Asistolija je jedan od mehanizama koji dovode do iznenadnog zastoja srca i smrtonosan je ako se ne poduzmu hitne mjere. Vrijedi saznati što je točno asistolija, kada se može pojaviti i kako postupiti u tom slučaju.
Asistolijaje nedostatak električne aktivnosti srca i jedan od mehanizama iznenadnog srčanog zastoja, te stoga izravno smrtonosno stanje. U tom slučaju potrebno je odmah započeti kardiopulmonalnu reanimaciju i pozvati specijaliziranu pomoć.
Električni podražaji koje proizvodi i provodi vodljivi sustav koji aktivira stanice srčanog mišića da budu aktivne i kontrahirane. EKG krivulja je odraz ovih pojava i protoka struje kroz srčani mišić. Nedostatak te aktivnosti, odnosno inhibicije provođenja impulsa i aktivacije mišićnih stanica, uzrokuje nedostatak karakterističnih valova i snimanja EKG-a u obliku vodoravne linije (tzv. izoelektrična linija), to je asistola.
Asistolija je znak zastoja srca, kontrakcija i pumpanja krvi. Nedostatak cirkulacije uzrokuje hipoksiju svih stanica u tijelu, posebno središnjeg živčanog sustava, koji najbrže umiru, što dovodi do smrti tijela.
Vrijedi zapamtiti da nije svaki zapis vodoravne crte u EKG-u asistoličan, događa se da je zbog tehničkih problema, nepravilne primjene elektroda nemoguće zabilježiti električnu aktivnost srca. U takvim slučajevima je rad srca normalan, potrebno je pravilno popraviti EKG odvode, postaviti parametre uređaja i ponovno testirati. Naravno, stanje pacijenta određuje interpretaciju EKG zapisa.
Asistolija: razlozi
Mnoge bolesti u svom tijeku mogu dovesti do zastoja srca u mehanizmu asistole. To su i iznenadne, akutne i kronične bolesti koje u završnoj fazi uzrokuju smrt bolesnika (npr. rak). Najčešći uzroci su:
- hipoksija - premalo kisika u krvi
- hipovolemija - premali volumen krvi u krvnim žilama
- teške ozljede, obično više organa
- tamponada srca, tj. tekućina u vrećici koja okružuje srce koja sprječava širenje i punjenje srčanih šupljina
- embolijaplućni
- srčani udar
- acidoza - pad pH krvi
- poremećaji elektrolita - posebno kalija i natrija
- hipotermija, tj. pad tjelesne temperature
- trovanje
- hipoglikemija, tj. pad šećera u krvi
- zastoj disanja zbog utapanja, gušenja
Asistolija: simptomi
Asistola se manifestira baš kao i svaki ritam koji uzrokuje iznenadni zastoj srca - dolazi do gubitka svijesti, često s konvulzijama, pacijent ne reagira, ne diše. U tom slučaju potrebno je odmah pozvati pomoć i provesti reanimaciju. Dodatno, simptomi su:
- nema opipljivih otkucaja srca
- modrice na koži
- krvni tlak koji se ne može detektirati
Bolesti koje su se javile prije srčanog zastoja (npr. bol u prsima, jaka otežano disanje) mogu pomoći u prepoznavanju uzroka stanja i učinkovitije vam pomoći.
Asistolija: liječenje
Određivanje asistolije moguće je samo uz pomoć EKG-a. Govoreći o asistoli, ona je uvijek povezana sa zastojem srca, gubitkom svijesti i nedostatkom srčane aktivnosti. U tom slučaju potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć i započeti kardiopulmonalnu reanimaciju s kompresijama prsnog koša i spasilačkim udisajima po shemi 30: 2.
Ovo je tzv.Osnovna životna podrška , koja često omogućuje održavanje vitalnih funkcija dok ne stigne specijalistička pomoć. Kada tim stigne, oni preuzimaju, provode napredno održavanje života s primjenom lijekova i opremom. Za to vrijeme spasilački tim pokušava utvrditi uzrok asistolije i liječiti ga, a nakon što se stanje pacijenta stabilizira, prevezen je u bolnicu.
U asistoliji, šok nije osiguran. Nažalost, reanimacija je često neučinkovita i pacijenti umiru.
Događa se i da je epizoda srčanog zastoja kratka - traje nekoliko sekundi i njen rad se spontano vraća, takve su pojave opisane npr. u Holter EKG-u, tj. dugotrajnom praćenju otkucaja srca. Ispravno se naziva pauze u radu srca, ali neki ljudi te pojave nazivaju privremenom asistolom. Ako ovaj prekid u otkucajima srca traje nekoliko sekundi, simptom može biti, na primjer, nesvjestica, u kojem se slučaju obično ugrađuje pacemaker.
O autoru
Nakloniti se. Maciej GrymuzaDiplomirala je na Medicinskom fakultetu Medicinskog fakulteta u K. Marcinkowskog u Poznańu. Diplomirao je na sveučilištu s dobrim uspjehom. Trenutno je doktor kardiologije i doktorand.Posebno ga zanima invazivna kardiologija i implantabilni uređaji (stimulatori).
Pročitajte više članaka ovog autora