- Trajna promjena osobnosti nakon mentalne bolesti
- Trajne promjene osobnosti zbog boli
- Trajna promjena osobnosti nakon katastrofe
Trajne promjene osobnosti mogu biti rezultat traumatskog dugotrajnog stresa ili pojedinačne situacije. Promjene koje se tada događaju u osobnosti nisu posljedica mehaničkih oštećenja ili bolesti mozga. Njihov izvor su ekstremna iskustva koja toliko utječu na psihu da je povratak u dobrobit prije nego što su ih doživjeli težak i dugotrajan ili čak nemoguć.
Duševna bolest, iskustvo kronične boli ili preživljavanje katastrofe - prirodna katastrofa ili teroristički napad su stresori koji mogu trajno utjecati na osobnost. Ovaj utjecaj je promjena trenutnog obrasca ponašanja, osjećaja, razmišljanja i funkcioniranja u odnosima s drugim ljudima.
Trajna promjena osobnosti nakon mentalne bolesti
Ove vrste promjena osobnosti mogu proizaći iz teških iskustava uzrokovanih teškom mentalnom bolešću. Njihov izvor nisu prepsihotični poremećaji osobnosti ili stanja nepotpunog oporavka od mentalne bolesti. U dijagnozi se moraju razlikovati od rezidualne shizofrenije i simptoma nepotpunog oporavka od mentalne bolesti. Osoba koja doživi takve promjene osobnosti može:
- pokazuju veliku ovisnost o drugima i predstavljaju zahtjevan stav,
- imate uvjerenje da vas je obilježila prošla bolest. To dovodi do izolacije i nemogućnosti uspostavljanja bliskih i dobrih odnosa s drugim ljudima,
- stalno prigovaranje na razne bolesti i tegobe, koje mogu biti popraćene hipohondrijskim sklonostima i ulazak u ulogu bolesne osobe,
- odustanite od svojih trenutnih aktivnosti, ograničite ih ili pričajte o nedostatku bilo kakvih interesa i vještina u provođenju slobodnog vremena,
- imate nestabilno ili disforično raspoloženje, koje nije rezultat povijesti mentalne bolesti,
- prijavi probleme s snalaženjem u društvenim (majka, otac, prijatelj, kćer, itd.) i profesionalnim (zaposlenicima) ulogama.
Trajne promjene osobnosti zbog boli
Doživljaj sindroma kronične boli (npr. kod kronične bolesti ili raka), invaliditeta ili gubitka voljene osobe također može rezultirati trajnim promjenama osobnosti. Kronična fizička bol povezana s bolešću ili invalidnošću može:
- izazivaju razdražljivost,
- izaziva uzbuđenjepsihomotorika,
- smanjiti ili potpuno odustati od svojih interesa,
- snizite raspoloženje i rasplačete se,
- i ponekad čak izazivaju psihotične reakcije.
Psihološki bol nakon gubitka voljene osobe teško je locirati jer se ne osjeća na određenom mjestu u tijelu. Moglo bi se reći da boli "cijela osoba". Iako se izvor boli ne može identificirati, ona uzrokuje specifične somatske simptome (npr. mučnina, migrena, blokade/paraliza u tijelu, onemogućavanje pravilnog funkcioniranja). Tome se mogu dodati psihološki simptomi slični onima povezanim s kroničnom fizičkom boli.
VažnoTrajna promjena osobnosti može se uzeti u obzir ako promjena traje najmanje 2 godine nakon traumatskog događaja.
Trajna promjena osobnosti nakon katastrofe
Pojavljuje se nakon doživljavanja ekstremnog stresa povezanog, na primjer, s produljenim sudjelovanjem u životno opasnim situacijama (terorizam), prirodnim katastrofama (požar, poplava), dugotrajnim zatočeništvom povezanim s rizikom za život (otmica), mučenjem i ostati u koncentracijskom logoru.
Stres koji tada nastaje mora biti toliko jak da nije važno kakav je bio prethodni psihički otpor osobe koja ga je pretrpjela. Preživjeti ovo iskustvo dovoljno je da se pojave nepovratne promjene u psihi.
Mogu se manifestirati:
- neprijateljski ili nepovjerljiv stav prema svijetu,
- povlačenje iz društvenog života,
- stalni osjećaj praznine ili čak beznađa,
- napetost i iritaciju koji proizlaze iz prijetnje i otuđenja.
Ovoj vrsti promjene osobnosti može prethoditi posttraumatski stresni poremećaj ili posttraumatski stresni poremećaj, PTSP (posttraumatski stresni poremećaj).
Bit će vam korisnoPTSP, ili posttraumatski stresni poremećaj, je odgođena ili produljena reakcija na kratkotrajni ili dugotrajni stresni događaj. Takvo iskustvo mora biti posebno prijeteće ili katastrofalno. A iskustva koja izaziva vrlo su teška za gotovo svaku osobu. Na činjenicu da će se PTSP pojaviti ili da će njegov tijek biti teži može utjecati npr. opsesivno-kompulzivna i astenična osobnost, tj. pasivna ili ovisna osobnost, te prethodno doživljeni živčani slom (neurotička dekompenzacija).