Rak debelog crijeva je jedna vrsta raka debelog crijeva. Stručnjaci smatraju da je to jedna od najbolje proučenih neoplazmi u smislu čimbenika koji predisponiraju njenom nastanku. Kakva je prognoza za rak debelog crijeva i kako se liječi?

Rak debelog crijevamože se razviti u bilo kojem od četiri dijela debelog crijeva. Vrhunac incidencije ovog karcinoma događa se u 6. i 7. desetljeću života. Muškarci obolijevaju češće od žena.

Rak debelog crijeva: čimbenici rizika

Rizik od razvoja bolesti raste s prekomjernom konzumacijom crvenog mesa i prehranom s malo vlakana, sa sklonošću zatvoru, manjkom tjelesne aktivnosti i pušenjem. Dokazano je da je ovaj rak češći kod ljudi koji boluju od ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti.

Također postoje dokazi o genetskoj predispoziciji za rak debelog crijeva. To je zbog slučajnih mutacija u nekim genima žljezdanog epitela. Sklonost takvim mutacijama visoka je kod osoba genetski opterećenih određenim bolestima, npr. Lynch sindrom, obiteljska adenomatozna polipoza, Peutz-Jeghers i juvenilna polipoza.

Rak debelog crijeva: simptomi

Simptomi ovise o mjestu i stadiju raka. Budući da je debelo crijevo organ s vrlo fleksibilnim stijenkama, tumor u razvoju možda neće dugo vremena proizvoditi nikakve lako uočljive simptome. Našu pažnju treba privući na promjenu pražnjenja crijeva i pojavu krvi u stolici.

Nažalost, gastrointestinalno krvarenje nije uvijek vidljivo na toaletnom papiru ili donjem rublju. Stoga, nakon 45. godine, vrijedi zamoliti svog liječnika da izvrši test fekalne okultne krvi. Test možete izvršiti i sami, nakon što kupite odgovarajući komplet u ljekarni.

Simptomi raka debelog crijeva ovise o mjestu tumora. Ako se rak razvije u desnoj strani debelog crijeva, tada se mogu pojaviti tupi bolovi u donjem dijelu trbuha s desne strane i tamna stolica. Ponekad liječnik može napipati tumor i kroz trbušni zid. Kada se rak razvije u lijevoj strani debelog crijeva, mijenja se ritam pražnjenja crijeva. Zatvor se izmjenjuje s proljevom, a stolica ima tzv oblik olovke. Također možete vidjeti krv u stolici. Najviše uznemirujući simptom jezaustavljanje pražnjenja crijeva i nedavanje plinova danima. Opstrukciju crijeva prate plinovi, povraćanje i bol u trbuhu. Također se događa da bolesna osoba brzo izgubi na težini, što može ukazivati ​​na metastaze u druge organe.

Rak debelog crijeva: od sumnje do dijagnoze

Sumnja na neoplastičnu bolest mora se potvrditi odgovarajućim testovima. Osnovni, ali podcijenjen, pregled je per rectum, tj. prstom kroz anus, te pregled na skrivenu krv u fecesu. Drugi je kolonoskopija, tijekom koje možete uzeti uzorke za histopatološki pregled ili ukloniti male polipe iz debelog crijeva.

Važni testovi su oni koji omogućuju procjenu napredovanja tumora, stanja limfnih čvorova i prisutnosti udaljenih metastaza. U tu svrhu se radi kompjuterska tomografija trbušne šupljine i zdjelice, ultrazvučni pregled i RTG prsnog koša. Ako je tomografska slika nejasna, radi se PET-CT skeniranje, odnosno pozitronska emisijska tomografija. Osim toga, potrebno je izvršiti laboratorijske pretrage, odnosno morfološke i biokemijske pretrage za procjenu funkcija bubrega i jetre.

Rak debelog crijeva: tumor treba ukloniti

Kirurško uklanjanje tumora i regionalnih limfnih čvorova osnovna je metoda liječenja ovog raka. Obično se operacija izvodi klasičnom metodom, tj. kroz trbušnu stijenku. Koriste se manje invazivni laparoskopski postupci.

Kada tumori nisu operabilni (infiltriraju druge organe ili važne žile ili živce), pacijent se podvrgava kemoterapiji prije operacije kako bi se smanjila veličina infiltrata. Nakon nekoliko mjeseci, liječnik odlučuje može li se neoplastična lezija kirurški ukloniti.

Ako je bolest diseminirana, donosi se odluka o stomi, uklanjanju fragmenta crijeva s tumorom, kako bi se pacijent zaštitio od krvarenja i crijevne opstrukcije. U suportivnom liječenju koriste se kemoterapija i imunoterapija, a radioterapija samo u iznimnim slučajevima, jer je povezana s mnogim komplikacijama.

Uspjeh liječenja raka debelog crijeva ovisi o stadiju raka.

U ranoj fazi bolesti, više od 80 posto pacijenata se oporavlja. U slučaju metastaza u druge organe – tek svaki deseti pacijent preživi više od pet godina. Nakon završetka liječenja potrebno je pratiti stanje bolesnika. Osnovni test je određivanje koncentracije antigena raka (CEA marker). Test se provodi svaka 3 mjeseca tijekom 2 godine, a zatim svakih šest mjeseci sljedeće 3 godine. Potrebne studije su takođerkolonoskopija s biopsijom, RTG prsnog koša, ultrazvukom abdomena ili kompjuteriziranom tomografijom

Važno

CEA oznaka na cenzuriranom

U prošlosti se CEA neoplastični marker smatrao pokazateljem kolorektalnog karcinoma. Trenutno je poznato da nije pouzdan, jer se njegova visoka koncentracija može pojaviti i kod nekanceroznih bolesti, npr. kod bolesti crijeva, gušterače ili jetre. U kliničkoj praksi ovaj se marker koristi za otkrivanje recidiva kolorektalnog karcinoma, kao i za procjenu stanja bolesnika nakon kirurškog liječenja. Međutim, vjeruje se da je od male koristi u procjeni učinkovitosti liječenja.

mjesečnik "Zdrowie"

Kategorija:

Onkologija