Rehabilitacija nakon COVID-19 neophodna je za mnoge preživjele - neophodna je kako bi se ljudi koji su se podvrgli COVID-19 mogli vratiti u potpunu kondiciju. Koji su zdravstveni problemi rekonvalescenata? Što je rehabilitacija nakon COVID-19 i kojem stručnjaku se obratiti za takvu rehabilitaciju?
Rehabilitacija nakon COVID-19mnogima je ljudima neophodna, na primjer, zbog posljedica bolesti i komplikacija nakon COVID-19, koje mnogi ljudi osjećaju već nekoliko mjeseci nakon što ostanu priznati kao rekonvalescenti. Brzi umor, skokovi u otkucaju srca, napadi kašlja ili otežano disanje koji prate čak i lagani fizički napor samo su neki od njih.
Stručnjaci izvještavaju da su kod mnogih ljudi koji su oboljeli od COVID-19 i bili hospitalizirani zbog infekcije, ovi simptomi još jači - vrijeme provedeno u bolničkom krevetu, ponekad pod ventilatorom, rezultira kontrakcijama mišića (uključujući lumbalne) , slabiji je i mišićni korzet. Takvi pacijenti imaju posebno ozbiljne probleme s dišnim mišićima, jer ne dišu dijafragmom, a mišići vrata su izrazito napeti.
Stoga, kako je naglasio Damian Wiśniewski, trener motoričkog treninga i fizioterapeut u Carolina Medical Centeru, čiji tim svakodnevno radi s pacijentima s COVID-om, respiratorna i opća rehabilitacijska fizioterapija vrlo je važan element multidisciplinarnog liječenja pacijenata nakon bolesti COVID-19.
Njegov glavni cilj je smanjiti simptome dispneje, poboljšati smanjeni kapacitet pluća, spriječiti komplikacije koje proizlaze iz zatajenja dišnog sustava i imobilizacije, poboljšati kvalitetu života, smanjiti razinu anksioznosti i spriječiti depresiju.
Rehabilitacija nakon COVID-19 - kada je potrebna?
Nije potrebna rehabilitacija svakoj osobi koja je imala COVID-19. Ne zna ni svaki iscjelitelj da je to moguće. Kako objašnjava Damian Wiśniewski: - Nakon izlaska iz bolnice, pacijenti često ne znaju treba li im rehabilitacija, gdje dobiti savjet i kamo ići. Ti ljudi se žele vratiti dosadašnjem ritmu života, raditi, ali još uvijek nisu fizički spremni. Osim toga, pad zasićenosti stresom (zasićenost kisikom u krvi) često traje, što može dovesti dopreopterećenje srca - kaže stručnjak.
- U bolnici je tijelu pružena pomoć kisikom, a bez te pomoći ono se polako prilagođava novonastaloj situaciji. Događa se da tijekom tako malog napora kao što je pričanje, indeks zasićenosti značajno opadne. Prati ga i osjećaj umora. Budući da uz tako malo truda dolazi do desaturacije, kako se uopće baviti tjelesnom aktivnošću? Upravo je to zadaća fizioterapeuta – odgovarajuće vođenje pacijenata za potporu regeneraciji tijela. - kaže Damian Wiśniewski.
Rehabilitacija nakon COVID-19 - što je to?
Pacijenti kojima je potrebna rehabilitacija nakon COVID-19 mogu zatražiti smjernice od svog liječnika opće prakse, mnogi se ljudi također odlučuju sami podvrgnuti rehabilitaciji. Prije prvog posjeta fizioterapeutu potrebno je napraviti EKG i spirometriju. Također je dobro sa sobom imati vlastiti pulsni oksimetar, jer fizioterapeut tada može provesti testove za procjenu tolerancije tijela na tjelovježbu i na temelju rezultata odrediti parametre preporučenih aktivnosti.
Kako objašnjava Damian Wiśniewski, tijekom rehabilitacije pacijenti uče kako pravilno disati - to je vrlo važan aspekt povratka prijašnjoj kondiciji. Tijekom COVID-19, respiratorni mehanizmi su često poremećeni i mnogi pacijenti moraju ponovno naučiti kako ih pravilno koristiti.
Fizioterapeut bira i fizičke vježbe, a osim njih može ponuditi i manualnu terapiju, zahvaljujući kojoj je moguće opustiti sve dišne mišiće.
- Radimo na poboljšanju pokretljivosti ramenog obruča i torakalne kralježnice. Radimo osteopatske tehnike kojima se poboljšava rad dijafragme i prohodnost pluća kako bi se poboljšala prokrvljenost pluća. Stimuliranje mišića dijafragme pomaže opuštanju mišića vrata i ramenog pojasa – tada često opažamo porast indeksa zasićenja, jer pacijenti lakše dišu. - kaže Damian Wiśniewski.
Važan element rehabilitacije je i jačanje mišića, uključujući mišiće stražnjice, koji kod oslabljenih pacijenata, pacijenata koji leže u krevetu ne rade, često također nestaju.
- Pacijenti koji su proveli nekoliko tjedana u krevetu žale se na posebno jake bolove u lumbalnoj kralježnici - objašnjava Damian Wiśniewski. - Osim toga, doživljavaju vrlo jaku slabost mišića. Pacijenti navode da im je tijelo tvrdo kao beton i bolno pri svakom pokretu. Kod takvih osoba provodimo terapiju opuštanja svih mišića donjih udova, ustajanja i uključivanja kako bi se sami mogli kretati po prostoriji.
