svoje profesije. Najvažnije su:
- početak i provođenje osnovne i napredne CPR
- vraćanje prohodnosti dišnih putova bez upotrebe uređaja
- obnavljanje i osiguranje prohodnosti dišnih putova uz korištenje npr. orofaringealne cijevi, nazofaringealne cijevi, konicopunkture
- usisavanje dišnih puteva
- početak terapije kisikom, respiratorne potpore ili umjetne ventilacije pluća - endotrahealna intubacija i neinvazivna ventilacija kod iznenadnog zastoja srca
- izvođenje ručne defibrilacije na temelju EKG-a ili zapisa srčanog monitora
- izvođenje automatske defibrilacije
- izvođenje perkutane elektrostimulacije srca
- izvođenje kardioverzije
- izvođenje i evaluacija EKG snimanja
- praćenje respiratorne funkcije
- praćenje kardiovaskularne funkcije neinvazivnim metodama
- kaniliranje perifernih vena i vanjske jugularne vene.
- davanje lijeka, uklj. intravenozno, intramuskularno, supkutano, oralno, sublingvalno, inhalirano, a postoji i detaljan popis lijekova koje može dati bolničar
- dekompresija tenzijskog pneumotoraksa punkcijom pleuralne šupljine
- njega rana
- zaustavljanje vanjskog krvarenja
- imobilizirajući prijelomi, uganuća i uganuća
- imobilizacija kralježnice s posebnim naglaskom na cervikalni dio
- porod
Dodatno, istim propisom ministra zdravlja propisane su i aktivnosti koje može obavljati bolničar pod nadzorom liječnika. To uključuje:
- izvođenje endotrahealne intubacije uz upotrebu mišićnih relaksansa
- kateterizacija mokraćnog mjehura
- umetanje želučane sonde i ispiranje želuca, nakon osiguravanja dišnih puteva
Bolničar - predispozicije
Bolničar je vrlo odgovorna profesija, pa je toliko važno da je obavljaju osobe koje su za to imenovane.
Morate pokazati ne samo teoretsko znanje i praktične vještine, već i odgovarajuće fizičke i mentalne predispozicije.
Potrebna je dobra tjelesna kondicija (povezana je npr. s potrebom prenošenja pacijenta na nosilima u vozilo hitne pomoći), ali jednako je važna otpornost na stres, sposobnost djelovanja pod vremenskim pritiskom, brzina donošenja odluka, koncentracije i očuvanja smirenosti i profesionalnosti čak i u iznimno teškim uvjetima.