FOMO - od engleskog: "strah od propuštanja" znači otprilike isto što i užasan strah od propuštanja važnih informacija ili događaja. U eri stalnog pristupa internetu i društvenim mrežama sve je češća pojava među korisnicima mobilnih uređaja. Provjerite imate li FOMO sindrom
FOMO pogađa posebno mlade ljude koji se ne sjećaju svog života "prije ere interneta". Taj je fenomen stoga rezultat civilizacijskog skoka posljednjih godina. Promatramo ih uglavnom zbog dinamičnog razvoja društvenih medija.
FOMO sindrom - simptomi
FOMO je strah da bismo mogli nešto propustiti. To je i strah od propuštanja važnog događaja koji je važan za svijet, društvo i mi u njemu ne sudjelujemo.
Osoba koja pati od FOMO ne može ispravno identificirati što joj nedostaje i koji je pravi uzrok straha. Uostalom, to nije povezano s neposrednom prijetnjom, ali je nedvojbeno negativan osjećaj. Isprazni se samo kada osoba s FOMO provjeri obavijesti na telefonu ili sjedne ispred računala.
- Psiholozi pomno prate ovaj poremećaj, iako je vrijedno napomenuti da to nije bolest koja je upisana ni u američki ni europski registar psiholoških bolesti. FOMO se očituje nervoznim pogledom na pametni telefon, osjećajem nelagode i straha kada nismo “u toku”. - objašnjava psiholog Igor Rotberg.
Osobe s FOMO sindromom ne provjeravaju samo što je moglo promaknuti njihovoj pozornosti. Također osjećaju potrebu podijeliti najmanji događaj u svom životu na društvenim mrežama - objavljuju fotografije hrane poslužene u novom, modernom pubu, izvještavaju o subotnjoj zabavi ili izletu izvan grada.
Cilj ovih objava je potreba za pokazivanjem, a uz to je i uzbuđenje - koliko će lajkova i komentara moja fotografija dobiti. To dovodi do ovakvih apsurdnih situacija, kao što je slikanje nesreće kako bi ostali ispred drugih objavom informacija o incidentu na webu, umjesto da se pomogne ozlijeđenim osobama.
U shvaćanju ljudi iz FOMO-a, znanje o nekoj temi postaje smisleno tek kada je pokažemo na društvenoj mreži, bez toga ne možemopredstavlja dovoljnu vrijednost. Osim toga, stalno osvježavanje Facebooka, provjeravanje e-pošte, čitanje vijesti i objavljivanje rezultira iz želje da budete primijećeni u okolini i da vam drugi zavide.
Stručnjak objašnjava što je FOMO sindrom
Izvor: Newseria
Odakle je došao FOMO?
Pojava FOMO-a rezultat je društvenih promjena povezanih s razvojem interneta. Prije svega, široko dostupni mobilni telefoni i stalni pristup mreži značili su da 24 sata dnevno možemo zadovoljiti potrebu za kontaktom s drugim ljudima, druženjem i dobivanjem informacija.
Više se ne moramo ograničavati na zakazane sastanke, a poruke se mogu slati u bilo koje doba dana ili noći. Tehnološki napredak natjerao je korisnike da se čak počnu utrkivati s vremenom. Brzina pristupa informacijama i njihova količina doveli su do toga da su one jednako brzo počele zastarjeti.
Otuda ovaj specifičan strah od saznanja za nešto prekasno, kada drugi znaju za to već duže vrijeme (npr. ujutro). Strah od "biti unatrag" značio je da je često posezanje za pametnim telefonom postalo sinonim za ažuriranje.
Osobe s FOMO-om mogu biti češći počinitelji prometnih nesreća, jer potreba za stalnim provjeravanjem obavijesti jako ometa i ometa.
U tome ne bi bilo ništa loše, da nije činjenica gubitka kontrole nad količinom primljenih informacija i praktički gubljenja kontrole nad izborom onoga što nam dolazi. Kaotična navigacija u svijetu društvenih medija rezultirala je gubitkom hijerarhije između onoga što je važno i onoga što je nevažno. Otuda rezultat - unutarnji strah od propuštanja nečeg važnog i pritisak da se dođe do informacija, fotografija ili videa prije nego što drugi to učine.
Prema mišljenju stručnjakaIgor Rotberg, psihologSvjestan odabir sadržaja ključ je uspjeha. Vrijedi naučiti da ne moramo gledati sve stranice s vijestima. Više informacija ne znači nužno i bolju informaciju. Ne moramo odgovarati na svaku obavijest na pametnom telefonu. Vrijedi pažljivo čitati, a ne samo skenirati naslove i naslove.
Drugo, pojava FOMO-a povezana je s prirodnom potragom za načinima da se ubije dosada. Igor Rotberg je ovu pojavu opisao na vrlo zanimljiv način: "U doba interneta, svijeta koji se dinamično mijenja i stalnih promjena, koncept dosade gotovo da i ne postoji. Privikavanje na toliki broj podražaja jako otežava podnijeti činjenicu da se ništa ne događa na trenutak. događa. "
Press materijali "Świat turns"