Test apneje u snu trebalo bi provesti na svakome tko pada snijeg, jer je hrkanje čest simptom OSA. Istraživanja pokazuju da 24 posto pati od apneje, odnosno privremenih prekida disanja koji mogu pratiti hrkanje. odraslih muškaraca i 9 posto. odrasle žene, većina njih toga nije svjesna. A opstruktivna apneja u snu može dovesti do razvoja mnogih ozbiljnih bolesti.

Hrkanjeje stvaranje zviždanja ili zvukova hripanja tijekom spavanja. Kada se grlo steže tijekom spavanja, mlohave stijenke gornjih dišnih puteva vibriraju kada ih pokrene strujni zrak, uzrokujući hrkanje. Međutim, za neke hrkače, put protoka zraka može biti potpuno zatvoren. Tada osoba prestaje ne samo hrkati nego i disati. Taj se trenutak naziva apneja za vrijeme spavanja, što dovodi do kronične hipoksije u tijelu i do razvoja brojnih bolesti, uklj. visoki krvni tlak, dijabetes. Povećava se i rizik od srčanog i moždanog udara. Stoga bi se osoba koja hrče trebala podvrgnuti odgovarajućim pretragama kako bi se utvrdio uzrok buke u zviždanju tijekom spavanja i, prije svega, kako bi se isključila apneja u snu. Međutim, ne hrču svi ljudi s apnejom. Dakle, koji drugi simptomi mogu ukazivati ​​na apneju? Prije svega, ogroman umor koji se javlja ujutro, unatoč tome što ste spavali cijelu noć. Iznenadna buđenja usred noći, koja mogu biti popraćena udisanjem zraka i noćnim ustajanjem, također bi trebala biti tjeskobna. Ljudi koji su primijetili takve simptome također bi trebali napraviti testove apneje u snu.

Test apneje u snu i hrkanja - intervju s pacijentom

Prvo, pacijent ispunjava skalu somnolencije (npr. Epworth) i upitnik koji se koristi za procjenu rizika od OSA (Berlinski upitnik - BQ). na pitanje da li ima poteškoća s koncentracijom, pospanost ili potrebu za drijemanjem tijekom dana, ili navečer teško zaspi, koliko sati spava noću. Upitnik uključuje i pitanja o bolestima s kojima se pacijent bori. Liječnik zatim razgovara s pacijentom, mjeri krvni tlak, a također provjerava BMI i opseg pacijentovog vrata (pretilost je najvažniji čimbenik rizika za apneju u snu).

Istraživanjeapneja u snu i hrkanje - polisomnografija

Polisomnografija, koja prati san i neke vitalne znakove uz pomoć odgovarajućih senzora, ključna je za dijagnozu opstruktivne apneje u snu. Nastupa uključuje test za procjenu funkcije mozga (elektroencefalogram - EEG), ispitivanje tonusa mišića brade. Polisomnografija također uključuje snimanje respiratornih pokreta prsnog koša i trbuha, te zasićenja krvi kisikom. Test se provodi u laboratoriju za spavanje, traje jednu noć i mora zabilježiti najmanje 6 sati sna. Međutim, sve češće se skraćena verzija polisomnografskog pregleda – poligrafija – izvodi u pacijentovom domu.

Test apneje u snu i hrkanja - endoskopija i tomografija

Ako je apneja u snu isključena, radi se ORL pregled s endoskopijom kako bi se locirao mjesto suženja dišnih putova, a time i uzrok hrkanja. Test uključuje umetanje endoskopa kroz usta, ponekad kroz nos i promatranje organa na monitoru.

Prvo treba isključiti apneju, a zatim liječiti hrkanje.

Ako endoskopski pregled ne pokaže sve strukture gornjih dišnih puteva (npr. paranazalni sinusi), što je važan element u dijagnozi i liječenju hrkanja i apneje, vaš liječnik može naručiti CT nosa i sinusi.

Test apneje u snu i hrkanja - apnografski test

Kako bi se pratilo stanje pacijenta tijekom cijele noći, može se provesti moderniji pregled od polisonografijes apnografom . Uređaj se sastoji od tanke sonde, tj. cijevi sa senzorima, koja se uvodi kroz nos u jednjak. Sonda je spojena na mjerni uređaj koji je remenom pričvršćen na prsa pacijenta.

Apnograf bilježi broj pauza u disanju (apneja) i hipopneju po satu, razinu zasićenosti periferne krvi kisikom, broj otkucaja srca, volumen hrkanja i položaj u kojem pacijent spava. Osim toga, zahvaljujući apnografu moguće je provjeriti je li uzrok apneje povezan s ORL bolestima, je li drugačijeg podrijetla te gdje leži uzrok hrkanja i apneje.

Kategorija:

Istraživanje