Čežnja se javlja kada osjetimo nedostatak voljene osobe pored sebe, možda se uopće ne tiče ljudi, već situacija, mjesta. Uostalom, obuze nas čežnja za domovinom kad smo u izbjeglištvu ili kod kuće u djetinjstvu. Pročitajte kako ukrotiti i nositi se s čežnjom? A zašto nam to uopće nedostaje?

Čežnja- svi to doživljavamo pod određenim okolnostima. Događa se da nam nedostaje voljena osoba, prošli događaj, izgubljena veza ili dom kada smo daleko. Čežnja se često kombinira s potrebom za pripadanjem, prihvaćanjem i sigurnošću. Nedostajanje je iskustvo propuštanja nekoga ili nečega važnog sa stajališta osobe koja čezne. Ovaj nedostatak često prati osjećaj tuge, tjeskobe, ponekad razdražljivost ili slaba koncentracija. Takve promjene u psihofizičkom stanju su u ovoj situaciji prirodne. Čežnja, iako često neugodna, sastavni je dio ljudskog iskustva.

Sadržaj:

  1. Zašto nam nedostaje?
  2. Kada bi vas čežnja trebala mučiti?
  3. Kako se nositi sa čežnjom?

Zašto nam nedostaje?

Čežnja je jedan od signala o potrebama. Važno nam je ono što nam nedostaje. Unatoč negativnim osjećajima koji ga prate, vrijedi pogledati što nam nedostaje. Potičem vas da si postavite nekoliko pitanja: Što je čežnja (npr. dom?)? Zašto je kuća važna? Što mi dom daje? Koje potrebe zadovoljava? Što mi dom znači? Može li se osjećaj nedostatka uzrokovan odvojenošću od kuće zadovoljiti na drugi konstruktivan način?

Ponekad, kada pokušavamo izaći na kraj sa čežnjom, potiskujemo je, pokušavajući utopiti previše rada ili rada. Da, postoje situacije kada je ova strategija jedina koja se može koristiti, ali ponekad vrijedi potražiti spremnost da pogledate ili se suočite sa svojom čežnjom. Pokušaj da se to svjesno doživi može se pokazati vrlo razvojnim. Suočavanje s našom čežnjom i svim njezinim neugodnim posljedicama uči nas da se možemo nositi s njima, osnažujući sami sebe.

Poanta nije u tome da pokušate ne osjetiti čežnju, već da je doživite u potpunosti učeći o sebi iz ovog iskustva i šireći svoju perspektivu. Može se pokazati da je ono što u početku nazivamo nostalgijom na pr.strah od nepoznatog, strah od promjene itd. Neki kažu da je bolje imati nekoga za nedostajati nego nemati. Ako s nekim izgradimo blizak odnos koji daje osjećaj sigurnosti, nemojte se iznenaditi da kada nestanu na neko vrijeme osjećamo nedostatak i tjeskobu.

Zahvaljujući čežnji, lakše nam je cijeniti ono što je važnoPonekad samo odvajanje nas tjera da shvatimo koliko nam objekt čežnje znači. Ona je ta koja nas naglašava ili čini svjesnima uloge koju ovaj odnos ili mjesto igra u našim životima.

Cjepivo za osjećaj nedostatkaIskustvo čežnje je element procesa prilagodbe u promjenjivim uvjetima. Dopuštajući osjećaj čežnje za samim sobom, rad kroz njega može pokazati što, osim predmeta čežnje, može popuniti nedostatak. Primjerice, napuštajući obiteljski dom unatoč nelagodi, imamo priliku otkriti kako u drugim odnosima možemo izgraditi osjećaj bliskosti, sigurnosti i sl. Često je neugodan trening koji zahtijeva prelazak zone udobnosti, ali kako posljedica ima jačanje. Doživljavajući čežnju koja će prirodno izgubiti svoj intenzitet tijekom vremena, gradimo i jačamo sposobnost podnošenja ove vrste frustracija. Kada se pojavi potreba za ponovnim iskustvom, strah od čežnje vjerojatno će manje utjecati na odluke koje donosite.

Pročitajte također: Samoća ima mnogo lica. Kako se nositi sa usamljenošću?

Kada bi vas čežnja trebala mučiti?

Čežnja, čiji intenzitet i trajanje dezorganizira život , trebala bi biti razlog da se pogleda na nju. Ako tijekom razdvajanja nismo u mogućnosti normalno funkcionirati, vrijedi konzultirati stručnjaka. Naravno, svaka osoba ima individualne sposobnosti prilagodbe i nalazi se u novim okolnostima drugačijim tempom, no ako depresivno raspoloženje traje dulje, a naše ponašanje, emocije i/ili misli otežavaju svakodnevno funkcioniranje, vrijedi se obratiti psihologu. Negativni psihološki učinci odvojenosti, osobito dugotrajne razdvojenosti, simptomima mogu nalikovati depresiji, stoga vas potičem da vodite računa o svojoj udobnosti i vodite računa o vlastitom zdravlju, ako nelagoda povezana s čežnjom počne biti jača od tjelesne prilagodljive sposobnosti.

Ljubomora , osobito u kontekstu čežnje za životnim partnerom, uobičajen je osjećaj. Sasvim je prirodno osjetiti tračak ljubomore u određenoj mjeri zbog rastave. Međutim, ako se pokušamo nositi s čežnjom i popratnom ljubomorom, "koristimo" pretjeranu kontroluvoljene osobe, objektivno neopravdanih prijekora, neće poslužiti odnosu. Vrijedi, ako se uspijemo malo ohladiti, pogledati o čemu se točno radi ljubomora. Možda se bojimo gubitka voljene osobe, naše kontrole nad njima. Ako je to slučaj, vrijedi razmisliti koja je svrha ove kontrole i može li se umjesto nje koristiti drugačija, konstruktivnija strategija.

Naravno, ponekad je lakše zamjeriti ako kažete: "Zašto se ne javljaš na telefon!? Sigurno si s nekim!" ili "Ovdje sam zabrinut za tebe!", na temelju mojih vlastitih strahova ili ideja. Međutim, poruka koja se izravno temelji na onome što ljubomorna osoba osjeća čežnju može biti lakše prihvatiti i manje ometati komunikaciju. U takvoj vas situaciji potičem da se pokušate povezati s vlastitim emocijama i činjenicama, npr.: "Kada dugo ne govorite, počinjem se bojati da se nešto dogodilo. Brinem se za vašu sigurnost." ili "Ti si mi važan, pa ponekad kada ništa ne kažeš, počnem osjećati ljubomoru."

Žalovanjei svi njegovi popratni aspekti također izazivaju osjećaj čežnje. Stvarna dinamika čežnje je takva da bi postupno prateći negativni osjećaji trebali nestajati i nestajati. Ako se ipak, unatoč protoku vremena, način i intenzitet naše čežnje ne mijenjaju ili smiruju, vrijedi se poslužiti podrškom psihologa. Čežnja koja prati žalovanje je intenzivna i često nikada ne nestaje, ali kako vrijeme prolazi, sve manje utječe na svakodnevni život, emocije i misli, postajući epizoda svakodnevnog života, a ne glavni sadržaj.

Također je vrijedno zapamtiti da nema smisla kriviti partnera za svoje osjećaje, za svoju čežnju. Nije ta osoba odgovorna za to kako i hoćemo li se nositi sa svojom čežnjom. Može nas podržati, nazvati nas, poslati nam e-mail, ali na nama je kako ćemo se naći u novoj situaciji.

Kako se nositi sa čežnjom?

Pronalaženje sebi dodatne aktivnostikoja će donekle suzbiti negativne učinke čežnje nije najkonstruktivniji način rješavanja, ali je teško poreći njezinu učinkovitost. Strategija odvlačenja pažnje i oduzimanja vremena od dodatnih aktivnosti kako bi se "ubrzala" njezin tijek učinkovita je metoda, ali ne baš razvojna.

Nove tehnologijeJednostavan pristup internetu, telefonima i svim vrstama trenutnih poruka učinkovit je način da ostanete u kontaktu. Istina je da nedostatak izravne interakcije, npr. dodira, ipak ostavlja određenu prazninu, ali sama mogućnost održavanja kontakta na razini komunikacije pomaže u smanjenju napetostiemocionalno povezano s čežnjom.

Dodavanje značenja događajima koji su izazvali čežnju . Ako nam, primjerice, nedostaje dijete koje je otišlo na studij, lako ćemo se svađati poput: prirodno je da se dijete u određenoj dobi osamostaljuje, važno je obrazovanje itd. Pronalaženje smisla u situaciji čežnje omogućuje nam da izdržimo nelagodu odvojenosti.

Vrijedi tražiti pozitivna pojačanja u novoj situacijiČežnja je obično povezana s nekom vrstom promjene, a promjena često znači nove mogućnosti. Potičem vas da pogledate što dobro donosi ova promjena, unatoč osjećaju odvojenosti. Može se pokazati da je djetetov odlazak u drugi grad ili državu povezan s dodatnim slobodnim vremenom, koje se može iskoristiti, primjerice, za bavljenje strastima koje su dugo odgađane. Možda mjesto u kojem se nalazimo nudi nove mogućnosti: vidjeti nova mjesta, isprobati nova jela. Pokušaj preusmjeravanja vaše pažnje na ono što dobra promjena donosi može učinkovito smanjiti emocionalnu napetost koja proizlazi iz čežnje.

Čežnja u različitim trenucima života prati svako ljudsko biće. Doživljavanje je povezano s nelagodom i nije ravnodušno prema osjećaju psihofizičke ravnoteže. Međutim, ako žudnja postane glavni motiv svakodnevnog života, dominirajući sljedećim sferama života, vrijedi se posavjetovati s psihologom.

Vrijedi znati

Dr. Anna Braniecka sa Sveučilišta društvenih i humanističkih znanosti 2010. godine u sklopu svoje doktorske disertacije "Kostimulacija pozitivnog i negativnog afekta i kvaliteta života. Korist od nostalgije" provela je istraživački projekt u kojem je Sudjelovalo je 447 osoba u dobi od 20-34 godine. Pokazalo se da čežnja nema samo negativne strane - njeno doživljavanje može zaštititi od pogoršanja zdravlja, pomoći vam da se bolje prilagodite novoj situaciji, shvatite sebe i okolinu1 .

Izvori:

1. Pristup informacijama o studiji na web stranici: https://www.swps.pl/centrum-prasowe/archiwum-centrum-prasowego/278-badanie/12003-z-nostalgii-mozna-czerpac-korzysci [of 01.02.2018.].

Kategorija:

Psihologija