PROVJEREN SADRŽAJAutor: Klaudia Kierzkowska, diplomirala kemiju na Sveučilištu u Varšavi
Pandemija COVID-19 zavladala je svijetom gotovo dvije godine. Koronavirus SARS-Co-V-2 ima ogroman utjecaj na naše živote. Izaziva strah, tjeskobu i tjeskobu. Povećava se osjećaj umora i iscrpljenosti. Što je pandemijsko sagorijevanje i kako se nositi s njim?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirapandemijsko sagorijevanjekao umor i iscrpljenost povezane s prevladavajućom pandemijskom situacijom. Prema podacima WHO-a, ovo izgaranje zahvatilo je i do 60 posto. Europljani. U početku je strah od COVID-19 bio motivirajući. Međutim, već duže vrijeme osjećaj umora, izgaranja, straha i frustracije dovodi do iscrpljenosti tijela i pogoršanja psihičkog stanja.
Simptomi pandemijskog izgaranja
Pandemijsko izgaranje može biti različito za svakoga, ali postoji nekoliko uobičajenih simptoma koji utječu na sve koji se bore s ovom bolešću. To uključuje:
- emocionalna iscrpljenost,
- manje učinkovitosti na poslu,
- tjeskoba oko budućnosti,
- ogroman fizički umor.
Ove bolesti često koegzistiraju s mentalnim poremećajima, npr. depresijom ili ozbiljnošću anksioznih poremećaja.
Iako pandemijsko izgaranje može utjecati na svakoga, s njim se najčešće bore ljudi koji su u "centru" pandemijskih događaja, poput medicinskog osoblja, vojnika, policajaca. Također utječe na ranjive ljude, posebno na one koji su izgubili sredstva za život zbog pandemije.
Pandemijska situacija čini sve - u većoj ili manjoj mjeri - nesigurnima. Postajemo sve više pod stresom, nervozni i sve tjeskobniji. Ljudi koji se također bore s poremećajima hranjenja mogu sami imati više uznemirujućih simptoma.
Studija pokazuje da 38 posto ljudi koji se liječe od poremećaja prehrane, simptomi su se pogoršali na početku pandemije. Zato je toliko važno znati kako se nositi s pandemijskom izgaranjem.
Kako se nositi s pandemijskom izgaranjem?
Izuzetno je važno brinuti se o vlastitoj dobrobiti što je više mogućekoncentrirajte se i usredotočite se na sebe.
- Redovita tjelesna aktivnost - čak i svakodnevna, višeminutna šetnja na svježem zraku imat će pozitivan učinak na vašu dobrobit. Vrijedi se provozati biciklom, početi ići na bazen ili u teretanu. Redovita tjelesna aktivnost poboljšava kondiciju, jača imunitet i pozitivno utječe na dobrobit i rad mozga.
- Zdrava prehrana - vrijedi se usredotočiti ne samo na tjelesnu aktivnost, već i na zdravu prehranu. Smanjenje konzumacije brze hrane, prerađene hrane i proizvoda preopterećenih konzervansima poboljšat će našu dobrobit. Dnevni jelovnik trebao bi biti bogat povrćem, voćem i zdravim masnim kiselinama.
- Meditacija - opuštajuće aktivnosti, duboko i svjesno disanje, kao i smirivanje i fokusiranje na ovdje i sada pomoći će u borbi protiv pandemijskog izgaranja.
- Izgradnja samopoštovanja - u teškim trenucima iznimno je važno cijeniti sebe. Razmislite o nekim teškim trenucima u prošlosti i kako ste ih uspjeli prevladati.
- Pozitivno razmišljanje - vrijedi pokrenuti dnevnik pozitivnih iskustava, u koji na kraju dana zapisujemo što nam se danas lijepo dogodilo.
- Društveni odnosi – važno je ne zatvoriti se u svijet u teškim trenucima, naprotiv – usredotočiti se na odnose s nama bliskim ljudima. Vrijedi pronaći vremena za susrete s prijateljima, prijateljima, a ako je to nemoguće, pokušajte razgovarati s njima telefonom što je češće moguće.
- Izbjegavanje dosade - Važno je da ljudi koji se bore s pandemijskom izgaranjem izbjegnu dosadu. Sjedenje i razmišljanje neće vam pomoći da se osjećate bolje. Pandemija je savršeno vrijeme da razvijete svoje strasti i interese. Dobra je ideja učiti strane jezike, slikati ili čitati knjige.
Tijekom prvog vala pandemije, mnogi su ljudi gotovo svaki sat gledali informacije koje su stizale odasvud. Međutim, velika količina loših vijesti navela je neke da okrenu leđa medijima, što također izaziva strah i tjeskobu. Ako se osjećamo preplavljeni informacijama o pandemiji, ali ipak želimo ostati informirani, potražimo vjerodostojne i pouzdane izvore informacija.
Kada tražiti pomoć?
Ako se, unatoč pridržavanju gornjih savjeta, vaša dobrobit ne poboljša, a izgaranje zbog pandemije postaje sve gore, vrijedi zatražiti pomoć. Posjet psihologu ili psihijatru ne bi trebao biti razlog za sram! Trebali biste je tretirati na isti način kao i savjetovanje s drugim liječnikom. Dugotrajna pandemija uzrokuje iscrpljenost kod ljudidiljem svijeta.
Mnogi ljudi su izgubili motivaciju da nastave. Neki ljudi doživljavaju anksioznost i depresiju. Neizvjesnost i strah negativno utječu na svakodnevno funkcioniranje, pogoršavaju društvene odnose i dovode do problema u odnosima.
Iako pandemija neće trajati zauvijek, nije vrijedno čekanja! Svatko od nas trebao bi se suočiti s izazovom i, ako je potrebno, zatražiti pomoć od stručnjaka.