- Vrste neuroza: neurastenična neuroza
- Vrste neuroza: histerična neuroza
- Vrste neuroza: anksiozna neuroza
- Vrste neuroza: opsesivno kompulzivni poremećaj
- Vrste neuroza: posttraumatska neuroza
- Vrste neuroza: vegetativne neuroze
- Vrste neuroza: liječenje
Vrsta neuroze ovisi o uzroku. Neuroze olakšavaju: osjetljiv živčani sustav, teška psihička iskustva, npr. nakon smrti voljene osobe, ili podražaji koji dolaze iz tijela. Među brojnim vrstama neuroza postoje opsesivno-kompulzivne, neurastenične, anksiozne i posttraumatske neuroze. Saznajte koje su različite vrste neuroza.
Postoji nekoliko vrsta neuroza ovisno o njihovim uzrocima i simptomima, uklj. opsesivno kompulzivni poremećaj, neuroza ili neuroza anksioznosti. Svaka od neuroza, međutim, uzrokuje niz neugodnih somatskih i psihičkih bolesti.
Pa kad čujete: "Ne brini, to je samo neuroza". Pomislite: "to je neuroza." Neuroza je ozbiljan poremećaj cijelog organizma. Neuroza obično pogađa mlade ljude u dvadesetima i tridesetima i može imati mnogo lica. Koje su vrste neuroze i koji su simptomi?
Vrste neuroza: neurastenična neuroza
Jutarnji umor i bijes zbog toga što morate ići na posao ili školu, a raspoloženje vam se popravlja za vrijeme ručka mogu biti znak da patite od neurastenije. Može poprimiti hiperstenični oblik – tada se manifestira povećanom razdražljivošću, izljevima bijesa i jakim emocionalnim reakcijama ili hipostenični oblik za koji su tipični kronični umor, problemi s koncentracijom i pamćenjem te poremećaji spavanja. Neurastenija također može biti posljedica fiksiranog negativnog stava prema okolini.
Vrste neuroza: histerična neuroza
Pacijent s histeričnom neurozom neprestano sluša svoje tijelo i posjećuje liječnike. A kad sazna da je zdrav – pobjesni. Ova vrsta neuroze često poprima oblik zdravstvene katastrofe. Javljaju se pareze, paralize, drhtanje, napadaji nalik napadima epilepsije, gubitak svijesti, kao i privremena gluhoća, sljepoća, nemogućnost disanja i gutanja, što liječnici nazivaju histeričnom loptom. Tako jaki simptomi navode pacijenta da vjeruje da je smrtno bolestan. A to je samo neuroza. Naizgled loše zdravlje pacijent često (ali ne uvijek svjesno) koristi za privlačenje pažnje.
Saznajte više: Histerija - opasan emocionalni poremećaj
Vrste neuroza: anksiozna neuroza
Dominirana osoba uči skrivati emocije, potiskuje ih godinama, sve dok se ne pojave tjeskoba, napetost i osjećaj prijetnje. To su simptomi anksiozne neuroze.Bolesnik se boji za svoj život i život svoje obitelji, za ono što će ljudi reći. Drhti od straha od atomske bombe i kraja svijeta. Uznemirenost je često popraćena drhtanjem ruku i nogu, prekomjernim znojenjem. Možda ćete osjetiti poteškoće s disanjem i bol u prsima. Anksiozna neuroza također može imati oblik fobije, npr. strah od visine.
Vrste neuroza: opsesivno kompulzivni poremećaj
Opsesivno kompulzivni poremećaj uobičajen je naziv za opsesivno-kompulzivni poremećaj. Opsesije su ponavljajuće misli kojih se teško riješiti ili ih je teško voditi. Kompulzije se sastoje od krutih rituala (npr. stalno pranje ruku, stavljanje predmeta na stol milimetarski preciznim redoslijedom) ili prisile za obavljanje mentalnih aktivnosti (npr. brojanje).
Opsesivno kompulzivni poremećaji najčešće se odnose na sfere života vezane za red, čistoću, bolest, seks i religiju. Opsesivne misli i kompulzivne aktivnosti svojevrsni su obrambeni štit od straha, koji pacijent inače ne može kontrolirati.
Vrste neuroza: posttraumatska neuroza
Ljudi koji su doživjeli nesreću često se žale na ponavljajuće glavobolje, vrtoglavicu, drhtanje ruku nakon nekog vremena. Takvi simptomi mogu ukazivati na organske promjene u mozgu ili posttraumatsku neurozu. Kako bi se otkrila oštećenja živčanog sustava, EEG (elektroencefalografija) i pregled cerebrospinalne tekućine. Ako se isključe organski uzroci, može se raditi o posttraumatskoj neurozi. Simptomi se pogoršavaju kod pacijenata koji imaju problema s dobivanjem mirovine ili naknade od osiguravatelja.
Vrste neuroza: vegetativne neuroze
Dugotrajni stres ili jaki podražaji koji djeluju na nas remete rad živčanog sustava i posljedično dovode do razvoja vegetativne neuroze, odnosno poremećaja u radu različitih unutarnjih organa. Najčešće zahvaća krv i probavni sustav. Prečeste kontrakcije želučane sluznice mogu doprinijeti nastanku želučane ulceracije, dok spazmi perifernih arterija mogu doprinijeti arterijskoj hipertenziji.
Pročitajte: Neuroza želuca - bolest impulzivnih živaca. Simptomi i liječenje želučane neuroze
VažnoSvaka druga osoba sporadično doživljava simptome neuroze, a svaka peta trajno. Bolest ima mnogo oblika, a tegobe mogu biti vrlo različite. Obično nisu rezultat patoloških promjena u tijelu. Ali kada neuroza traje dulje, takve promjene mogu nastati. Tipičan primjer neurotičnih poremećaja su bolesti želuca i dvanaesnika, koje mogu završiti peptičkim ulkusom.
Kada posjetiti psihologa?
Pogledajte galeriju od 10 fotografijaVrste neuroza: liječenje
liječnika opće prakse bruvijek mogu pomoći pacijentima s neurozama. Stoga je najbolje obratiti se specijalistima - psihoterapeutu, psihijatru ili neurologu.
Lijekovi nisu najvažnija stvar u liječenju neuroza. Osnova je individualna ili timska psihoterapija. Morate doći do izvora bolesti, a zatim naučiti pacijenta kako se nositi s emocijama.
Droge se moraju birati vrlo pažljivo jer imaju izrazito različite učinke. Na primjer, neuroleptici su agensi koji brzo potiskuju stanja uzbuđenja i uznemirenosti. Druga skupina lijekova, nazvana timoleptici, ima suprotan učinak – podiže raspoloženje pacijenta i aktivira ga.
Više možete pročitati ovdje: Neuroza - liječenje. Kako liječiti neurozu?