Vaskularni kirurg čisti oboljele žile - širi ih, uklanja promjene (adhezije, aneurizme), a po potrebi uvodi tzv. vaskularne proteze, zahvaljujući kojima posuda ponovno počinje ispravno funkcionirati. Vaskularna kirurgija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti povezanih s kvarom krvnih i limfnih žila.

Vaskularni kirurgbavi se dijagnostikom i kirurškim liječenjem bolesti povezanih s nepravilnim radom krvnih i limfnih žila.Vaskularna kirurgijane bavi se vaskularnim bolestima u području neurokirurgije i kardiokirurgije.

Sadržaj:

  1. Vaskularni kirurg - s kojim se bolestima bavi vaskularni kirurg?
  2. Vaskularni kirurg - koje pretrage radi vaskularni kirurg?
  3. Vaskularna kirurgija - metode liječenja koje se koriste u vaskularnoj kirurgiji

Vaskularni kirurg - s kojim se bolestima bavi vaskularni kirurg?

Najvažnije bolesti koje su u nadležnosti vaskularnog kirurga su:

  • ateroskleroza (uključujući, između ostalog, aterosklerozu u donjim ekstremitetima, karotidnu arteriosklerozu) i upalne bolesti krvožilnog sustava
  • sindrom dijabetičkog stopala
  • plućna embolija
  • liječenje suženja i okluzije arterija koje mogu dovesti do moždanog udara
  • aneurizme (uključujući kronične, rupturirane, upalne torakalne, abdominalne i visceralne aorte)
  • akutne i kronične venske bolesti (uključujući vensku tromboemboliju, proširene vene donjih udova, duboku vensku insuficijenciju)
  • kronični venski ulkusi
  • tumora vaskularnog sustava
  • Buergerova bolest, ili trombo-obliterativni vaskulitis

Vaskularni kirurg - koje pretrage radi vaskularni kirurg?

Pacijenti se najčešće obraćaju vaskularnom kirurgu koji se žale na:

  • grčevi u nogama i osjećaj peckanja
  • oteklina, uklj. oko gležnjeva
  • osjećaj težine

Javljaju se i pacijenti koji su primijetili paukove vene, proširene vene, žale se na česte trnce, utrnulost ili nedostatak osjeta u udovima. To mogu biti prvi znakovi problema s cirkulacijom, osobito ako je poremećenana koži se pojavljuje sve više smeđih ili plavih obojenja, što ukazuje na upalu ili pucanje proširenih vena.

Osobe s vaskularnim kirurzima također vide bol, koji se najčešće osjeća iza prsne kosti, kašalj i ponovljeni nedostatak daha, jer to može biti znak plućne embolije.

Tijekom posjeta vaskularni kirurg će obaviti detaljan razgovor s pacijentom, pregledati rezultate dosadašnjih pretraga i pregledati pacijenta, posebno ako postoji sumnja na bolest čiji se simptomi mogu vidjeti golim okom, npr. kronični venski ulkusi. Ovisno o stanju, vaskularni kirurg može vas uputiti na specifične pretrage kako bi isključio ili potvrdio početnu dijagnozu.

Najčešće rađene pretrage u području vaskularne kirurgije su Doppler ultrazvuk karotida, kralježaka, donjih i gornjih udova, Doppler ultrazvuk vena donjih i gornjih ekstremiteta ili visceralni Doppler ultrazvuk. Doppler pregled je neinvazivan i vrlo pomaže u dijagnostici mnogih bolesti. Daje odgovor na pitanje je li protok krvi ispravan – gdje teče sporije, gdje teče brže ili ide unatrag, što može ukazivati ​​na npr. insuficijenciju venskih zalistaka. Uz to, Doppler ultrazvuk daje sliku kapaciteta i presjeka ispitivanih arterija i vena, te na taj način omogućuje otkrivanje mogućih suženja arterija uzrokovanih aterosklerozom, rizikom od venske tromboembolije ili drugim bolestima krvnih žila u trbuh, vrat, ruke i noge. Druge studije koje se koriste u vaskularnoj kirurgiji uključuju Kompjuterizirana tomografija, arteriografija, angioskopija, venografija i limfografija.

Kako da se riješim paučinastih vena?

Vaskularna kirurgija - metode liječenja koje se koriste u vaskularnoj kirurgiji

Nakon dijagnoze, vaskularni kirurg može odlučiti koristiti neinvazivne ili minimalno invazivne tretmane ili, ako je potrebno, uputiti pacijenta na operaciju. Također kvalificira pacijente za amputaciju ekstremiteta, npr. u slučaju dijabetičkog stopala.

Najčešće korištene metode uključuju skleroterapija (koja se koristi u liječenju kronične venske insuficijencije) ili endovaskularne metode, koje uključuju:

  • perkutana balon angioplastika (balonski kateter se umeće na mjesto opstrukcije ili suženja žile)
  • implantacija stenta (koristi se npr. u ilijačne, femoralne ili karotidne arterije)
  • implantacija stent grafta (koristi se, između ostalog, kada je arterija oštećena ili u slučaju arteriovenske fistule)
  • aterektomija (uključuje uklanjanje ili smanjenje aterosklerotskih plakova pomoću posebnog uređaja)

Ako je vaskularna bolest jako uznapredovala ili je opasna po život, liječnik može odlučiti podvrgnuti se operaciji (uključujući rekonstrukciju i restauraciju arterija, premosnicu, kirurško liječenje limfedema).

Kategorija:

Komplet za pacijenta