Dodaci prehrani su, u svjetlu zakona, pripravci koji su hrana, a ne lijek. Ne mogu izliječiti nijednu bolest, ali su ponekad jako potrebne. Kada se isplati posegnuti za suplementima? Kako koristiti suplementaciju da si pomognete, a ne naškodite sebi?
Suplementiosmišljeni su za dopunu naše prehrane hranjivim tvarima koje se nalaze u prirodnoj hrani - vitaminima, mineralima i drugim tvarima s fiziološkim učinkom. Potonja skupina uključuje ne samo kemijske spojeve, već i biljne ekstrakte (npr. iz ginkgo bilobe, ginsenga, valerijane) koji se ne nalaze u hrani. Preparati koji ih sadrže su tzv graničnih proizvoda, jer je teško utvrditi jesu li još uvijek dodatci prehrani ili biljni lijekovi.
Pretpostavlja se da ćemo u 2013. godini potrošiti 2,9 milijardi PLN na ove proizvode, što znači da će statistički Poljak na njih potrošiti oko 54 PLN. Nije puno, s obzirom da ih neki od nas uopće ne kupuju, drugi će na njih potrošiti puno novca. Pitanje je samo da li je to potrebno? Neki tvrde da su dodaci prehrani neophodni za održavanje zdravlja, drugi tvrde da je dovoljno pravilno se hraniti. Tko je u pravu?
Suplementi neće zamijeniti mudru prehranu, ali mogu podržati tijelo
Dobro uravnotežena prehrana osigurava sve tvari koje su našem tijelu potrebne. No, ne uspijevaju ga svi Poljaci svakodnevno koristiti, zbog čega mogu imati manjak određenih nutrijenata koje bi trebalo nadopuniti dodacima prehrani. Što nam možda nedostaje? Svakako vitamin D. Istraživanja su pokazala da je njegova koncentracija u krvi prosječnog Poljaka preniska barem pola godine zbog klimatske zone u kojoj živimo. Nemamo dovoljno sunca, a većinu ovog vitamina koža sintetizira pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Također nemamo u izobilju folne kiseline (vitamina B9), jer naša prehrana pokriva dnevnu potrebu za ovim sastojkom samo u 50%. S druge strane, ne nedostaje nam vitamina antioksidansa (A, E i C). Od minerala je svakako preniska potrošnja kalcija (čak polovica) i magnezija (ipak, to nisu veliki nedostaci). Žene u drugom tromjesečju trudnoće možda nemaju dovoljno željeza, a sve one koje ne jedu omega-3 masne kiseline dva puta tjedno. Našeprehrana također sadrži premalo vlakana - prosječni Poljak ih pojede oko 20 g dnevno, ali bi trebalo biti 30 g.
Čuvajte se visokih doza - suplementi se mogu predozirati
Uzimajući više preparata u isto vrijeme, možemo predozirati nekim vitaminima i mineralima, koji mogu biti opasni po zdravlje. Istraživanja provedena početkom ovog stoljeća pokazala su da, na primjer, sintetski antioksidansi kao što su beta-karoten ili vitamin A, uzeti u velikim dozama, povećavaju oksidativni stres (tj. oštećuju učinak slobodnih radikala), a ne sprječavaju ga. Također treba imati na umu da višak jedne komponente može dovesti do manjka druge, npr. ako dugo vremena koristimo beta-karoten u visokim dozama, koncentracija vitamina E može se smanjiti. I lako se predozirati, ne samo zbog upotrebe nekoliko proizvoda. Mnogi prehrambeni proizvodi obogaćeni su vitaminima i mineralima. Ako dodatno uzimamo dodatke prehrani, možda imamo previše hranjivih tvari. Njegovom višku može doprinijeti i oblik dodatka prehrani. Kod nekih ljudi koji su koristili pripravke u obliku šumećih tableta dnevni unos neke mineralne ili vitaminske komponente višestruko je premašen. Počastili su ih ukusnim pjenušavim pićem.
Posavjetujte se sa svojim liječnikom
Prije nego posegnemo za bilo kojim dodatkom prehrani, trebali bismo se posavjetovati s liječnikom. Prvo, možda nam uopće neće trebati suplementacija. Drugo, može se pokazati da zbog našeg zdravstvenog stanja ne bismo smjeli uzimati proizvode s određenim sastojcima, npr. kalcij i pripravci s brusnicama (velika količina oksalata) se ne preporučuju osobama s bubrežnim kamencima, a pripravci s beta-karotenom za pušače. Osim toga, dodaci prehrani mogu stupiti u interakciju s lijekovima, oslabiti ili pojačati njihov učinak, npr. ekstrakt češnjaka ne smije se uzimati u kombinaciji s nekim antibioticima, a ginseng se ne smije uzimati s kontracepcijskim pilulama. Treće, liječnik će preporučiti dodatak prehrani, za koji je uvjeren da ima pro-zdravstvene učinke i da je potreban pacijentu.
Uvođenje suplemenata na tržište ne zahtijeva klinička ispitivanja
Procjenjuje se da svake godine na tržište uđe oko 3000 novih dodataka prehrani. Njihova je registracija puno jednostavnija i jeftinija nego u slučaju lijekova čiju učinkovitost i sigurnost moraju potvrditi klinička ispitivanja. Uredu podređenom glavnom sanitarnom inspektoru dovoljno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju u kojoj se, između ostalog, navodi: informacije o sastavu proizvoda i njegovom učinku na zdravlje. Glavni inspektor može, ali ne mora, provesti uviđajrazjasniti jesu li u skladu sa stvarnošću. Od prosinca 2012., ako proizvođač želi na pakiranje staviti dodatne podatke (tzv. zdravstvene tvrdnje), mora se pozvati na popis takvih tvrdnji koji je izradila Europska komisija na temelju znanstvenih istraživanja. Potvrđuju da određeni sastojak u određenoj dozi ima pozitivan učinak na zdravlje.
mjesečnik "Zdrowie"