PROVJEREN SADRŽAJAutor: Dominika Wilk

Depresija je bolest mozga i, kao i svako drugo stanje, zahtijeva farmakološko liječenje. No, postoje suplementi za depresiju – bilje i vitamini koji podupiru djelovanje lijekova, a ujedno podupiru prijenos željenih neurotransmitera. Saznajte koje su to tvari i kako mogu ublažiti simptome depresije.

Što je depresija?

Depresija je stanje u kojem određena područja mozga ne funkcioniraju. To je smrtonosna bolest, jer 10 posto. slučajevi završavaju samoubojstvom. To nipošto nije trenutni blef, dubok osjećaj tuge iz kojeg se možete izvući kada se nešto pozitivno dogodi u vašem životu.

Depresiju karakterizira anhedonija - nemogućnost doživljavanja pozitivnih emocija. Depresivno raspoloženje, gubitak vitalne energije, nedostatak vidljive svrhe u životu, nesanica ili poteškoće sa uspavljivanjem, sporije razmišljanje, misli o samoubojstvu, izbjegavanje društvenih interakcija, problemi s pamćenjem, poteškoće s koncentracijom, nisko samopouzdanje – samo su neki od simptomi depresije. Da bismo mogli govoriti o depresiji, ovi simptomi moraju se pojaviti nekoliko odjednom i moraju se pojaviti u intenzitetu i trajati dugo vremena.

Da je depresija bolest svjedoče vidljive promjene na mozgu ljudi koji od nje boluju. Na primjer, evidentno je smanjenje hipokampusa, strukture mozga odgovorne za pamćenje informacija. Može se smanjiti i do 10%. Smanjeni volumen također se odnosi na takve moždane strukture kao što su frontalni režnjevi i prefrontalni korteks. Oni su odgovorni za obradu informacija i radnu memoriju.

Kako suplementi mogu pomoći osobama s depresijom?

Suplementi su koncentrirana hrana koja može sadržavati vitamine, bilje ili minerale koji su dizajnirani da nadoknade nedostatke hranjivih tvari u prehrani i tako ojačaju tijelo, poboljšaju njegovo funkcioniranje ili pružaju druge zdravstvene prednosti.

Suplementi, za razliku od lijekova, nisu klinički ispitani, što znači da njihovo blagotvorno djelovanje na zdravlje nije dokazano kod određenog broja ljudi. Ipak, mogu donijeti pozitivne učinke, popunjavajući nedostatke vitamina i na taj način eliminirajući uzrok određenih poremećajafiziološki ili utječući biljni ekstrakti koji smiruju ili stabiliziraju živčani sustav.

Dodaci, uključujući one koji se koriste kod depresije, mogu biti u obliku alkoholnih ekstrakata, dražeja, kapsula ili začinskog bilja.

Ovisno o preporuci liječnika ili dijetetičara, mogu se koristiti istovremeno s farmakološkim lijekovima - kao oblik potpore, ili sami, jer neki od njih mogu imati neželjene interakcije s lijekovima. Doza i način primjene dodatka odabiru se pojedinačno za svaki klinički slučaj i prilagođavaju ukupnom stanju bolesnika i simptomima.

Dodaci za depresiju s gospinom travom

Gospina trava je biljka koja je od davnina poznata po svojim svojstvima za podizanje raspoloženja i smanjenje simptoma depresije. Međutim, glavna tvar odgovorna za te aktivnosti nije identificirana. Ranije se smatralo da je hipercin, koji inhibira razgradnju određenih neurotransmitera, poput serotonina, koji potiče dobrobit.

No, nakon pomnog istraživanja, pokazalo se da ima više ove vrste korisnih spojeva (npr. hiperforin ili flavonoidi) i ne zna se koji je od njih vodeći kada je u pitanju antidepresivna aktivnost. Vrijedi naglasiti - u ublažavanju depresije koriste se vodeno-alkoholni ekstrakti gospine trave

Poznato je da hipercin koji se nalazi u gospine travi može inhibirati proizvodnju interleukina: IL-6 i IL-1β, što rezultira rješavanjem mnogih nepovoljnih simptoma povezanih s depresijom. Ovi interleukini nastaju tijekom upale, a također se pojavljuju tijekom depresije (ili imaju veću predispoziciju za nju).

Oni potiču živčani sustav na prekomjernu proizvodnju kortizola i odgovorni su za depresivno raspoloženje i tjelesnu slabost. Korištenje gospine trave omogućuje blokiranje djelovanja interleukina, a samim time i smanjenje osjetljivosti na pojavu simptoma depresije.

Postoje znanstveni dokazi da kada se količina proupalnih citokina u tijelu smanji kod osoba koje pate od depresije i dosegnu istu razinu kao kod zdravih ljudi, simptomi karakteristični za depresiju, kao što su oštećenje pamćenja, depresivno raspoloženje , nestati , tjeskoba, smanjen libido, poremećaji spavanja i pamćenja, razdražljivost.

Još jedno od svojstava hipercina koje vrijedi naglasiti je ono koje ga čini dobrim inhibitorom ponovne pohrane serotonina, dopamina i norepinefrina. To znači da djeluje poput mnogih antidepresiva koji sadrže spojeve koji inhibiraju ponovnu pohranu monamina.

Mnoga istraživanja potvrđuju učinkovitost gospine traveublažavanje simptoma depresije, uključujući onaj u kojem su 94 volontera koji su uzimali gospinu travu imali bolje zdravstvene prednosti od onih koji su uzimali placebo. Drugo istraživanje pokazalo je da ova biljka može biti jednako učinkovita kao i triciklički antidepresivi poput imipramina.

U istraživanju je sudjelovalo 189 pacijenata koji su koristili gospinu travu i 150 osoba koje su uzimale antidepresive, a u skupini ljudi koji su koristili gospinu travu postignut je bolji učinak liječenja. Međutim, navodi se da je imipramin primijenjen sudionicima bio u preniskim dozama i stoga nije postignut odgovarajući učinak liječenja.

Postoje i studije koje su uspoređivale učinke gospine trave i selektivnog inhibitora ponovne pohrane serotonina fluoksetina. Otkrili su da i biljna skupina i skupina lijekova imaju slične rezultate u ublažavanju simptoma depresije. Međutim, skupina koja je uzimala gospinu travu imala je značajno manje nuspojava od sudionika koji su uzimali lijek.

Iako gospina trava ima niz prednosti kada je u pitanju poboljšanje raspoloženja i zdravlja osoba koje pate od depresije, možda se ne koristi u svakom slučaju. Budući da je osjetljiv na sunčevu svjetlost, ne smije se uzimati ljeti.

Osim toga, slabi učinak mnogih lijekova, npr. kontraceptiva, pa istodobna uporaba s hormonskom kontracepcijom može dovesti do povećanog rizika od trudnoće. Također, ovu biljku ne smijete kombinirati s antivirusnim i antikancerogenim lijekovima, jer može smanjiti učinak i koncentraciju lijekova.

S druge strane, kada se koristi istovremeno s lijekovima antidepresivima koji se temelje na ponovnom preuzimanju serotonina, može postojati rizik od serotoninskog sindroma. Uz sedativne, antikonvulzivne lijekove, kao što su barbiturati, može povećati učinke ovih lijekova i povećati rizik od nuspojava.

Dodaci za depresiju sa šafranom

Šafran je dobro poznat i cijenjen začin, a ujedno je i biljka koja se rado koristi za ublažavanje simptoma depresije. Aktivni sastojci šafrana su krocin, krocetin i safranal. Imaju sposobnost da minimiziraju simptome depresije inhibiranjem glutamatergijskog prijenosa, koji je odgovoran za značajnu stimulaciju NMDA glutamatergičnih receptora.

U depresiji postoji višak glutamata, koji je odgovoran za regulaciju velikog broja neurona, te stoga tijelo doživljava određene poremećaje sa strane živčanog sustava. Svaki od neurotransmitera u mozgu, ukljglutamat djeluje preko specifičnih receptora – u ovom slučaju NMDA. Stoga, reguliranjem aktivnosti receptora, možete modificirati količinu neurotransmitera koji teče u mozak.

Šafran, inhibirajući NMDA receptore (slično nekim antidepresivima), može modificirati poremećaje uzrokovane viškom glutamata u tijelu i nedostatkom GABA (jer su međusobno povezani). Učinak je smanjenje nekih simptoma karakterističnih za depresiju.

Šafran može tolerirati ozbiljnost simptoma depresije - kao što su pokazale placebo studije, gdje su se nakon 6 tjedana korištenja šafrana, simptomi depresije istaknuti na Hamiltonovoj skali depresije značajno smanjili (u skupini koja je primala šafran oni su pali za 12 bodova, a u placebo skupini za 5 bodova).

Osim toga, provedene su studije za usporedbu učinaka šafrana i antidepresiva kao što je imipramin i utvrđeno je da imaju slične terapijske rezultate. Šafran je izazvao manje nuspojava kao što su suha usta ili pospanost. S druge strane, studija s fluoksetinom (20 mg/dan tijekom 6 tjedana), lijekom koji pripada skupini selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina, pokazala je da i farmakološki lijek i šafran daju iste terapijske rezultate kod depresije i sličnih nuspojava.

Dodaci za depresiju s lavandom

Lavanda je biljka čija eterična ulja i ekstrakti imaju svojstva smanjenja tjeskobe. Kako je to povezano s depresijom? Pa, ljudi koji pate od depresije imaju značajno povišenu razinu kortizola, što može uzrokovati da se anksiozni poremećaji pridruže već postojećim bolestima.

Također, pretjerana stimulacija noradrenergičkih i dopaminergičkih neurona predisponira osobe s depresijom na povećani rizik od maničnih stanja, pa se jako preporučuje smanjenje uzbuđenja živčanog sustava i njegovo utišavanje, npr. lavandom.

.

Aktivnost lavande u smanjenju napetosti i anksioznosti prvenstveno je posljedica njenog učinka na GABA receptore - neurotransmiter koji inhibira aktivnost neurona. Istraživanja na miševima pokazuju da je udisanje linalola - jedne od komponenti eteričnog ulja lavande - glodavcima smirilo životinje bez ikakvih poremećaja motoričkih funkcija. To pokazuje da ulje lavande u obliku inhalacije smanjuje osjećaj tjeskobe.

Lavanda sama po sebi nije ni približno tako moćan antidepresiv kao u kombinaciji s lijekom. Na primjer, kada se povezuje ss imipraminom tinktura lavande djeluje puno bolje nego kad se uzima sama. Također dobro djeluje u kombinaciji s citalopramom.

Studije Parvina i dr. pokazale su da lijek na bazi osušenih cvjetova lavande u kombinaciji s citalopramom djeluje puno bolje kod osoba s depresijom nego u kombinaciji s placebom (studije su trajale 2 mjeseca i u njima je sudjelovalo 80 ljudi).

Dodaci za depresiju s omega-3 kiselinama

Sve se češće govori da su omega-3 kiseline neophodne za održavanje mentalnog zdravlja, što uključuje: EPA, DHA i alfa-linolensku kiselinu. Prije svega, djeluju protuupalno, a kod osoba s depresijom poželjno je smanjiti upalu.

Osim toga, štite neurone i osiguravaju pravilan rad središnjeg živčanog sustava. Zbog činjenice da se natječu za isti enzim kao i omega-6 masne kiseline, udio obje vrste masnih kiselina u prehrani je vrlo važan. Kada ima previše omega-6, upalni procesi se pojačavaju, a to je nepoželjna pojava kada se pokušava uspostaviti ravnoteža u aktivnosti živčanog sustava.

Budući da izvora omega-3 masnih kiselina nema toliko u prehrani, uglavnom masne ribe kao što su skuša, losos, laneno ili konopljino ulje, vrijedno je suplementirati DHA i EPA kiseline u obliku kapsula ili u obliku tekućine za postizanje prave ravnoteže između omega-3 i omega-6.

Zašto, na primjer, EPA kiselina može biti od pomoći u ublažavanju depresije? Istraživanja pokazuju da poboljšava protok krvi, tako da više hranjivih tvari, kao i glukoze, može doći do mozga, što ujedno poboljšava rad mozga i može poboljšati raspoloženje.

Kako inače omega-3 masne kiseline mogu pozitivno utjecati na aktivnost živčanog sustava? Oni poboljšavaju prijenos živčanih impulsa između neurona, jer su dio staničnih membrana, te na taj način olakšavaju prijenos serotonina. S druge strane, protuupalni učinak omega-3 kiselina uglavnom se odnosi na smanjenje razine arahidonske kiseline i smanjenje proizvodnje prostaglandina.

Najveću studiju koja potvrđuje učinkovitost upotrebe omega-3 kiselina u ublažavanju simptoma depresije proveo je J. R. Hibbeln. Proučavao je 35 000 ljudi iz trinaest zemalja i otkrio značajne veze između konzumiranja ribe (glavnog izvora omega-3 masnih kiselina) i smanjenog rizika od razvoja depresije (ljudi koji nisu jeli omega-3 masne kiseline imali su veću vjerojatnost da će razviti bolest).

S druge strane, studija Tiemeiera i suradnika koja je proučavala 106 osoba starijih od 60 godina sa simptomima depresije pokazala je da je kod osoba s depresijom u usporedbi skao kontrolna skupina, zapravo je utvrđeno da je razina korisnih omega-3 masnih kiselina niža.

Tajvanci su testirali omega-3 masne kiseline u kombinaciji s tradicionalnim metodama terapije i, kako pokazuju rezultati njihovih istraživanja, nakon 4 tjedna sudionici koji su uzimali omega-3 masne kiseline značajno su poboljšali svoje rezultate u odnosu na kontrolnu skupinu koja je uzimala placebo ( ovo je uspoređeno s Hamiltonovom skalom, gdje su postojale statistički značajne razlike između dvije skupine).

Dodaci za depresiju s vitaminima

Važni vitamini koji pomažu u ublažavanju simptoma depresije su: vitamin B9 (folna kiselina) i vitamin B12. Važno je da utječu jedni na druge, npr. nedostatak vitamina B12 određuje nedostatak folne kiseline, a to zauzvrat rezultira npr. atrofijom hipokampusa (nedostatak neurona u ovom dijelu mozga).

Kao što je već spomenuto, osobe s depresijom doživljavaju značajan postotak smanjenja hipokampusa. Stoga se može pretpostaviti da je jedan od čimbenika koji tome pridonosi nedovoljna opskrba vitaminom B12 i folnom kiselinom. Međutim, dovoljna količina ovih vitamina u prehrani nije dovoljna.

Postoje čimbenici koji mogu ometati apsorpciju i proizvodnju ovih vitamina. Oni uključuju, između ostalih gastritis, crijeva koja propuštaju ili prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu. Stoga je ponekad potrebna, osim prehrane, dodatna zaliha folne kiseline ili vitamina B12 u obliku suplementa.

Zašto su folati toliko važni u ljudskoj prehrani? Jer što je njihova razina niža, to je veći rizik od depresije. Oni sudjeluju u sintezi serotonina, čija je razina često poremećena kod osoba s depresijom. Također su potrebni za sintezu dopamina i norepinefrina.

Nedostatak folata znači nižu učinkovitost farmakoterapije, pa je kod osoba čiji antidepresivi djeluju preslabo, vrijedno ispitati razinu folne kiseline. Pretpostavlja se da je doza od 0,8 mg folata dnevno već doprinijela ublažavanju simptoma depresije.

Manjak vitamina B12 također čini tijelo manje osjetljivim na antidepresive. Kod osoba čija je učinkovitost liječenja antidepresivima bila niska, a kod kojih je vitamin B12 (uključujući folnu kiselinu) u količini od 1000 mg korišten 2 tjedna, zatim je smanjen na 500 mg dnevno, a nakon mjesec dana na 200 mg dnevno, učinkovitost farmakoterapije značajno se poboljšala.

Dodaci za depresiju s cinkom

Mnoge teorije o nastanku depresije povezane su s sugestijom da se povećani prijenos glutamata može povezati s razvojem ove bolesti, a inhibicija - s njezinom supresijom. U spoju sato je razlog zašto tvari koje bi inhibirali receptore za vezanje glutamata, uključujući NMDA.

Jedan od njih može biti cink, koji u određenoj mjeri blokira NMDA. Osim toga, kako pokazuju istraživanja, utječe na modulaciju serotonergičkog prijenosa i pojačava učinak antidepresiva, zahvaljujući čemu se čini da se njegova suplementacija preporučuje osobama s depresijom otpornom na lijekove ili kojima je potrebna dodatna podrška u liječenju depresije.

Dodaci za depresiju - probiotici

Probiotici ne samo da imaju pozitivan učinak na crijevnu mikrofloru, već mogu i regulirati raspoloženje. To je zato što je os mozga i crijeva povezana preko vagusnog živca. Primjerice, korisne bakterije su u stanju povećati količinu gama-aminomaslačne kiseline, koja zauzvrat regulira razinu glutaminske kiseline – odgovorne za npr. za ubrzavanje reakcija na tjeskobu ili stres.

Ako postoji ravnoteža između GABA i glutaminske kiseline, vaše raspoloženje se poboljšava. Stoga se može pretpostaviti da održavanje pravilne crijevne mikroflore, zahvaljujući upotrebi probiotika, može donijeti brzo olakšanje osobama koje pate od depresije.

Probiotici nisu pripravci koji su namijenjeni za naseljavanje ljudskih crijeva. No, njihovim uzimanjem možemo tijelu osigurati korisne bakterije koje će se neko vrijeme natjecati za hranu i prostor na crijevnom epitelu, s nepovoljnim bakterijama, primjerice izazivajući upalu, zahvaljujući kojoj će se broj patogena smanjiti.

Povoljan učinak probiotika na poboljšanje psihičkog stanja osoba s depresijom potvrđuju dvije meta-analize: jedna iz 2016., a druga iz 2022. Prva je opisala 5 randomiziranih kliničkih ispitivanja s placebom, gdje je pokazalo se da probiotici poboljšavaju raspoloženje i kod zdravih ljudi i kod onih koji pate od depresije.

Zauzvrat, druga iz 2022. godine, uz 5 gore navedenih studija, opisuje i 5 dodatnih kliničkih ispitivanja, u kojima su probiotike uzimali i zdravi ljudi i oni s depresijom. Pokazalo se da su osobe s blagom i umjerenom depresijom pokazale smanjenje simptoma, a kod zdravih ljudi to nije bilo važno i nije određivalo njihovo raspoloženje.

Kategorija:

Psihijatrija