Sezonsko voće, poput jagoda, najbogatije je vitaminima i mineralima, stoga ne propustite priliku da ih pojedete do mile volje. Ljeti je voće ne samo najukusnije, već i najzdravije. Zato uživajte u obilju jagoda, malina, trešanja, trešanja, šumskih jagoda, ribizla, krušaka, ogrozda, borovnica i marelica.

Kad su svježe ubrani, imaju najviše hranjivih tvari. Optimalna dnevna doza je dvavoćaveličine jabuke, a za manje voće - dvije čaše, odnosno oko 200 g. Ovu porciju je najbolje podijeliti u dva obroka. Nemojmo se prejedati s voćem. Istina je da su velika blagodat za naše zdravlje, ali imaju i puno jednostavnih šećera. Kada se jedu u vrlo velikim količinama, otežavaju mršavljenje, također pojačavaju fermentaciju u crijevima, što može uzrokovati proljev. Također treba imati na umu da predoziranje tvarima koje se nalaze u voću može pogoršati tegobe koje se javljaju tijekom nekih bolesti.

Jagode detoksikuju i poboljšavaju raspoloženje

Jagodesu odličan izvorvitaminaC (čak 60 mg / 100 g), vitamina A (30 mg) i vitamini iz grupe B: B1(0,01 mg), B2(0,03 mg), B3, tj. PP ​​(0,4 mg), folna kiselina (20 mcg). Sadrže i kalij (160 mg/100 g), željezo (0,7 mg), magnezij (12 mg), kalcij (22 mg), mangan (0,3 mg), fosfor (23 mg), cink (0,3 mg), bakar ( 0,1 mg).

Jagode olakšavaju apsorpciju željeza iz druge hrane. Zato ih vrijedi jesti, primjerice, nakon povrća bogatog ovim elementom. Oni su diuretički i detoksikacijski. Podržavaju rad bubrega i reguliraju lučenje žuči. Pomažu u uklanjanju mokraćne kiseline, pa bi ih ljudi s artritisom trebali puno jesti. Poboljšavaju probavu, posebno masti i proteina. Neutraliziraju karcinogene, snižavaju krvni tlak i pomažu u snižavanju razine lošeg kolesterola.jagodedobro za vaše raspoloženje.

Što trebate znati o jagodama?

Važno
  • U sjemenkama trešanja, šljiva ili marelica nalazi se otrovna prusinska kiselina. Može uzrokovati migrene, na primjer. Zato je važno pažljivo ukloniti sjemenke iz voća namijenjenog za konzerviranje.
  • Svježe voće ima najviše hranjivih tvari. Oni su malo manje vrijednismrznute namirnice. Najmanje vrijednih elemenata ima u konzervama i džemovima, ali će imati i blagotvoran učinak na zdravlje ako im ne dodamo previše šećera.
  • Neko voće, iako kiselo okusa, sadrži velike količine alkalnih spojeva koji neutraliziraju višak probavnih sokova. Zahvaljujući tome pomažu kod probavne smetnje, kiselosti i žgaravice. Tako djeluje npr. crveni ribiz. Ako imamo te želučane tegobe, sok od ovih plodova trebamo piti dva puta dnevno. Isto će učiniti i suhe marelice i šljive. Stoga je vrlo dobra praksa dodavati ih u teško probavljiva jela od mesa.

Trešnje odgađaju proces starenja

Trešnje imaju više joda, kao i kalcija i željeza od trešanja koje se obično smatraju zdravijim. Sadrže i velike količine vitamina A, C i B, kao i flavonoide. Trešnje neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala i tako usporavaju proces starenja kože. Čiste tijelo od toksina i štetnih metaboličkih proizvoda. Preporučuju se osobama s gihtom i onima koji ga žele izbjeći – jedenjem trešanja smanjuje se količina mokraćne kiseline u krvi. Kalij doprinosi uklanjanju viška soli iz organizma, zbog čega ovo voće povoljno utječe na krvožilni sustav i bubrege. Sirove trešnje dugo ostaju u želucu. Zbog toga će kratkotrajno voće biti sigurnije za osobe s peptičkim ulkusom ili osjetljivim probavnim traktom. Zadržavaju veliku nutritivnu vrijednost, a bolestan želudac će ih puno bolje probaviti.

Maline su odlične za prehladu

Maline su bogat izvor vitamina C i vlakana. Sadrže nešto kalcija i željeza, vitamin E i folnu kiselinu, kao i salicilnu kiselinu. Vitamin C jača imunološki sustav, tjera nas da bolje apsorbiramo željezo. Također je važan antioksidans u prevenciji raka. S druge strane, folna kiselina je bitna komponenta prehrane žena koje planiraju trudnoću. Maline također pomažu u čišćenju organizma od toksina, borbi protiv probavne smetnje i proljeva. Sok od ovih plodova, koji se pije tijekom prehlade, smiruje kašalj. Također ima svojstva zagrijavanja, zahvaljujući salicilnoj kiselini koja je u njegovom sastavu. Čaj od listova maline, koji se redovito pije u posljednja tri mjeseca trudnoće, smiruje porođajne bolove. Također smanjuje menstrualne grčeve, sve dok ga sustavno pijete nekoliko dana prije početka krvarenja.

Trešnje jačaju kardiovaskularni sustav

Trešnje sadrže puno voćnih kiselina, uključujući pektin (vrsta vlakana), mangan, nešto željeza, kalcija i joda. Dobar su izvor kalija i dovoljnodobar vitamin C. Trešnje stabiliziraju rad srca i štite od kardiovaskularnih bolesti. Povoljno djeluju i na kožu. Sadrže tvari koje sprječavaju nastanak tumora. Čiste tijelo od nepotrebnih metaboličkih proizvoda. Nježno čiste, pa donose olakšanje od zatvora. Posebno se preporučuju izbirljivim jelima jer poboljšavaju apetit. Osobe s anemijom trebaju ih zapamtiti. Ispiranje kapaka infuzijom suhih cvjetova trešnje pomaže, na primjer, kod konjunktivitisa. S druge strane, kupke s infuzijom mladih grančica trešnje preporučuju se osobama koje boluju od reume.

Važno

Voće je izvor vitamina. Ali oni također uključuju:

  • Vlakna - poboljšavaju crijevnu perist altiku, povećavaju izlučivanje kolesterola.
  • Cink - povećava imunitet, jača kosti, kosu i nokte.
  • Fitoestrogeni - biljni hormoni, ublažavaju simptome menopauze.
  • Flavonoidi - neutraliziraju slobodne radikale, zatvaraju krvne žile, štite od ateroskleroze i raka.
  • Fosfor - jača kosti, poboljšava rad srca i bubrega.
  • Jod - neophodan za štitnjaču, koji utječe na funkcioniranje cijelog tijela, uklj. regulira sagorijevanje masti.
  • Silicij - zatvara krvne žile, poboljšava izgled kože i kose, ubrzava metabolizam.
  • Folna kiselina - njezin nedostatak tijekom trudnoće uzrokuje razvojne nedostatke u fetusu.
  • Magnezij - poboljšava koncentraciju, snižava krvni tlak, smiruje.
  • Bakar - olakšava apsorpciju željeza, dobro za srce i kosti.
  • Kalij - sprječava hipertenziju, smiruje simptome alergije, čisti.
  • Kalcij - štiti zube, kosti i srce, ublažava simptome alergije.
  • Željezo - neophodno u procesu prijenosa kisika do svih tjelesnih stanica.

Šumske jagode pomažu kod crijevnih bolesti

Jagode sadrže puno vitamina C, B i K, kalija i vlakana, nešto kalcija, željeza, magnezija i antioksidansa. Šumske jagode povećavaju otpornost na bolesti, pomažu u uklanjanju toksičnih metaboličkih proizvoda i smiruju živce. Preporučuju se kod nedostatka željeza, kod gihta te kao blagi laksativ i antipiretik. Pripremljeni su ekstrakti koji su učinkoviti kod bolesti crijeva i slezene. Suho voće djeluje diuretično i protiv proljeva. Sirovi su također dobri za našu ljepotu. Izbjeljuju pjege, prikladne su kao kozmetika za masnu kožu, a u kombinaciji s jogurtom i za suhu kožu. Kao i jagode, sadrže spojeve koji mogu izazvati alergijske reakcije. Stoga bi alergičari trebali provjeriti svoju reakciju na ovo voće, npr. utrljati malo soka na nježnu kožu podlaktice. osim akopojavit će se otok ili crvenilo, voće ne smije biti štetno.

Ribiz ima protuupalna svojstva

Ribiz ima puno flavonoida, pektina i vitamina C. Crni ribiz sadrži tri puta više od crvenog - pola čaše voća dovoljno je da pokrije dnevnu potrebu za ovim vitaminom. Koža sadrži antibakterijske tvari koje su učinkovite u borbi protiv bakterije E. coli, koja je uzročnik crijevnih tegoba. Isti spojevi imaju i protuupalna svojstva, zbog čega čaj sa sokom od crnog ribiza pomaže kod, primjerice, infekcija grla. Crni ribiz također je diuretik i dijaforetik. Crveni su lagani laksativi i potiču apetit. Neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala, te tako sprječavaju nastanak raka i kardiovaskularnih bolesti.

ogrozd poboljšava probavu

Sadrži puno vitamina C i pektina, nešto kalija, fosfora, natrija, kalcija, magnezija i željeza. Povećavajući proizvodnju žuči, poboljšava probavu. Ima protuupalna svojstva i jača imunološki sustav. Ubrzava metabolizam, a zahvaljujući svojim diuretičkim svojstvima čisti organizam od štetnih metaboličkih produkata. Ogrozda treba uključiti u prehranu osoba koje pate od zatvora i onih na dijeti za mršavljenje. Također se preporučuje osobama koje pate od anemije zbog nedostatka željeza.

Borovnice neutraliziraju slobodne radikale

Bobice sadrže vitamine A, C, PP i vitamine B grupe, kao i vrijedne elemente, npr. selen, cink, bakar. Dobar su izvor folne kiseline, fitoestrogena i flavonoida. Također imaju puno vlakana. Neutraliziraju slobodne radikale, ubijaju viruse i bakterije te snižavaju razinu lošeg kolesterola. Sadrže tvari koje krvne žile čine fleksibilnijima i sudjeluju u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Bobičasto voće se preporučuje osobama sa slabim vidom. One sprječavaju, među ostalim glaukoma ili katarakte. Odstranjuju toksine iz organizma, zbog čega se preporučuju kod raznih vrsta trovanja. Štiti od infekcija mokraćnog sustava, npr. cistitisa. Kada su sirovi, sprječavaju zatvor, a čuvaju lijek protiv proljeva. Američke borovnice, zbog bogatstva folne kiseline, preporučuju se ženama koje planiraju trudnoću i čekaju dijete, jer podržavaju pravilan razvoj fetusa.

Jabuke protiv raka

Dobar su izvor vitamina C. Imaju puno kalija, željeza, magnezija, bakra, silicija, cinka, beta-karotena, kvercitina i puno pektina. Jabuke inhibiraju razvoj kardiovaskularnih bolesti i raka, a također zatvaraju krvne žile. Vrijedi ih jesti bez guljenja, jer se u koži i neposredno ispod nje nalaze i vrijedni antioksidansi. Jabuke povećavaju otpornost na infekcije, pa bi je trebale pronaćiu prehrani ljudi koji se često prehlade. Učinkovito čiste tijelo od toksina i kolesterola. Pozitivno utječu na stanje noktiju, kože i kose. Sirova se hrana davala dugo kod zatvora, dok se pirjani proljev liječio. Jabuke se posebno preporučuju osobama koje mršave, jer brzo daju osjećaj sitosti. Pektini stvaraju želeastu masu u želucu koja veže masti i kolesterol te sprječava njihov prodor u krv.

marelice dobre za rekonvalescente

Marelice su vrlo dobar izvor beta-karotena i vlakana, fosfora, kalija i vitamina B. Imaju puno vitamina C i kalcija. Pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i raka. Snižavaju krvni tlak. Otklanjaju i otekline, jer tvari koje se nalaze u njima potiču izlučivanje mokraće, a time izbacuju natrij i vodu iz organizma. Podržavaju stvaranje crvenih krvnih stanica. Između ostalog treba koristiti i marelice osobe s osteoporozom. Vrlo su preporučljivi i za rekonvalescente, jer ubrzavaju povratak pune snage. Za konzerviranje suhih marelica koriste se tvari koje mogu izazvati napad astme. Međutim, alergičari se ne moraju u potpunosti odreći ovih ukusnih plodova - samo ih dobro operite.

Brzoski povećava imunitet

Osim vitamina C, breskve sadrže puno kalija i beta-karotena, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Imaju i vitamine B, vitamin PP, magnezij, željezo i kalcij. Breskve - uključujući njihovu dlakavu kožu - lako se probavljaju. Osim toga, pomažu očistiti tijelo od toksina i otrovnih metaboličkih proizvoda. Imaju blaga laksativna svojstva, pa ih ljudi koji pate od zatvora ne bi trebali žaliti. Zbog bogatstva minerala i vitamina, breskve su neophodne u prehrani vegetarijanaca i rekonvalescenata.

Šljive savršene za zatvor

Šljive sadrže puno pektina, organskih kiselina, flavonoida, vitamina A i E, nešto C, B vitamina, magnezija, željeza, fosfora i kalcija. Tvari sadržane u šljivama neutraliziraju štetne učinke slobodnih radikala. Tako sprječavaju, na primjer, aterosklerozu ili bolesti srca. Preporučuju se osobama koje pate od zatvora. Laksativna svojstva imaju i sušeno voće i kompot od njih. Sadrže sedam puta više vlakana od svježih, ali su kaloričnije. Šljive usporavaju starenje kože pa ih, primjerice, treba uvrstiti u prehranu žena koje žele što dulje održati kožu glatkom i podatnom. Dobre su i za one pod stresom – popravljaju raspoloženje i smiruju živce. Osobe s osjetljivim želucem ne bi trebale pretjerivati ​​u jedenju ovog voća. Šljive – kad ih jedemo previše – imajuima svojstva nadutosti i uzrokuje proljev.

Kruške snižavaju krvni tlak

Kruške sadrže puno kalija, vlakana, željeza i vitamina C, kao i puno jednostavnih šećera. Prilično su kalorični. 100 g je oko 60 kcal. Pomažu u regulaciji krvnog tlaka pa ih treba uvrstiti u jelovnik osoba koje pate od hipertenzije. Potiču probavu i perist altiku crijeva, te otklanjaju zatvor. Imaju i diuretička svojstva pa ih trebaju jesti osobe koje pate od upale mokraćnog sustava ili bubrežnih kamenaca. Kruške se preporučuju i osobama s rizikom od anemije. Osušeni kompot ima antipiretička svojstva. Sitna "zrnca" koja čine meso krušaka ostaju neprobavljena i mogu nadražiti crijevnu sluznicu. Kruške također neće biti korisne osobama koje pate od probavne smetnje, jer sadrže značajne količine sorbitola – jednostavnog šećera koji izaziva nadutost. Zbog visoke kalorijske vrijednosti ne preporučuju se mršavcima.

Pogledajte galeriju od 8 fotografija

"Zdrowie" mjesečno

Kategorija:

Što jedete