- Periferna krvna slika
- Lipidogram
- CRP protein visoke osjetljivosti (hsCRP)
- glukoza
- Hormoni štitnjače
- Jetreni testovi
- Spolni hormoni
- markeri raka
- Opći test urina
S godinama se povećava rizik od razvoja mnogih bolesti, poput ateroskleroze, dijabetesa i raka. Stoga je važno provoditi profilaktičke laboratorijske pretrage za otkrivanje ranih simptoma bolesti. Ako ste stariji od 50 godina, provjerite koje testove trebate napraviti da biste živjeli duže i dobro zdravlje.
Laboratorijski testovi u odrasloj dobi sastavni su dio prevencije ili otkrivanja raznih bolesti. Čak i jednostavan test krvi može odrediti zdravlje osobe. Također je vrijedno provesti naprednije testove koji će vam omogućiti procjenu rada pojedinih organa. Evo9 testova koje trebate napraviti:
Periferna krvna slika
Morfologija krvi je osnovni test koji bismo trebali redovito provoditi barem jednom godišnje. Krvna slika će vam omogućiti da procijenite broj i izgled krvnih stanica, kao i razinu hemoglobina.
Jedan od najčešćih uzroka promjena u krvnoj slici je upala, koja se, nažalost, povećava s godinama i može biti rezultat, između ostalog, od od kroničnih infekcija, alergija, autoimunih bolesti ili aterosklerotskih procesa.
Štoviše, test krvne slike pomaže u prepoznavanju:
- anemija,
- problema sa zgrušavanjem krvi,
- nedostatak minerala i vitamina, npr. željeza, vitamina B12,
- karcinoma, npr. leukemije i kolorektalni karcinom.
Dodatno, izvođenje morfologije ručnim razmazom omogućuje detaljniju procjenu izgleda krvnih stanica izravno pod mikroskopom.
Lipidogram
Infarkt miokarda, ishemijski moždani udar i arterijska hipertenzija neke su od najčešćih bolesti s kojima se suočavaju ljudi stariji od 50 godina.
Stoga bi, uz redovita mjerenja krvnog tlaka, trebali obaviti i lipidogram koji uključuje testove za ukupni kolesterol, LDL, HDL i ne-HDL kolesterol, te trigliceride.
Lipidogram bi trebao napraviti svaki 50-godišnjak svake godine, a ako se otkriju nepravilnosti, svaka 3 mjeseca.
CRP protein visoke osjetljivosti (hsCRP)
Povećana upala s godinama može doprinijeti nastanku mnogih bolesti. CRP protein uglavnom proizvodi jetra i on se stvaranajčešće korišteni pokazatelj upale.
Povećana koncentracija CRP proteina u krvi može ukazivati na:
- povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti,
- bolesti vezivnog tkiva, npr. reumatoidni artritis,
- upalne bolesti crijeva, npr. Crohnova bolest,
- karcinom, npr. kolorektalni rak,
- dijabetes,
- virusne ili bakterijske infekcije i indikacija je za daljnju dijagnozu.
glukoza
Dijabetes tipa 2 je još jedna bolest čija se učestalost povećava s godinama. Simptomi dijabetesa su:
- pojačan osjećaj žeđi,
- učestalo mokrenje,
- povećan apetit i osjećaj gladi nakon jela,
- gubitak težine,
- umor,
- pogoršanje vida,
- teško zacjeljivanje rana.
Za ranu dijagnozu dijabetesa, osobe starije od 50 godina trebaju imati godišnji test glukoze u krvi natašte.
Hormoni štitnjače
Kad napunimo 50 godina, trebali bismo se pobrinuti i za štitnjaču, posebno kod žena. Disfunkcija štitnjače je češća u starijih osoba i može biti asimptomatska ili blago simptomatska.
Za procjenu funkcije štitnjače koriste se sljedeće oznake:
- tireotropin (TSH),
- slobodni trijodtironin (fT3)
- i slobodni tiroksin (fT4) u krvi.
Dodatno, vrijedi napraviti ultrazvuk štitnjače i određivanje antitireoidnih antitijela u krvi (anti-TG i anti-TPO), čija prisutnost može ukazivati na Hashimotovu bolest.
Jetreni testovi
Jetra je organ koji je centar za detoksikaciju našeg tijela. Nažalost, jetra je slabo inervirana i njezina se patološka bol može pojaviti tek kada je povećana i pritišće okolne organe.
Simptomi neispravne jetre mogu biti:
- mučnina,
- probavne smetnje
- i benzin.
Kako bismo procijenili funkciju jetre, jednom godišnje nakon 50. godine života trebali bismo obaviti tzv. testovi jetre, koji uključuju pretrage:
- alanin aminotransferaza (ALT) i aspartat (AST),
- glutariltranspeptidaza (GGTP)
- i bilirubin iz krvi.
Spolni hormoni
Menopauza kod žena i andropauza kod muškaraca najčešće se javlja nakon 50. godine života. U oba slučaja dolazi do smanjenja razine spolnih hormona, što može biti povezano sa simptomima kao što su:
- pad raspoloženja,
- debljanje,
- smanjenje libida,
- umor,
- problemi s koncentracijom.
Stoga, svaka osoba starija od 50 godina koja razvije simptome menopauze ili andropauze treba ispitati razinu spolnih hormona u krvi, kod žena:
- estradiol,
- progesteron,
- folikul stimulirajući hormon (FSH),
- luteinizirajući hormon (LH).
Dok kod muškaraca:
- testosteron,
- androstendionu,
- Dehidroepiandrosteron (DHEA).
markeri raka
Broj slučajeva malignih neoplazmi, kao što su:
- rak prostate,
- rak dojke,
- rak jajnika
- i rak debelog crijeva raste s godinama.
Rana dijagnoza je od velike važnosti u liječenju raka.
Iako ne postoji jedinstveni marker za otkrivanje svih karcinoma, redovite pretrage krvi i promatranje vašeg tijela mogu pomoći u brzoj dijagnozi.
Trenutno postoje mnogi programi probira raka koje financira Ministarstvo zdravlja.
Laboratorijski testovi koje vrijedi obaviti profilaktički uključuju:
- okultna krv fecesa (dijagnostika kolorektalnog karcinoma)
- CA 19-9 i CEA markeri u krvi (kolorektalni karcinom)
- marker CA 72-4 u krvi (dijagnostika gastrointestinalnih neoplazmi)
- antigen prostate (PSA) u krvi (dijagnostika raka prostate)
- CA 15-3 i CEA markeri u krvi (dijagnoza raka dojke)
- marker HE-4 u krvi (rak jajnika)
- CA-125 marker u krvi (rak jajnika)
Opći test urina
U dobi od 50 godina preporučljivo je jednom godišnje napraviti opći test urina. Slično krvnoj slici, to je jednostavan i jeftin test koji može biti izvor informacija o tijeku bolesti.
Kao dio općeg testa urina, procjenjuje se sljedeće:
- boja,
- prozirnost,
- pH,
- težina,
- sadržaj proteina, glukoze, ketonskih tijela, leukocita, eritrocita i bakterija.
Opći test urina omogućit će procjenu funkcija cijelog mokraćnog sustava i drugih organa, npr. dijagnoza dijabetesa ili raka.
- Morfologija krvi - što može reći o vašem zdravlju i koliko često biste to trebali raditi?
- "Post" - što to znači? Koje pretrage treba napraviti "na prazan želudac"?