Adrenalna kriza, ili akutna adrenalna insuficijencija, obično se razvija u bolesnika s kroničnom adrenalnom insuficijencijom, uključujući i one koji se pravilno liječe. To je stanje opasno po život i stoga zahtijeva hitnu liječničku intervenciju. Koji su uzroci i simptomi adrenalne krize? Kako se liječi bolest?

Adrenalna kriza , tj.akutna adrenalna insuficijencija , stanje je uzrokovano dekompenzacijom, tj. iscrpljivanjem rezervnih snaga kore nadbubrežne žlijezde (tj. koji je do sada kompenzirao postojeći nedostatak), uslijed čega se pogoršava kronična adrenalna insuficijencija. Tada nije u stanju proizvesti dovoljno kortizola.

Adrenalna kriza: uzrokuje

Uzrok nadbubrežne krize obično je nenamjeran prekid uzimanja steroidnih lijekova (uglavnom u starijih osoba). Drugi uzroci nadbubrežne krize mogu uključivati ​​dehidraciju (kao rezultat masivnog povraćanja ili obilnog proljeva), sistemske infekcije, traumu nadbubrežne žlijezde (npr. tijekom operacije), tjelovježbu i stres. To su situacije u kojima se povećava potražnja za hormonima kore nadbubrežne žlijezde. Uzimanje lijekova kao što su ketokonazol, mitotan, fenitoin i rifampicin - zbog njihovog negativnog utjecaja na proizvodnju i metabolizam hormona kore nadbubrežne žlijezde - također može dovesti do nadbubrežne krize.

Akutna insuficijencija nadbubrežne žlijezde obično se razvija u bolesnika s kroničnom insuficijencijom nadbubrežne žlijezde, uključujući i one koji se pravilno liječe, ali se može razviti i u osoba s teškom sistemskom bolešću (npr. meningokokna sepsa s diseminiranom intravaskularnom koagulacijom - DIC, također poznata kao Waterhouseov sindrom. 'a-Friderichsen) koji su imali obostrani infarkt nadbubrežne žlijezde ili su liječeni antikoagulansima.

Kod zdravih ljudi, nadbubrežna kriza može biti posljedica antifungalnog liječenja ketokonazolom (jaki je inhibitor adrenalne steroidogeneze), a može biti i prvi simptom adrenalne insuficijencije (obično se javlja u bolesnika s nedijagnosticiranom Addisonovom bolešću , tj. primarniadrenalne insuficijencije) ili neoplastične bolesti (metastaze u nadbubrežne žlijezde).

Adrenalna kriza: simptomi

Adrenalna kriza obično proizvodi simptome koji predviđaju mogućnost takvog stanja. Nažalost, nisu specifični i mogu prije ukazivati ​​na želučanu bolest ili gripu, kao što su gubitak apetita, mučnina, glavobolja, vrtoglavica, slabost i opća slabost. Zatim im se pridružuju i drugi simptomi koji ukazuju na nadbubrežnu krizu, tj.:

  • mučnina, povraćanje i proljev koji mogu dovesti do dehidracije
  • sve veći osjećaj slabosti kao posljedica poremećaja elektrolita
  • bol u abdomenu, križnoj kosti, mišićima i zglobovima
  • groznica
  • hipotenzija
  • ortostatska hipotenzija (pad krvnog tlaka nakon stajanja)
  • poremećaj svijesti i poteškoće u uspostavljanju kontakta koji mogu dovesti do kome

Sekundarnu adrenalnu krizu dodatno karakteriziraju simptomi kronične insuficijencije hipofize, kao što su: voštano lice, bez dlaka na licu kod muškaraca, suha i svijetla koža, bez dlačica, pretilost, edem i amenoreja kod žena.

Važno

Adrenalna kriza je opasna po život!

Adrenalna kriza je stanje opasno po život jer može dovesti do šoka, kardiovaskularnog kolapsa, zatajenja više organa ili sepse. Stoga, kada se kod pacijenta pojave simptomi adrenalne krize, hitnu pomoć treba pozvati što je prije moguće.

Adrenalna kriza: prva pomoć i liječenje

U slučaju gore navedenog simptoma, bolničar ili liječnik trebaju uzeti dio krvi pacijenta što je prije moguće za kasnije pretrage (određivanje razine kortizola i ACTH), a zatim pacijentu dati hidrokortizon u drugu venu. Trebao bi to učiniti bez čekanja na rezultate testa, jer je manja greška nepotrebno davati hidrokortizon nego ne raditi ovu vrstu zahvata. Zatim, trebate nadopuniti nedostatke tekućine i elektrolita (osobito natrija) davanjem kap po kap, tj. infuzijom fiziološke otopine i glukoze. Pacijentu je potrebna hospitalizacija jer se injekcije hidrokortizona trebaju ponoviti.

Bibliografija: Burska, K., Kluj P., Nowakowski M., Prehospitalni i ranobolnički menadžment u stanjima iznenadnih bolesti endokrinih žlijezda, "Anestezjologia i Ratownictwo" 2011, br. 5.

Kategorija: