Česta promjena raspoloženja najčešće se opaža kod žena. Obično tzv promjena raspoloženja povezana je s predmenstrualnim sindromom, koji je posljedica hormonske neravnoteže na kraju ciklusa. Promjene raspoloženja također su prirodni simptom u adolescenciji i menopauzi. Međutim, ponekad izmjenični osjećaj ekstremnih emocija može biti znak bolesti koje zahtijevaju intervenciju psihologa ili čak psihijatra. Saznajte koji su uzroci promjena raspoloženja i simptom koje bolesti može biti česta promjena raspoloženja.

Česta promjena raspoloženjanajčešće se opaža kod žena. Pubertet, menstruacija, trudnoća i menopauza trenuci su u životu žene kada se čini da su ekstremne emocije neizbježne. Sve zbog "hormonske oluje". Međutim, ponekad tzvpromjena raspoloženjamože predstavljati mentalnu bolest koja pogađa i ženu i muškarca.

Česta promjena raspoloženja - uzroci. Promjene mozga

  • kemijska neravnoteža u mozgu

Kada se poremeti proizvodnja hormona "sreće" kao što su serotonin i dopamin, dolazi do promjene raspoloženja. Tada možete naizmjenično doživljavati osjećaje kao što su depresija, tjeskoba, sreća, stres i strah. Kako biste provjerili jesu li vaše razine hormona normalne, posjetite endokrinologa.

  • demencija

Demencija ili senilna demencija je progresivna bolest mozga koju karakterizira pad svih viših kognitivnih funkcija. Očituje se, između ostalog smanjena sposobnost mišljenja i brze promjene raspoloženja, uz nisku razinu emocija koje utječu na ponašanje bolesnih osoba. Količina izraženih osjećaja također se smanjuje. Osobe koje pate od senilne demencije trebale bi uzimati odgovarajuće lijekove i imati podršku okoline (iako to može biti teško zbog prirode bolesti).

  • tumor mozga

Tumor mozga (obično u prednjem režnju) je rijedak uzrok promjene raspoloženja. U takvim slučajevima pokušava se izrezati tumor.

  • ozljede glave

Ozljede glave mogu uzrokovati probleme s osobnošću, poremećaj pažnje, smanjenu koncentraciju i pridonijeti promjenama raspoloženja.

Česta promjena raspoloženja - hormonalni uzroci

  • adolescencija

Adolescenti doživljavaju emocionalne i psihološke promjene koje remete normalan način života. Vrijedi znati da dječaci teže prolaze pubertet jer se količina testosterona koju proizvode može povećati i do osamnaest puta u nekoliko mjeseci, što rezultira hormonalnim šokom. Kod adolescentica razina estrogena – hormona koji određuju razvoj ženskih spolnih obilježja drugog i trećeg reda – povećava se samo četiri puta tijekom nekoliko godina. Međutim, baš kao i dječaci, postaju nervozniji, preosjetljivi i njihovo je raspoloženje vrlo promjenjivo.

PROVER>>

  • predmenstrualni sindrom

Jake emocije obično utječu na ponašanje žena pred kraj ciklusa. Ovo se zove predmenstrualni sindrom, koji je posljedica hormonske neravnoteže. Promjene raspoloženja popraćene su lošom tjelesnom kondicijom, pa se javlja apatija i razdražljivost. Ove vrste simptoma PMS-a nije moguće eliminirati, možete samo pokušati kontrolirati svoje emocije.

  • trudnoća

Trudnoća uzrokuje hormonske fluktuacije u ženskom tijelu (naizmjenično povećanje i smanjenje razine estrogena). Osim toga, neke trudnice mogu imati smanjeno tjelesno samopoštovanje zbog promjena u tijelu i nemogućnosti obavljanja neke od dužnosti prije trudnoće. U takvoj situaciji "promjena raspoloženja" je nešto sasvim normalno, a nedostatak ovakve reakcije može biti uznemirujući simptom.

  • menopauza

Žene također doživljavaju promjene raspoloženja tijekom menopauze. Uzrokuju ga hormonalne promjene – razina estrogena pada tijekom menopauze. To je hormon koji utječe na proizvodnju serotonina, neurotransmitera odgovornog za regulaciju raspoloženja. Stoga žene u razdoblju menopauze mogu doživjeti naizmjenično tugu i depresiju, radost ili euforična stanja.

PROVJERA>>Načini za ublažavanje simptoma menopauze

Česte promjene raspoloženja - lijekovi i stres

  • nuspojave uzimanja lijekova

Određeni lijekovi mogu uzrokovati privremene promjene raspoloženja (npr. hormonska nadomjesna terapija, lijekovi za hiperaktivnost, određeni lijekovi za epilepsiju). Ako se to dogodi, posjetite liječnika da promijeni lijek.

  • stres

Kod ljudi koji stalno doživljavaju stres, oni se mogu pojavitipromjene raspoloženja zajedno s osjećajem da ih nitko ne razumije. Ponekad stres može dovesti do psihičkih problema i ekstremnog ponašanja.

PROVJERA>>Zašto je dugotrajni stres opasan za vaše zdravlje?

Česte promjene raspoloženja i mentalne bolesti

Neki mentalni poremećaji također mogu uzrokovati promjene raspoloženja. U tom slučaju neophodna je pomoć psihijatra.

  • ADHD

Kod pacijenata koji pate od ADHD-a primjećuju se hiperaktivnost, impulzivnost i brze promjene raspoloženja. To je zato što se hiperaktivni ljudi prvo ponašaju kako osjećaju, a tek onda razmišljaju o posljedicama svojih postupaka. Kao rezultat toga, ne mogu kontrolirati svoje promjenjive emocije, koje utječu na njihovo ponašanje, i ograničavaju svoje reakcije kako ne bi smetale njima i neposrednoj okolini.

  • depresija

Izraz depresija se obično koristi za opisivanje privremenog pogoršanja raspoloženja, chandre i tzv. jame. Zapravo, depresija je bolest koja uzrokuje patološke promjene raspoloženja. Postoji nekoliko vrsta depresije. Najblaži oblik bolesti je distimija, tj. kronična neurotična depresija, depresivni poremećaj ličnosti.

  • ciklofrenija, ili bipolarni poremećaj (bipolarni poremećaj)

Najozbiljniji tip depresije je bipolarna depresija, također poznata kao ciklofrenija. U bolesnika s ciklofrenijom uočavaju se patološke promjene raspoloženja, pa čak i sklonost opasnom ponašanju. Pacijenti obično nisu u stanju prilagoditi svoje raspoloženje situaciji (npr. tužno reagiraju na radosne događaje).

  • granična osobnost(BPS)

Na ponašanje ljudi koji pate od BPS-a utječu vrlo jake, ekstremne emocije, npr. osjećaj ljubavi izmjenjuje se s mržnjom. Iz tog razloga imaju poteškoća u uspostavljanju bliskih odnosa.

  • periodični eksplozivni poremećaj(IED)

Osobe s IED-om bez objektivnog uzroka doslovno prsnu u bijes koji ne mogu kontrolirati, a zatim se njihovo mentalno stanje vraća u normalu. Ljudi s IED-om velika su prijetnja jer mogu povrijediti drugu osobu u snažnom naletu emocija.

  • alkoholizam

Alkohol utječe na središnji živčani sustav, uzrokujući promjene u raspoloženju, razmišljanju i ponašanju. U početku i za kratko vrijeme izaziva opuštanje, stanje euforije i uzbuđenja (to je zbog inhibicije kontrolnih mehanizama), a u drugomfazi njegovog rada, izazivaju osjećaj umora, usporenosti i pospanosti.

O autoruMonika MajewskaNovinar specijaliziran za zdravstvenu problematiku, posebno u području medicine, zdravstvene zaštite i zdrave prehrane. Autor vijesti, vodiča, intervjua sa stručnjacima i izvještaja. Sudionica najveće poljske nacionalne medicinske konferencije "Poljakinja u Europi" u organizaciji Udruge "Novinari za zdravlje", kao i specijalističkih radionica i seminara za novinare u organizaciji Udruge.

Više članaka ovog autora

Kategorija:

Psihijatrija