Kratkoća daha je kolokvijalni izraz. Liječnici koriste riječ dispneja. Kratkoća daha je subjektivni osjećaj nedostatka zraka ili nelagode pri disanju, zbog problema s disanjem. Koji su najčešći uzroci nedostatka zraka i kada trebate biti zabrinuti zbog nedostatka zraka? Koji su tretmani za nedostatak daha?
Sadržaj:
- Kratkoća daha: razlozi
- bolesti pluća
- Bolesti srca i krvnih žila
- Prekomjerna tjelesna težina
- Panika
- Dispneja: liječenje
Kratkoća dahanakon intenzivnog treninga, dugog trčanja ili teškog fizičkog rada normalna je pojava. Kada se pojavi u drugim okolnostima, to može biti signal da nešto nije u redu u našem tijelu. Patološke promjene koje uzrokuju probleme sa slobodnim disanjem mogu pratiti mnoge bolesti, a ne samo bolesti dišnog sustava. Vrlo često se povezuju s kardiovaskularnim bolestima.
Kako liječnici kažu, otežano disanje, odnosno nedostatak zraka, može biti uzrokovano nekoliko mehanizama. Stoga, kada traži uzroke nedostatka zraka, liječnik se usredotočuje na situacije i simptome koji se javljaju uz nedostatak daha.
Ako je pacijent doživio bronhospazam povezan s napadom astme ili intersticijskim plućnim edemom kao rezultatom ishemije miokarda, žalit će se ne samo na kratkoću daha, već i na stezanje u prsima. Ako bolujete od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti i vaše stanje se pogoršava, vaša će se kratkoća daha pogoršati vježbanjem.
Kratkoća daha nakon treninga - kako poboljšati stanje i riješiti se nedostatka zraka?
Kako povećati kapacitet pluća? Vježbe izdržljivosti i disanja
Pravila za disanje tijekom trčanja
Kratkoća daha: razlozi
bolesti pluća
Povećanje aktivnosti respiratornog pogona s posljedicom hiperventilacije (pretjerane ventilacije) javlja se kod akutne hipoksemije i hiperkapnije. Slična se pojava javlja zbog stimulacije plućnih receptora u slučaju plućne embolije, intersticijalnog edema pluća i akutnog bronhalnog spazma.
Važno je da čak i uz ispravno stanje dišnog sustava, čimbenici kao što su boravak na velikoj nadmorskoj visini, povećana razina progesterona tijekom trudnoće ili uzimanje određenih lijekova (npr.acetilsalicilna kiselina) može uzrokovati nedostatak daha kod nekih ljudi.
Poremećaji u ventilaciji pluća mogu se pojaviti kod respiratornih bolesti kao što su astma, emfizem, kronični bronhitis ili bronhiektazije.
Uzrok dispneje može biti i smanjenje raspona pokretljivosti stijenki prsnog koša, što se javlja kod kifoskolioze ili kod bolesti povezanih sa značajnim slabljenjem respiratornih mišića. Bolesna osoba mora uložiti više truda u svaki udah.
Kratkoća daha također će se pojaviti kada se značajna količina eksudativne tekućine nakupi u pleuralnoj šupljini.
Poremećaji izmjene plinova, a samim tim i problemi s disanjem, mogu se pojaviti tijekom upale pluća, plućnog edema, kao i gušenja (aspiracijske upale pluća i sindroma akutnog respiratornog distresa).
Korekcija hipoksemije u plućnim vaskularnim bolestima, intersticijskim plućnim bolestima ili plućnoj kongestiji nema učinak na smanjenje kratkoće daha, jer je posljedica izravne stimulacije plućnih receptora.
Bolesti srca i krvnih žila
Poteškoće s disanjem tijekom vježbanja mogu se vidjeti kod blage do umjerene anemije. Srčane mane povezane s intrakardijalnim šantom slijeva nadesno mogu rezultirati povećanim minutnim volumenom srca i osjećajem daha, također u kontekstu razvoja plućne hipertenzije.
Dispneja tijekom vježbanja može biti posljedica ne samo niskog kardiovaskularnog kapaciteta uzrokovanog nedostatkom treninga, već i poremećaja u procesu opuštanja miokarda u tijeku arterijske hipertenzije, stenoze (aortne stenoze) i hipertrofične kardiomiopatije. Kronična kratkoća daha također može pratiti perikarditis.
Kratkoća daha može se pojaviti i kod osoba s ishemijskom bolešću srca.
Prekomjerna tjelesna težina
Dodatni kilogrami ne samo da otežavaju slobodno kretanje, već i negativno utječu na disanje. To je zato što masno tkivo uzima kisik iz mišića i drugih vitalnih organa (uključujući alveole), zbog čega dobivaju manje nego što im je potrebno. Ukratko, hipoksični su i pothranjeni.
Panika
Kada smo nervozni, dišemo brže, ali plitko. Ovo je hiperventilacija koja je posljedica smanjenja količine ugljičnog dioksida u krvi. To rezultira lupanjem srca i vrtoglavicom. Kako biste izbjegli ove neugodne tegobe, trebali biste disati u papirnatu vrećicu. To će vratiti razinu kisika i ugljičnog dioksida u krvi na normalu, omogućujući vam da se smirite i vratite jednakedah. Drugi način upravljanja nedostatkom daha koji je posljedica tjeskobe je svjesno usporavanje disanja. Uvlačite zrak kroz usta, a zatim ga polako ispuhujte kroz nos ili kroz usta presavijena u tzv. izljev.
Dispneja: liječenje
U svakom slučaju nedostatka zraka, pronađite uzrok njegove pojave. Što prije odemo liječniku, to bolje. Nakon pregleda i provođenja nekih osnovnih testova, liječnik će znati koji tretman poduzeti. Ako je uzrok kratkoće daha bolest pluća ili srca, liječite osnovno zdravstveno stanje. Kontrola bolesti također će vam omogućiti da se riješite nedostatka zraka, iako to nije uvijek moguće. Ako je liječenje nemoguće ili neučinkovito, a kvaliteta života bolja, možete podržati svoje tijelo terapijom kisikom. To se obično koristi kada je zasićenost u mirovanju (zasićenost kisikom u krvi) manja od 94% ili padne ispod ove razine tijekom pacijentove normalne dnevne tjelesne aktivnosti.
O autoru
Anna JaroszNovinarka koja se već više od 40 godina bavi popularizacijom zdravstvenog odgoja. Pobjednik mnogih natječaja za novinare koji se bave medicinom i zdravstvom. Dobila je između ostalih Nagrada „Zlatni OTIS“ povjerenja u kategoriji „Mediji i zdravlje“, St. Kamil je u povodu Svjetskog dana bolesnika dodijelio dvaput "Kristalno pero" na nacionalnom natjecanju za novinare koji promiču zdravlje, te mnoge nagrade i priznanja na natjecanjima za "Medicinskog novinara godine" u organizaciji Poljske udruge Novinari za zdravlje.
Pročitajte više članaka ovog autora