Jedna od najvažnijih prijetnji zdravlju Poljaka je koronarna arterijska bolest, bolest uzrokovana, popularno rečeno, aterosklerozom. O kirurškom liječenju koronarne bolesti, odnosno angioplastici, danas razgovaramo s prof. Adam Witkowski, voditelj Odjela za kardiologiju i intervencijsku angiologiju, Institut za kardiologiju u Aninu.
ProfesionalnoPerkutana koronarna intervencija (PCI) je postupak usmjeren na dilataciju ili restauraciju sužene ili zatvorene koronarne arterije ili prethodno ugrađene koronarne premosnice. Prvu perkutanu angioplastiku pomoću balon katetera (balonska angioplastika, klasična) izveo je dr. Andreas Gruentzig 1977. u Zürichu.
- Koronarna angioplastika je postupak kojim se čisti žila uzrokovana aterosklerotskim promjenama. Što je to točno?
Postupak se sastoji od probijanja femoralne arterije u preponama ili radijalne arterije u zapešću kroz kožu i umetanja katetera kroz ovu arteriju, koji se zatim postavlja na ušće koronarne arterije. Kroz ovaj kateter, nazvan vodeći kateter, nakon koronarne angiografije, tj. kontrastiranja odgovarajuće koronarne žile i njenog vizualnog pregleda, u suženu koronarnu arteriju se uvodi vrlo tanka koronarna žica koja se nakon prolaska kroz mjesto stenoze usidri na opseg posude. Zatim se preko ove vodilice prevuče kateter s balonom ili balonom i na njega postavljen stent, tj. proteza od vrlo tanke metalne mreže, obično prekrivene antiproliferativnim lijekom, koja se pod odgovarajućom tekućinom napuni tekućinom. tlak (obično 6-16 atmosfera ili u slučaju implantacije) stent čak i više). Nakon zahvata, kateter vodilica i balon se izvlače iz koronarne žile, a kontrast se ubrizgava kroz kateter vodič kako bi se procijenio učinak zahvata. Kada se stent ugradi, on ostaje trajno u koronarnoj arteriji. Osim metalnih, postoje i potpuno biorazgradivi stentovi koji nakon nekog vremena, obično unutar 1-3 godine, potpuno "nestanu" iz koronarne žile. Nakon PCI, mjesto arterijske punkcije zatvara se tlačnim zavojem ili posebnim zatvaračima. Druge metode evaluacije također se koriste tijekom PCI postupakastenoza ili učinak liječenja, npr. intrakoronarni ultrazvuk (ICUS), mjerenje gradijenta stenoze i rezerva parcijalnog protoka (FFR) ili optička koherentna tomografija (OCT). Sve ove metode zahtijevaju uvođenje dodatnih sondi ili vodilica u lumen koronarne žile.
- Kako opisujete postupak, čini se da je vrlo težak, kompliciran i dugotrajan, zapravo je tako?
Perkutana koronarna angioplastika u prosjeku traje 40-60 minuta, ali ovisi o složenosti zahvata, odnosno broju koronarnih arterija koje operater namjerava proširiti.
- Recite mi kada i kod kojih pacijenata se radi angioplastika?
Zahvati perkutane koronarne angioplastike izvode se u bolesnika s akutnim infarktom miokarda i u onih bolesnika sa stabilnom anginom, kod kojih je farmakološko liječenje neučinkovito, te značajnom (tijesnom) stenozom velikog ili srednjeg kalibra koronarne žile. Često se kod bolesnika sa stabilnom anginom pektoris javlja tzv testovi stresa, također poznati kao provokacijski testovi, za potvrdu ishemije miokarda.
- Koji su to testovi?
Ovi testovi uključuju, na primjer, EKG test pri naporu ili test vježbanja s primjenom odgovarajućeg izotopa (SPECT). Potonji test također određuje veličinu područja ishemije miokarda, ako je veća od 10% cjelokupne površine mišića lijeve klijetke, pacijent bi trebao biti kandidat za perkutanu (PCI) ili kiruršku (CABG) revaskularizaciju.
- Kako kardiolozi kvalificiraju pacijente za angioplastiku? Ovome prethodi niz detaljnih studija?
U bolesnika s akutnim infarktom miokarda dovoljno je procijeniti kliničko stanje bolesnika - jake bolove u prsima, često zrači u donju čeljust ili podlakticu, te EKG. U sumnjivim slučajevima, tzv indikatorski enzimi, obično troponin - njihovo povećanje potvrđuje dijagnozu srčanog udara. U bolesnika sa stabilnom anginom pektoris nužna je pažljiva anamneza, fizikalni pregled s krvnim tlakom, EKG, često provokativni testovi, ECHO srca i koronarna angiografija. Tek nakon takve sveobuhvatne procjene može se donijeti odluka treba li pacijentu perkutanu koronarnu angioplastiku, kiruršku revasparizaciju ili ga treba liječiti konzervativno.
- Angioplastika naspram kirurške revaskarizacijeje mnogo manje invazivan i koja je njegova učinkovitost?
Obično vrlo visoka, dosežući 95-98% u slučaju izbornih postupaka. Može biti niža u hitnim slučajevima, npr. akutni infarkt miokarda, a posebno srčani udar kompliciran kardiogenim šokom (tada je oko 50%, ali bez pokušaja poduzimanja angioplastike smrtnost doseže 100%).
- Angioplastika je međutim zahvat i svakako je povezan s nekim opasnostima i prijetnjama. Što?
Najčešće, ali neuobičajene komplikacije perkutane koronarne angioplastike su lokalne komplikacije povezane s mjestom punkcije femoralne ili radijalne arterije, kao što su potkožni hematom ili arterijska tromboza. Osim toga, ozbiljne komplikacije kao što su infarkt miokarda, akutno zatajenje bubrega, moždani udar i smrt također se mogu pojaviti kod elektivne PCI, te su komplikacije vrlo ozbiljne ovisno o kliničkom stanju i dobi bolesnika, anatomiji koronarnog stabla i složenosti aterosklerotske lezije u koronarnim arterijama. rijetko, npr. rizik od moždanog udara manji je od 1%, srčanog udara oko 0,5%, a smrti oko 1%.
- Koje se bolesti liječe angioplastikom, a koje se mogu liječiti u budućnosti?
PCI postupci se koriste u liječenju bolesnika sa svim oblicima koronarne bolesti, a samim time i uglavnom s akutnim koronarnim sindromima - akutnim infarktom miokarda i nestabilnom anginom, a mnogi pacijenti sa stabilnom anginom, čiji su simptomi bolovi u prsima, ne mogu kontrolirati liječenjem lijekovima. Zbog stalnog usavršavanja tehnike PCI zahvata i sve boljih uređaja (npr. stentova) koji se koriste u tim zahvatima, mnogi pacijenti sada mogu biti podvrgnuti PCI zahvatima u slučaju stenoze glavne lijeve koronarne arterije, a u nekim slučajevima i kod višežilna koronarna bolest. Bioresorbabilni stentovi, odnosno koji potpuno nestaju nakon nekog vremena nakon implantacije iz koronarne arterije, sljedeći su korak u tehnološkom poboljšanju i možda će u budućnosti dodatno proširiti indikacije za perkutanu koronarnu angioplastiku.
- Profesore, ako ne angioplastika, kakvu alternativu liječnici imaju?
Alternativa je kirurška revaskarizacija (CABG), tj. implantacija od strane kardiokirurga venskih i/ili arterijskih premosnica zaobilazeći mjesto stenoze koronarne arterije. Takvu operaciju uveo je 1966. dr. Rene Favaloro. Trenutno se takve operacije izvode i bez potrebe za izvantjelesnom cirkulacijom i kod odabranih pacijenataslučajevi kada prsna kost nije prerezana. Bolesnici sa stabilnom anginom također se mogu uspješno liječiti konzervativno neko vrijeme (farmakološka, dijetalna, fizikalna rehabilitacija). Tekst je napisan u povodu IX konferencije o preventivnoj kardiologiji 2016 Krakow
Koronarna angiografija: pregled koronarnih arterija
Koronarna angiografija je visokospecijalizirani test koji procjenjuje protok krvi kroz koronarne arterije. Kako se radi o rizičnom kardiološkom pregledu, provodi se samo ako postoji jasna medicinska indikacija. Provjerite kako radi koronarna angiografija. Izvor: "Operacija" (FOKUS TV)