Nesvjestica je jedan od oblika nesvijesti i stoga se lako može zamijeniti s drugim poremećajima nesvijesti kao što su napadaji i moždani udar. Saznajte kako prepoznati nesvjesticu kako biste ozlijeđenoj osobi mogli pravilno pružiti prvu pomoć.
Nesvjesticaje privremeni, iznenadni gubitak svijesti i mišićnog tonusa uzrokovan hipoksijom u mozgu zbog smanjenog dotoka krvi u mozak. Obilježja sinkope su njezin iznenadni početak, kratko trajanje (obično ne duže od 15-20 sekundi) i spontano i potpuno povlačenje, bez neuroloških nedostataka (npr. pareza udova, nejasan govor).
Kako prepoznati nesvjesticu? Vrste sinkope i njihovi simptomi
Prepoznavanje nesvjesticečini se vrlo lako. Nakon pada na tlo, unesrećeni ostaje nepomičan, mlohav i obično ima hladne udove, slab rad srca, plitko disanje i blijedu kožu. No, ovi simptomi su karakteristični i za druge poremećaje nesvijesti, pa provjerite jeste li se sigurno onesvijestili. U tu svrhu potrebno je prikupiti razgovor o okolnostima neposredno prije incidenta, odnosno u kojem je položaju (ležeći, sjedeći, stajaći) žrtva bila, koliko je bila aktivna (stajala, sjedila, mijenjala položaj), jesu li se pojavili simptomi pojavila se nesvjestica, kao npr. mučnina, povraćanje, osjećaj hladnoće, aura. Odgovori na ova pitanja pomažu odrediti s kojom vrstom nesvjestice imamo posla.
Refleksna sinkopa- privremeni gubitak svijesti nastaje nakon dugog stajanja ili boravka u prepunoj prostoriji, ili nakon vježbanja. Prije nesvjestice pojavljuju se upozoravajući simptomi kao što su mučnina i znojenje. Kao što je tipično za ovu vrstu sinkope, ovi simptomi traju nekoliko minuta nakon povratka svijesti.
Ortostatska hipotenzijauzrokuje nesvjesticu kada naglo prijeđete iz sjedećeg u stojeći položaj, nakon dugog stajanja ili nakon početka liječenja visokog krvnog tlaka. Simptomi posturalne hipotenzije najčešće su mučnina, povraćanje, vrtoglavica, zamagljen vid, mrlje ispred očiju, tinitus ili zujanje u ušima, znojenje ili nedostatak daha.
Kardiogena sinkopajavlja se iznenada, tijekom ili nakon vježbanja, i obično uležeći položaj. Najčešće mu ne prethodi pojava bilo kakvih prodromalnih simptoma (ponekad može biti osjećaj lupanje srca, bol u prsima). Kardiogena sinkopa se obično javlja kod ljudi koji se bore s aritmijama ili drugim patologijama u kardiovaskularnom sustavu.
Sinkopa i poremećaji nalik nesvjestici
Postoji nekoliko poremećaja koji izgledaju kao sinkopa, ali zapravo nisu, jer nisu povezani s gubitkom protoka krvi u mozgu, što je stvarni uzrok sinkope.
Gubitak svijestije stanje potpunog nedostatka svijesti i sposobnosti reagiranja na bilo koji podražaj u okruženju koje traje dulje od nesvjestice (duže od 15-20 minuta) i može biti uzrokovan ne samo hipoksijom mozga, već i, na primjer, traumom.
Epileptički napadaj , uzrokovan patološkim električnim pražnjenjima u mozgu, karakteriziran je iznenadnim gubitkom svijesti, napadajima i grčevima praćenim postparoksizmalnom zbunjenošću ili pospanošću.
Hipoglikemija- pad šećera u krvi dovodi do postupnog gubitka svijesti. Međutim, prije nego što dođe do nesvjestice, mogu se pojaviti simptomi kao što su pretjerano znojenje, "gušćenje", vrtoglavica i drhtanje ruku.
Ostali poremećaji koji nalikuju nesvjestici, ali koji se odvijaju bez gubitka svijesti, uključuju npr. katapleksiju (trenutnu nepokretnost), privremeni gubitak mišićnog tonusa, psihogene poremećaje, npr. kod osoba s histeričnom neurozom.